Treći rod

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Treći rod je koncept po kojem neki pojedinci kategoriziraju sami sebe kao ni muškarci ni žene ili ih društvo tako kategorizira. To je također socijalna kategorija prisutna u društvima koja prepoznaju tri ili više spolova. Pod pojmom treće obično se razumijeva "ostali"; neki antropolozi i sociolozi opisali su četvrti,[1] peti,[2] i "neki" [3] spol.

Osobno ili društveno identificiranje osobe kao muškarac, žena ili drugo, obično je definirano i rodnim identitetom pojedinca i rodnom ulogom u određenoj kulturi u kojoj živi. Nemaju sve kulture strogo definirane rodne uloge.[4][5][6]

U različitim kulturama treći ili četvrti spol mogu predstavljati vrlo različite stvari. Havajcima i Tahićanima, Māhū je srednje stanje između muškarca i žene, ili „osoba neodređenog spola”.[7] Neki tradicionalni Diné Indijanci jugozapadnog SAD-a priznaju spektar četiri roda: ženstvene žene, muževne žene, ženstvene muškarce i muževne muškarce. [8] Pojam „treći spol” je također bio korišten za opisivanje Hidžri iz Indije[9] koji su stekli pravni identitet, fa'afafine u Polineziji i Albanske zaklete djevice virdžine.[10]

Iako se nalaze u brojnim nezapadnjačkim kulturama, koncepti "treće", "četvrte" i "neke" rodne uloge i dalje su novitet u mainstream zapadnoj kulturi i konceptualnoj misli.[11] Koncept se najbolje prihvaća u modernim LGBT ili queer supkulturama. Zapadnjački znanstvenici, osobito antropolozi, koji su pokušali pisati o južnoazijskim hidžrama ili indijanskim "rodnim varijantama" i ljudima dvojakog duha - često nastojali razumjeti pojam "treći rod" isključivo na jeziku suvremenog LGBT-a zajednice. No, drugi znanstvenici - posebno autohtoni znanstvenici - ističu da je nedostatak kulturnih razumijevanja i konteksta zapadnjačkih znanstvenika glavne struje doveo do raširenog pogrešnog predstavljanja ljudi trećeg spola, kao i do pogrešnog predstavljanja ne-zapadnjačkih stranih kultura, uključujući i to da li se koncept LGBT-a zapravo uopće može primjeniti na te kulture.[12][13][14][15]

Izvori

  1. Trumbach, Randolph (1994). London’s Sapphists: From Three Sexes to Four Genders in the Making of Modern Culture. In Third Sex, Third Gender: Beyond Sexual Dimorphism in Culture and History, edited by Gilbert Herdt, 111-36. New York: Zone (MIT). ISBN 978-0-942299-82-3 <abbr title="Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.">nevaljani ISBN
  2. Graham, Sharyn (2001), Sulawesi's fifth gender, Inside Indonesia, travanj–lipanj 2001.
  3. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  4. LeBow, Diana, Rethinking Matriliny Among the Hopi, p.8.
  5. Schlegel, Alice, Hopi Gender Ideology of Female Superiority, in Quarterly Journal of Ideology: "A Critique of the Conventional Wisdom", vol. VIII, no. 4, 1984, pp.44–52
  6. 100 Native Americans Who Shaped American History, Juettner, 2007.
  7. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  8. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  9. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  10. Young, Antonia (2000). Women Who Become Men: Albanian Sworn Virgins. ISBN 1-85973-335-2 <abbr title="Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.">nevaljani ISBN
  11. McGee, R. Jon and Richard L. Warms 2011 Anthropological Theory: An Introductory History. New York, McGraw Hill.
  12. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  13. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  14. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  15. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.