Razlika između inačica stranice »Damir Krstičević«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vojna osoba | |||
|ime=Damir Krstičević | |ime=Damir Krstičević | ||
|slika=20 obljetnica osnutka SJP Alfa Zagreb Damir Krsticevic 03092011 285.jpg | |slika=20 obljetnica osnutka SJP Alfa Zagreb Damir Krsticevic 03092011 285.jpg | ||
Redak 41: | Redak 41: | ||
Dana [[22. svibnja]] 2018. godine Krstičević je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a, International Fellows Hall of Fame, US Army War College.<ref>[https://obris.org/hrvatska/krsticevic-primljen-u-kucu-slavnih-americke-ratne-skole/ Obris.org] | Dana [[22. svibnja]] 2018. godine Krstičević je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a, International Fellows Hall of Fame, US Army War College.<ref>[https://obris.org/hrvatska/krsticevic-primljen-u-kucu-slavnih-americke-ratne-skole/ Obris.org] | ||
pristupljeno 24. svibnja 2018.</ref> | pristupljeno 24. svibnja 2018.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == |
Trenutačna izmjena od 13:35, 13. ožujka 2022.
Damir Krstičević | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 1. srpnja 1969. |
Mjesto rođenja | Vrgorac |
Nacionalnost | Hrvat |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | general bojnik, bojnik u svibnju 1992. |
Ratovi | Domovinski rat |
Važnije bitke | Operacija Maslenica Operacija Zima '94. Operacija Ljeto '95. Operacija Oluja |
Vojska | Hrvatska vojska |
Rod vojske | 25px Hrvatska kopnena vojska |
Zapovijedao | 4. gardijska brigada "Pauci" |
Damir Krstičević (Vrgorac, 1. srpnja 1969.), umirovljeni je general-bojnik i bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Od 19. listopada 2016. do 14. svibnja 2020.[1] obnašao je dužnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske. Podnio je ostavku nakon zrakoplovne nesreće u Zadru, 7. svibnja 2020. godine.[2] Predsjednik Vlade Andrej Plenković prihvatio ju je dan kasnije.
Životopis
General bojnik Damir Krstičević rođen je 1969. godine u Vrgorcu gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Do odlaska na vojno školovanje živio je u selu Umčanima. Srednju vojnu školu u Sarajevu završava 1987. kao najbolji u svojoj klasi. Godine 1991., nakon što je završio Vojnu akademiju kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije (u Beogradu, na Banjici), odmah se, na dan 25. srpnja 1991.[3] priključio Oružanim snagama Republike Hrvatske (HV).[4]
Tijekom Domovinskoga rata bio je zapovjednik 115. brigade Hrvatske vojske poznate i pod nazivom Imotska, te zapovjednik 4. gardijske brigade, a sudjelovao je u operacijama Maslenica, Zima '94., Ljeto '95., Oluja, itd.[4]
Nakon rata postaje zapovjednik 5. zbornog područja, odakle je upućen na jednogodišnje školovanje u američku ratnu školu kopnene vojske, koju je završio s odličnim rezultatom,[4] potom postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
Zbog toga što je bio supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio.[5][6]
Pošto je vrlo mlad umirovljen, zaposlio se u Zagrebu gdje živi sa obitelji.
Dana 22. svibnja 2018. godine Krstičević je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a, International Fellows Hall of Fame, US Army War College.[7]
Izvori
- ↑ Rješenje o razrješenju potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane, 13. svibnja 2020., (»Narodne novine«, br. 57/20., 15. svibnja 2020.). Pristupljeno 14. lipnja 2020. godine.
- ↑ Objavljeni identiteti vojnika poginulih kod Zadra, ministar Damir Krstičević šokirao na konferenciji: "Sa današnjim danom podnosim ostavku", dnevnik.hr, pristupljeno 7. svibnja 2020.
- ↑ Damir Krstičević o teškim optužbama: Kako sam mogao napadati Vukovar kad sam ratovao u Četvrtoj?!
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Samo riječi hvale za načelnika Generalštaba vojske Srbije. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća (12. 11. 2007.), preuzeto 29. studenoga 2013.
- ↑ Slobodna Dalmacija Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000.
- ↑ Slobodna Dalmacija Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000.
- ↑ Obris.org pristupljeno 24. svibnja 2018.
|