Degeneracija (fizika): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Sirius A and B Hubble photo.jpg|mini|250px|desno|[[Sirius B]], pratioc zvijezde [[Sirius]] je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. [[Bijeli patuljak]] ili '''degenerirani patuljak''' je malena [[zvijezda]] koja se sastoji uglavnom od [[materija|materije]] koja ne sadrži [[elektron]]e u sebi.]] | |||
'''Degeneracija''' (kasno[[Latinski jezik|lat]]. ''degeneratio'', od lat. ''degenerare'': izroditi se, izopačiti se), u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], se povezuje s [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničkim sustavima]] kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga [[Kvantni brojevi|kvantnoga broja]] odgovaraju dvije ili više svojstvenih [[Funkcija (matematika)|funkcija]] ([[vektor]]a stanja). U degeneriranim sustavima dva ili više različitih stanja mogu imati jednaku [[energija|energiju]]. Na primjer u [[vodik]]ovu [[atom]]u, iznos [[Kutna količina gibanja|kutnoga momenta količine gibanja]] [[elektron]]a određen je orbitalnim kvantnim brojem ''l''. Tomu momentu pripada (2 ''l'' + 1) različitih stanja jednake energije (degeneracija), koja se razlikuju po projekciji kutnoga [[Moment sile|momenta]] na os ''z''. | '''Degeneracija''' (kasno[[Latinski jezik|lat]]. ''degeneratio'', od lat. ''degenerare'': izroditi se, izopačiti se), u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], se povezuje s [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničkim sustavima]] kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga [[Kvantni brojevi|kvantnoga broja]] odgovaraju dvije ili više svojstvenih [[Funkcija (matematika)|funkcija]] ([[vektor]]a stanja). U degeneriranim sustavima dva ili više različitih stanja mogu imati jednaku [[energija|energiju]]. Na primjer u [[vodik]]ovu [[atom]]u, iznos [[Kutna količina gibanja|kutnoga momenta količine gibanja]] [[elektron]]a određen je orbitalnim kvantnim brojem ''l''. Tomu momentu pripada (2 ''l'' + 1) različitih stanja jednake energije (degeneracija), koja se razlikuju po projekciji kutnoga [[Moment sile|momenta]] na os ''z''. | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:02
Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja). U degeneriranim sustavima dva ili više različitih stanja mogu imati jednaku energiju. Na primjer u vodikovu atomu, iznos kutnoga momenta količine gibanja elektrona određen je orbitalnim kvantnim brojem l. Tomu momentu pripada (2 l + 1) različitih stanja jednake energije (degeneracija), koja se razlikuju po projekciji kutnoga momenta na os z.
U astrofizici, u procesima evolucije zvijezda, degeneracija se javlja u pojmovima degenerirane materije, odnosno degenerirane elektronske ili neutronske tvari. Urušavanje (kolaps) zvijezde može se stabilizirati elektronskim tlakom u njezinoj unutrašnjosti. Takvi elektroni potječu iz degenerirane materije atoma pakiranih toliko blizu da im se elektronski oblaci dodiruju. Pulsari ili neutronske zvijezde (pulsari), mase nešto veće od mase Sunca i polumjera tipično oko ili iznad 10 kilometara, sastoje se uglavnom od nuklearne tvari gusto pakiranih neutrona (degenerirani neutroni) koji neutronskim tlakom zaustavljaju kolaps. [1]