Razlika između inačica stranice »Māhū«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Māhū'''-->'''''{{Jezik|haw|Māhū}}''''' ('u sredini') u kulturama [[Havajci|Kanaka Maoli]] (Havaji) i [[Maohi]] (Tahiti) osobe su [[Treći rod|trećeg roda]] s tradicionalnim duhovnim i društvenim ulogama u kulturi, slično ''{{Jezik|to|[[fakaleiti]]}}'' i samoanski ''{{Jezik|sm|[[fa'afafine]]}}''.<ref name="GC">{{Citiranje weba |url= http://www.gendercentre.org.au/resources/polare-archive/archived-articles/like-a-lady-in-polynesia.htm |archive-url= https://web.archive.org/web/20150924021528/http://www.gendercentre.org.au/resources/polare-archive/archived-articles/like-a-lady-in-polynesia.htm |archive-date=24 September 2015 |title=Like a Lady in Polynesia: The ''Māhū'' of Tahiti, the ''Fa'a Fafine'' in Samoa, the ''Fakaleiti'' in Tonga and More |work=GenderCentre.org.au |location=Petersham, NSW, Australia |publisher=The Gender Centre |first=Robert |last=Perkins |date=October 2013 |access-date=30 September 2015 |url-status=dead}}</ref> Povijesno i danas, rod māhū može se po rođenju dodijeliti djevojčici ili dječaku.<ref name="Roughgarden">{{cite book |last1=Roughgarden |first1=Joan |title=Evolution's Rainbow |date=2004}}</ref>
''{{Jezik|haw|Māhū}}''''' ('u sredini') u kulturama [[Havajci|Kanaka Maoli]] (Havaji) i [[Maohi]] (Tahiti) osobe su [[Treći rod|trećeg roda]] s tradicionalnim duhovnim i društvenim ulogama u kulturi, slično ''{{Jezik|to|[[fakaleiti]]}}'' i samoanski ''{{Jezik|sm|[[fa'afafine]]}}''.<ref name="GC">{{Citiranje weba |url= http://www.gendercentre.org.au/resources/polare-archive/archived-articles/like-a-lady-in-polynesia.htm |archive-url= https://web.archive.org/web/20150924021528/http://www.gendercentre.org.au/resources/polare-archive/archived-articles/like-a-lady-in-polynesia.htm |archive-date=24 September 2015 |title=Like a Lady in Polynesia: The ''Māhū'' of Tahiti, the ''Fa'a Fafine'' in Samoa, the ''Fakaleiti'' in Tonga and More |work=GenderCentre.org.au |location=Petersham, NSW, Australia |publisher=The Gender Centre |first=Robert |last=Perkins |date=October 2013 |access-date=30 September 2015 |url-status=dead}}</ref> Povijesno i danas, rod māhū može se po rođenju dodijeliti djevojčici ili dječaku.<ref name="Roughgarden">{{Citiranje knjige |last1=Roughgarden |first1=Joan |title=Evolution's Rainbow |date=2004}}</ref>


Māhū se ne smije miješati s [[Aikāne|aikāneom]], koji su mladi kāne (muškarci) koji su bili ljubavnici i miljenici ali'ija ili poglavara, i koji su imali posebne društvene uloge i rodoslovlja zbog svojih saveza sa svetim tijelima ali'i.
Māhū se ne smije miješati s [[Aikāne|aikāneom]], koji su mladi kāne (muškarci) koji su bili ljubavnici i miljenici ali'ija ili poglavara, i koji su imali posebne društvene uloge i rodoslovlja zbog svojih saveza sa svetim tijelima ali'i.
Redak 19: Redak 19:
Misionari na Havajima uveli su biblijske zakone na otoke 1820-ih; pod njihovim utjecajem prvi havajski [[zakon protiv sodomije]] donesen je 1850. Ti su zakoni doveli do društvene stigmatizacije mahu na Havajima. Početkom sredine 1960-ih gradsko vijeće Honolulua zahtijevalo je od trans žena da nose značku kojom se identificira kao muškarac.<ref>{{cite journal |last1=Zanghellini |first1= Aleardo |title=Sodomy Laws and Gender Variance in Tahiti and Hawai'i |journal=Laws |volume= 2 |issue= 2 |pages= 51–68 |doi= 10.3390/laws2020051 |year= 2013 |doi-access= free }}</ref>
Misionari na Havajima uveli su biblijske zakone na otoke 1820-ih; pod njihovim utjecajem prvi havajski [[zakon protiv sodomije]] donesen je 1850. Ti su zakoni doveli do društvene stigmatizacije mahu na Havajima. Početkom sredine 1960-ih gradsko vijeće Honolulua zahtijevalo je od trans žena da nose značku kojom se identificira kao muškarac.<ref>{{cite journal |last1=Zanghellini |first1= Aleardo |title=Sodomy Laws and Gender Variance in Tahiti and Hawai'i |journal=Laws |volume= 2 |issue= 2 |pages= 51–68 |doi= 10.3390/laws2020051 |year= 2013 |doi-access= free }}</ref>


U ''Tahitian Journal'' američkog umjetnika [[George Biddle|Georgea Biddlea]] (1920. - 1922.) piše o nekoliko prijatelja māhūa na Tahitiju, o njihovoj ulozi u rodnom tahitijskom društvu i o progonu prijatelja māhūa Naipua, koji je pobjegao s Tahitija zbog kolonijalnih francuskih zakona koji su poslali māhū i homoseksualce na teški rad u zatvor na Novoj Kaledoniji.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=C2lKxkVIwMAC&q=mahu |last1=Biddle |first1=George |title=Tahitian Journal|isbn=9780816604968 |year=1999 }}</ref> [[Rae-rae]] je socijalna kategorija māhū koja je na Tahitiju počela koristiti 1960-ih, iako je neki māhū kritiziraju kao oštru referencu na seksualni rad.
U ''Tahitian Journal'' američkog umjetnika [[George Biddle|Georgea Biddlea]] (1920. - 1922.) piše o nekoliko prijatelja māhūa na Tahitiju, o njihovoj ulozi u rodnom tahitijskom društvu i o progonu prijatelja māhūa Naipua, koji je pobjegao s Tahitija zbog kolonijalnih francuskih zakona koji su poslali māhū i homoseksualce na teški rad u zatvor na Novoj Kaledoniji.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://books.google.com/books?id=C2lKxkVIwMAC&q=mahu |last1=Biddle |first1=George |title=Tahitian Journal|isbn=9780816604968 |year=1999 }}</ref> [[Rae-rae]] je socijalna kategorija māhū koja je na Tahitiju počela koristiti 1960-ih, iako je neki māhū kritiziraju kao oštru referencu na seksualni rad.


Tijekom Drugog svjetskog rata američki muškarci i žene u američkoj vojsci susreli su se s māhūima i drugim rodno promjenljivim osobama južnog Tihog oceana, što je pomoglo utjecati na početke [[oslobođenje gayeva|oslobođenja gayeva]].
Tijekom Drugog svjetskog rata američki muškarci i žene u američkoj vojsci susreli su se s māhūima i drugim rodno promjenljivim osobama južnog Tihog oceana, što je pomoglo utjecati na početke [[oslobođenje gayeva|oslobođenja gayeva]].
Redak 30: Redak 30:
Značajna suvremena ''{{Jezik|haw|māhū}}'' , ili mahuwahine, uključuju aktivisticu i [[kumu hula]] [[Hinaleimoana Kwai Kong Wong-Kalu]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2012/10/gender-identity-disorder-to-go-the-way-of-homosexuality/264232/|title='Gender Identity Disorder' to Go the Way of Homosexuality|last=Borofsky|first=Amelia Rachel Hokule’a|date=2012-10-29|website=The Atlantic|access-date=2019-01-18}}</ref> kumu hula [[Kaumakaiwa Kanaka'ole]] i kumu hula [[Kaua'i Iki]] ; i unutar šire māhū LGBT zajednice, povjesničar [[Noenoe Silva]], aktivist [[Ku'u-mealoha Gomes]], pjevač i slikar [[Bobby Holcomb]] i pjevač [[Kealii Reichel]].
Značajna suvremena ''{{Jezik|haw|māhū}}'' , ili mahuwahine, uključuju aktivisticu i [[kumu hula]] [[Hinaleimoana Kwai Kong Wong-Kalu]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2012/10/gender-identity-disorder-to-go-the-way-of-homosexuality/264232/|title='Gender Identity Disorder' to Go the Way of Homosexuality|last=Borofsky|first=Amelia Rachel Hokule’a|date=2012-10-29|website=The Atlantic|access-date=2019-01-18}}</ref> kumu hula [[Kaumakaiwa Kanaka'ole]] i kumu hula [[Kaua'i Iki]] ; i unutar šire māhū LGBT zajednice, povjesničar [[Noenoe Silva]], aktivist [[Ku'u-mealoha Gomes]], pjevač i slikar [[Bobby Holcomb]] i pjevač [[Kealii Reichel]].


U mnogim tradicionalnim zajednicama Māhū igra važnu ulogu u nastavljanju polinezijske kulture i podučavanju "ravnoteži ženskog i muškog spola tijekom stvaranja".<ref name=Robinson>{{Cite journal|last=Robertson|first=Carol E.|date=1989|title=The Māhū of Hawai'i|journal=Feminist Studies|volume=15|issue=2|pages=318|doi=10.2307/3177791|issn=0046-3663|jstor=3177791}}</ref> Suvremeni Māhū nastavlja tradiciju povezivanja sa zemljom, očuvanja jezika te očuvanja i oživljavanja kulturnih aktivnosti, uključujući tradicionalne plesove, pjesme i metode sviranja na kulturno posebnim glazbenim instrumentima. Simbolično tetoviranje također je popularna praksa. Suvremeni Māhū ne mijenjaju svoja tijela onim što bi drugi smatrali operacijom promjene spola, nego kao što se bilo koja osoba u havajskom / tahitijskom društvu različito odijeva za posao, dom i noćne provode.<ref>{{Cite book|title=Gender on the edge : transgender, gay, and other Pacific islanders|last=|first=|publisher=|editor-first=Kalissa |editor-last=Alexeyeff |editor2-first=Niko |editor2-last=Besnier |year=2014|isbn=9780824840198|location=Honolulu|pages=95|oclc=875894847}}</ref>
U mnogim tradicionalnim zajednicama Māhū igra važnu ulogu u nastavljanju polinezijske kulture i podučavanju "ravnoteži ženskog i muškog spola tijekom stvaranja".<ref name=Robinson>{{Cite journal|last=Robertson|first=Carol E.|date=1989|title=The Māhū of Hawai'i|journal=Feminist Studies|volume=15|issue=2|pages=318|doi=10.2307/3177791|issn=0046-3663|jstor=3177791}}</ref> Suvremeni Māhū nastavlja tradiciju povezivanja sa zemljom, očuvanja jezika te očuvanja i oživljavanja kulturnih aktivnosti, uključujući tradicionalne plesove, pjesme i metode sviranja na kulturno posebnim glazbenim instrumentima. Simbolično tetoviranje također je popularna praksa. Suvremeni Māhū ne mijenjaju svoja tijela onim što bi drugi smatrali operacijom promjene spola, nego kao što se bilo koja osoba u havajskom / tahitijskom društvu različito odijeva za posao, dom i noćne provode.<ref>{{Citiranje knjige|title=Gender on the edge : transgender, gay, and other Pacific islanders|last=|first=|publisher=|editor-first=Kalissa |editor-last=Alexeyeff |editor2-first=Niko |editor2-last=Besnier |year=2014|isbn=9780824840198|location=Honolulu|pages=95|oclc=875894847}}</ref>


Snažni obiteljski odnosi važni su u kulturi Māhū,<ref name=UHP95>{{Cite book|title=Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders|last=|first=|date=2014|publisher=University of Hawai'i Press |isbn=9780824838829 |location= |pages=95 |jstor = j.ctt6wqhsc|chapter = Gender on the Edge}}</ref> jer su rodbinske veze u svim havajskim/tahitijskim kulturama ključne za opstanak obitelji. Kad je to moguće, Māhū održavaju čvrste odnose sa svojim izvornim obiteljima, često postajući udomitelji nećakinja i nećaka, a zapaženi su kao posebno "suosjećajni i kreativni".<ref name=Robinson/> Ova sposobnost odgoja djece smatra se posebnom vještinom svojstvenom Māhū ljudima.<ref name=UHP108>{{Cite book|title=Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders|last=|first=|date=2014|publisher=University of Hawai'i Press|isbn=9780824838829|location=|pages=108|jstor = j.ctt6wqhsc|chapter = Gender on the Edge}}</ref> Māhū također doprinosi njihovim širim obiteljima i zajednicama kroz prikupljanje i održavanje znanja te prakticiranje i podučavanje ''[[hula]]'' tradicije koje se tradicionalno prenose preko žena.<ref name=Robinson/>
Snažni obiteljski odnosi važni su u kulturi Māhū,<ref name=UHP95>{{Citiranje knjige|title=Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders|last=|first=|date=2014|publisher=University of Hawai'i Press |isbn=9780824838829 |location= |pages=95 |jstor = j.ctt6wqhsc|chapter = Gender on the Edge}}</ref> jer su rodbinske veze u svim havajskim/tahitijskim kulturama ključne za opstanak obitelji. Kad je to moguće, Māhū održavaju čvrste odnose sa svojim izvornim obiteljima, često postajući udomitelji nećakinja i nećaka, a zapaženi su kao posebno "suosjećajni i kreativni".<ref name=Robinson/> Ova sposobnost odgoja djece smatra se posebnom vještinom svojstvenom Māhū ljudima.<ref name=UHP108>{{Citiranje knjige|title=Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders|last=|first=|date=2014|publisher=University of Hawai'i Press|isbn=9780824838829|location=|pages=108|jstor = j.ctt6wqhsc|chapter = Gender on the Edge}}</ref> Māhū također doprinosi njihovim širim obiteljima i zajednicama kroz prikupljanje i održavanje znanja te prakticiranje i podučavanje ''[[hula]]'' tradicije koje se tradicionalno prenose preko žena.<ref name=Robinson/>


U situacijama kada su ih njihove obitelji porijeklom odbile zbog homofobije i kolonizacije, Māhū su osnovali vlastite zajednice, podržavajući jedni druge i čuvajući i podučavajući kulturne tradicije sljedećih generacija. U dokumentarnom filmu ''[[Kumu Hina]]'', [[Hinaleimoana Wong-Kalu]] posjećuje jednu od ovih zajednica staraca u planinama i sastaje se s nekim od Mahhua koji su joj bili učitelji i odabrana obitelj dok je bila mlada.
U situacijama kada su ih njihove obitelji porijeklom odbile zbog homofobije i kolonizacije, Māhū su osnovali vlastite zajednice, podržavajući jedni druge i čuvajući i podučavajući kulturne tradicije sljedećih generacija. U dokumentarnom filmu ''[[Kumu Hina]]'', [[Hinaleimoana Wong-Kalu]] posjećuje jednu od ovih zajednica staraca u planinama i sastaje se s nekim od Mahhua koji su joj bili učitelji i odabrana obitelj dok je bila mlada.

Trenutačna izmjena od 10:55, 19. ožujka 2022.

haw. Māhū ('u sredini') u kulturama Kanaka Maoli (Havaji) i Maohi (Tahiti) osobe su trećeg roda s tradicionalnim duhovnim i društvenim ulogama u kulturi, slično to. fakaleiti i samoanski sm. fa'afafine.[1] Povijesno i danas, rod māhū može se po rođenju dodijeliti djevojčici ili dječaku.[2]

Māhū se ne smije miješati s aikāneom, koji su mladi kāne (muškarci) koji su bili ljubavnici i miljenici ali'ija ili poglavara, i koji su imali posebne društvene uloge i rodoslovlja zbog svojih saveza sa svetim tijelima ali'i.

Prema današnjem māhū kumu hula Kaua'i Iki:

„Māhū su bili posebno cijenjeni kao učitelji, obično hula plesa i pojanja. U vrijeme prije kontakta māhū je izvodilo uloge božica u plesovima hula koji su se odvijali u hramovima koji su bili zabranjeni za žene. Mahu su također cijenili kao čuvare kulturnih tradicija, poput prenošenja rodoslova. Tradicionalno bi roditelji tražili od māhū da imenuje svoju djecu[3]”


Povijest

Papa Moe (Tajanstvena voda), ulje na platnu zapadnjaka Paul Gauguina iz 1893. godine. Prikazuje māhū na Tahitiju kako pije iz vodopada.[4][5]

U pretkolonijalnoj povijesti Hawai'ija, Māhū su bili zapaženi svećenici i iscjelitelji, iako je velik dio te povijesti uklonjen intervencijom misionara. Prvi objavljeni opis māhūa pojavljuje se u dnevniku Bounty-a kapetana Williama Bligha, koji se zaustavio na Tahitiju 1789. godine, gdje ga je upoznao pripadnik "klase ljudi vrlo uobičajenih u Otaheitieu zvane Mahoo ... koji su, iako su sigurno bili muškarac, bili dosta ženstveni."[6]

Preživjeli spomenik ove povijesti su "Čarobnjački kamenčići" iz Kapaemāhūa na plaži Waikiki, koji obilježavaju četiri važna mahua, koji su prvi donijeli iscjeliteljsku umjetnost s Tahitija na Havaje.[7] Njih havajska povjesničarka Mary Kawena Pukui naziva pae māhū ili doslovno red māhūa.[8] Izraz māhū zabunom je definiran u Havajskom rječniku Pukuija i Eberta kao "n. Homoseksualac, bilo kojeg spola; hermafrodit."[9] Pretpostavka o istospolnom ponašanju odražava povezanost spola i seksualnosti koja je bila uobičajena u to vrijeme. [note 1] Čini se da ideja da su māhū biološki mozaici ne uzima u obzir pojam hermafrodit koji se u ranim izdanjima seksologa i antropologa uglavnom koristio u značenju "pojedinac koji ima atribute i muškog i ženskog spola", uključujući socijalne i ponašajne osobine, ne nužno biološki hibrid ili interspolna jedinka. To je dovelo do toga da su homoseksualne, biseksualne i osobe neskladne s rodom u medicinskoj literaturi bile pogrešno označene kao "hermafroditi".[10]

Kaomi Moe, aikāne kralja Kamehameha III. i māhū, još je jedan primjer iz povijesti.[11]

Godine 1891., kada je slikar Paul Gauguin prvi put došao na Tahiti, autohtono stanovništvo smatralo ga je māhūom zbog njegovog tadašnjeg drečavog načina odijevanja.[12] Njegova slika Papa Moe (Tajanstvena voda) iz 1893. prikazuje māhū kako pije iz malog vodopada.[12][13]

Misionari na Havajima uveli su biblijske zakone na otoke 1820-ih; pod njihovim utjecajem prvi havajski zakon protiv sodomije donesen je 1850. Ti su zakoni doveli do društvene stigmatizacije mahu na Havajima. Početkom sredine 1960-ih gradsko vijeće Honolulua zahtijevalo je od trans žena da nose značku kojom se identificira kao muškarac.[14]

U Tahitian Journal američkog umjetnika Georgea Biddlea (1920. - 1922.) piše o nekoliko prijatelja māhūa na Tahitiju, o njihovoj ulozi u rodnom tahitijskom društvu i o progonu prijatelja māhūa Naipua, koji je pobjegao s Tahitija zbog kolonijalnih francuskih zakona koji su poslali māhū i homoseksualce na teški rad u zatvor na Novoj Kaledoniji.[15] Rae-rae je socijalna kategorija māhū koja je na Tahitiju počela koristiti 1960-ih, iako je neki māhū kritiziraju kao oštru referencu na seksualni rad.

Tijekom Drugog svjetskog rata američki muškarci i žene u američkoj vojsci susreli su se s māhūima i drugim rodno promjenljivim osobama južnog Tihog oceana, što je pomoglo utjecati na početke oslobođenja gayeva.

U suvremenim kulturama

Osamdesetih godina prošlog stoljeća, Māhū i fa'afafine iz Samoe i drugih queer kultura na Tihom okeanu počeli su se organizirati, dok su māhū i queer pacifički otočani počinjali dobivati ​​međunarodno priznanje na raznim poljima.[16]

Godine 2003.,[16] pojam mahuwahine nastao je unutar havajske queer zajednice: māhū (u sredini) + wahine (žena), struktura riječi slična je samoanskoj fa'a (način) + fafine (žena / žena). Pojam mahuwahine nalikuje transrodnom identitetu koji se podudara s havajskom kulturnom renesansom.[17] Kumu Hinaleimoana Kwai Kong Wong-Kalu pojasnila je:

„Budući da pojam māhū može imati više prostora i iskustava, Kumu Hina izvorno je smislio pojmove: māhū kāne (transrodni muškarac) i māhū wahine (transrodna žena). Međutim, Kumu Hina vjeruje da bi te pojmove trebalo revidirati zbog znanstvenog napretka, pa je tako smislila četiri nova pojma. Māhū koji se osjećaju iznutra wahine (ženski) - emocionalno, duhovno, psihološki i kulturno - mogao koristiti termin ha'awahine. Ako iznutra osjećaju da su više kāne (muškarci), oni su haʻakāne. Kada izvana preuzmu ono što osjećaju iznutra, tj. Odijevaju se kao žene, počinju ili su se podvrgavali hormonskoj terapiji i drugim oblicima medicinske promjene (uključujući estetsku kirurgiju), tada će se koristiti izraz hoʻowahine. Isto tako, za māhū koji osjećaju da su iznutra muškog spola i poprimaju taj oblik izvana, biti će hoʻokāne . . . . "”

Značajna suvremena haw. māhū , ili mahuwahine, uključuju aktivisticu i kumu hula Hinaleimoana Kwai Kong Wong-Kalu,[18] kumu hula Kaumakaiwa Kanaka'ole i kumu hula Kaua'i Iki ; i unutar šire māhū LGBT zajednice, povjesničar Noenoe Silva, aktivist Ku'u-mealoha Gomes, pjevač i slikar Bobby Holcomb i pjevač Kealii Reichel.

U mnogim tradicionalnim zajednicama Māhū igra važnu ulogu u nastavljanju polinezijske kulture i podučavanju "ravnoteži ženskog i muškog spola tijekom stvaranja".[19] Suvremeni Māhū nastavlja tradiciju povezivanja sa zemljom, očuvanja jezika te očuvanja i oživljavanja kulturnih aktivnosti, uključujući tradicionalne plesove, pjesme i metode sviranja na kulturno posebnim glazbenim instrumentima. Simbolično tetoviranje također je popularna praksa. Suvremeni Māhū ne mijenjaju svoja tijela onim što bi drugi smatrali operacijom promjene spola, nego kao što se bilo koja osoba u havajskom / tahitijskom društvu različito odijeva za posao, dom i noćne provode.[20]

Snažni obiteljski odnosi važni su u kulturi Māhū,[21] jer su rodbinske veze u svim havajskim/tahitijskim kulturama ključne za opstanak obitelji. Kad je to moguće, Māhū održavaju čvrste odnose sa svojim izvornim obiteljima, često postajući udomitelji nećakinja i nećaka, a zapaženi su kao posebno "suosjećajni i kreativni".[19] Ova sposobnost odgoja djece smatra se posebnom vještinom svojstvenom Māhū ljudima.[22] Māhū također doprinosi njihovim širim obiteljima i zajednicama kroz prikupljanje i održavanje znanja te prakticiranje i podučavanje hula tradicije koje se tradicionalno prenose preko žena.[19]

U situacijama kada su ih njihove obitelji porijeklom odbile zbog homofobije i kolonizacije, Māhū su osnovali vlastite zajednice, podržavajući jedni druge i čuvajući i podučavajući kulturne tradicije sljedećih generacija. U dokumentarnom filmu Kumu Hina, Hinaleimoana Wong-Kalu posjećuje jednu od ovih zajednica staraca u planinama i sastaje se s nekim od Mahhua koji su joj bili učitelji i odabrana obitelj dok je bila mlada.

Poveznice

Napomene

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Izvori

  1. ↑ Perkins, Robert (listopada 2013). "Like a Lady in Polynesia: The Māhū of Tahiti, the Fa'a Fafine in Samoa, the Fakaleiti in Tonga and More". GenderCentre.org.au. Petersham, NSW, Australia: The Gender Centre. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015.. http://www.gendercentre.org.au/resources/polare-archive/archived-articles/like-a-lady-in-polynesia.htm Pristupljeno 30. rujna 2015. 
  2. ↑ Roughgarden, Joan (2004). Evolution's Rainbow 
  3. ↑ Kaua'i Iki, kojeg je citirao Andrew Matzner u 'Transgender, queens, mahu, whatever': An Oral History from Hawai'i. Intersections: Gender, History and Culture in the Asian Context Issue 6, August 2001
  4. ↑ Mario Vargas Llosa. "The men-women of the Pacific." Tate Britain. http://www.tate.org.uk/context-comment/articles/men-women-pacific
  5. ↑ Stephen F. Eisenman. Gauguin's Skirt. 1997.
  6. ↑ William Bligh. Bounty Logbook. Thursday, January 15, 1789.
  7. ↑ James Boyd. Traditions of the Wizard Stones Ka-Pae-Mahu. 1907. Hawaiian Almanac and Annual.
  8. ↑ Mary Kawena Pukui. Place Names of Hawaii, 2nd Ed. 1974. University of Hawaii Press.
  9. ↑ Mary Kawena Pukui, Samuael H Ebert. Hawaiian Dictionary. 1986. University of Hawaii Press.
  10. ↑ Websters International Dictionary of the English Language. 1890. Merriam Company.
  11. ↑ Manalo-Camp, Adam (7. kolovoza 2020.). [Māhū Resistance: Challenging Colonial Structures of Power and Gender "Māhū Resistance: Challenging Colonial Structures of Power and Gender"]. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoza 2020.. https://medium.com/@adamkeawe/m%C4%81h%C5%AB-resistance-challenging-colonial-structures-of-power-and-gender-6f0c1e96cded Pristupljeno 8. kolovoza 2020. 
  12. ↑ 12,0 12,1 Vargas Llosa, Mario. "The men-women of the Pacific". Tate Britain. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2015.. http://www.tate.org.uk/context-comment/articles/men-women-pacific Pristupljeno 25. srpnja 2017. 
  13. ↑ Stephen F. Eisenman. Gauguin's Skirt. 1997.
  14. ↑ Zanghellini, Aleardo (2013). "Sodomy Laws and Gender Variance in Tahiti and Hawai'i". Laws 2 (2): 51–68. doi:10.3390/laws2020051 
  15. ↑ Biddle, George (1999). Tahitian Journal. ISBN 9780816604968. https://books.google.com/books?id=C2lKxkVIwMAC&q=mahu 
  16. ↑ 16,0 16,1 Kleiber, Eleanor (10. rujna 2019.). "Gender Identity and Sexual Identity in the Pacific and Hawai'i: Introduction". https://guides.library.manoa.hawaii.edu/c.php?g=105466&p=686754 Pristupljeno 19. rujna 2019. 
  17. ↑ Ellingson, Lyndall; Odo, Carol (prosinca 2008). "HIV Risk Behaviors Among Mahuwahine (Native Hawaiian Transgender Women)". AIDS Education and Prevention 20 (6): 558–569. doi:10.1521/aeap.2008.20.6.558. ISSN 0899-9546. PMID 19072530 
  18. ↑ Borofsky, Amelia Rachel Hokule’a (29. listopada 2012.). "'Gender Identity Disorder' to Go the Way of Homosexuality". https://www.theatlantic.com/health/archive/2012/10/gender-identity-disorder-to-go-the-way-of-homosexuality/264232/ Pristupljeno 18. siječnja 2019. 
  19. ↑ 19,0 19,1 19,2 Robertson, Carol E. (1989). "The Māhū of Hawai'i". Feminist Studies 15 (2): 318. doi:10.2307/3177791. ISSN 0046-3663. JSTOR 3177791 
  20. ↑ Alexeyeff, Kalissa; Besnier, Niko, eds. (2014). Gender on the edge : transgender, gay, and other Pacific islanders. Honolulu. str. 95. ISBN 9780824840198. OCLC 875894847 
  21. ↑ "Gender on the Edge". Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders. University of Hawai'i Press. 2014. str. 95. ISBN 9780824838829. JSTOR j.ctt6wqhsc 
  22. ↑ "Gender on the Edge". Gender on the Edge: Transgender, Gay, and Other Pacific Islanders. University of Hawai'i Press. 2014. str. 108. ISBN 9780824838829. JSTOR j.ctt6wqhsc 

Vanjske poveznice

v • r • u
lezbijske, gejske, biseksualne i transrodne (LGBT-ovske) teme
 
rodni identiteti • spolni identiteti
povezano
kategorija:LGBT


Pogrješka u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "note", ali nema pripadajuće oznake <references group="note"/>

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Māhū&oldid=435544"