Datulja: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
Nije prikazana jedna međuinačica | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja = lightgreen | | boja = lightgreen | ||
| naziv = Datulja | | naziv = Datulja | ||
Redak 48: | Redak 48: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Datula]] | [[Kategorija:Datula]] |
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 17:40
Datulja | |
---|---|
Datuljina palma, Maroko | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Arecales |
Porodica: | Arecaceae |
Rod: | Phoenix |
Vrsta: | P. dactylifera |
Dvojno ime | |
Phoenix dactylifera L. |
Datulja (lat. Phoenix dactilyfera) je jedina vrsta roda Phoenix čiji plodovi imaju komercijalnu upotrebu. Zbog svojih jestivih plodova - datulja koji izgledom i okusom podsjećaju na voće mnogo se, često na velikim plantažama, uzgaja u bliskoistočnim zemljama i naročito u sjevernoj Africi. Jedina plantaža datulja Europi nalazi se kod španjolskog grada Elche, a ova palma je također uvezena u Ameriku te se i u južnoj Kaliforniji nalaze plantaže ove vrste.
Ova palma srodna je Phoenix canariensisu i dobro trpi niske temperature, ali je na našoj obali slabo raširena. Podnosi u suhoj klimi temperature do -10 °C, a po nekim izvorima čak i -15 °C. U Hrvatskoj se u nešto značajnijim količinama nalazi u Splitu i okolici te na Hvaru. Na talijanskoj je obali ova palma jedna od najraširenijih.
Porijeklo[uredi]
Smatra se da ova vrsta potječe iz sjeverne Afrike te je poznata u stotinjak formi i kultivara. Do danas se raširila u svim suptropskim predjelima, prvenstveno iz komercijalnih razloga. Također se uzgaja i u tropskim krajevima, ali tamo plodovi ne sazrijevaju dobro zbog visoke vlažnosti.
Stablo joj je uže nego kod Phoenix canariensisa, svake godine stvara bočne izdanke pri osnovi debla, ali i na deblu koji je usporavaju u rastu. Ti se izdanci obično skidaju zbog razmnožavanja zakorjenjivanjem pa tako palma doseže svoju punu visinu od 20-30 m. Na deblu ima izražene pravilne usjeke u obliku vodoravnih paralelograma. Ostatci peteljki su pri vrhu pretvoreni u bodlje koje se nalaze i na bazi samih peteljki. Krošnja joj je rjeđa s listovima dugim 5-6 m, zelenoplave ili zelenosive boje. Lisni segmenti su poredani u obliku slova V.
Plodovi sadrže mnogo šećera i vrlo su važni u prehrani mjesnog stanovništva. Ponegdje se može pročitati da je ova vrsta otpornija od Phoenix canariensisa što treba uzeti s rezervom jer se njena otpornost očituje u uvjetima vrlo suhe klime. Postoji i inačica Phoenix atlantica koju u zadnje vrijeme izdvajaju kao posebnu vrstu jer se vjeruje da je prirodni hibrid Phoenix dactylifere i Phoenix reclinate (senegalske datulje). Ova vrsta raste na Zelenortskim otocima i na planini Atlas u Maroku te je ova druga inačica otpornija.
Zdravstvene prednosti[uredi]
Datulje imaju niz zdravstvenih pogodnosti za koje ljudi uopće ne znaju. Snižavaju krvni tlak, sprječavaju srčani udar i snižavaju visoki kolesterol.
Samo jedna datulja dnevno može sačuvati zdravlje očiju tijekom cijelog života.
Evo još 8 razloga zašto su datulje dobre za zdravlje:
- Obiluju željezom.
- Sprječavaju proljev, umiruju crijeva i potiču redovitu probavu.
- Datulje sprječavaju zatvor.
- Pomažu u mršavljenju. Niskokalorične su namirnice, a obiluju vlaknima i drugim hranjivim tvarima.
- Reguliraju kolesterol.
- Potiču zdravlje srca.
- Snižavaju visoki krvni tlak.
- Pomažu pri sprječavaju srčanog i moždanog udara.[1]
Izvori[uredi]
- ↑ CentarZdravlja. Iskoristite zdravstvene prednosti datulja!. https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/iskoristite-zdravstvene-prednosti-datulja/ Pristupljeno 18. ožujak 2019.