Razlika između inačica stranice »Noanama«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bmz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Noanama'''--><!--[[Datoteka:WounanaWoman.jpg|okvir|Žena iz plemena Wounana.]]-->'''Noanama''' (Nonama,Wounana, Waunana).- Pleme [[Chocoan]] Indijanaca nastanjeno u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i jugoistočnoj [[Panama|Panami]] ([[Darien]]), svih skupa oko 6,000. Noanama sau poznati po rukotvorinama koje izrađuju od vlakana crne palme Güérregue ili chunga ([[Astrocaryum standleyanum]]), a osobito su im poznate košare [[Hösig di]]. Njihovo stanište su prašume u bližem zaleđu pacifičke obale.  
Noanama''' (Nonama,Wounana, Waunana).- Pleme [[Chocoan]] Indijanaca nastanjeno u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i jugoistočnoj [[Panama|Panami]] ([[Darien]]), svih skupa oko 6,000. Noanama sau poznati po rukotvorinama koje izrađuju od vlakana crne palme Güérregue ili chunga ([[Astrocaryum standleyanum]]), a osobito su im poznate košare [[Hösig di]]. Njihovo stanište su prašume u bližem zaleđu pacifičke obale.  


U Kolumbiji ih ima oko 3,000, koliko i u Panami, gdje su migrirali između 1940. i 1950. Bave se kultiviranjem tla, lovom ([[tapir]], [[kapibara]]) i [[ribolov]]om. Muškarci u lov vode i svoje pse, dok se ribolovom bave žene, u kojemu se koriste mrežama i košarama. Šaman komunicira sa duhovima i liječi bolesne.  
U Kolumbiji ih ima oko 3,000, koliko i u Panami, gdje su migrirali između 1940. i 1950. Bave se kultiviranjem tla, lovom ([[tapir]], [[kapibara]]) i [[ribolov]]om. Muškarci u lov vode i svoje pse, dok se ribolovom bave žene, u kojemu se koriste mrežama i košarama. Šaman komunicira sa duhovima i liječi bolesne.  

Trenutačna izmjena od 10:15, 20. ožujka 2022.

Noanama (Nonama,Wounana, Waunana).- Pleme Chocoan Indijanaca nastanjeno u Kolumbiji i jugoistočnoj Panami (Darien), svih skupa oko 6,000. Noanama sau poznati po rukotvorinama koje izrađuju od vlakana crne palme Güérregue ili chunga (Astrocaryum standleyanum), a osobito su im poznate košare Hösig di. Njihovo stanište su prašume u bližem zaleđu pacifičke obale.

U Kolumbiji ih ima oko 3,000, koliko i u Panami, gdje su migrirali između 1940. i 1950. Bave se kultiviranjem tla, lovom (tapir, kapibara) i ribolovom. Muškarci u lov vode i svoje pse, dok se ribolovom bave žene, u kojemu se koriste mrežama i košarama. Šaman komunicira sa duhovima i liječi bolesne.

Vanjske poveznice