Razlika između inačica stranice »Hrvatski sokol Drniš«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvatski sokol Drniš'''-->'''Hrvatski Sokol u Drnišu''' osnovan je [[28. kolovoza]] [[1901.]] godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi [[drniš]]ke Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi ''Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu.'' <ref> [http://gpo-drnis.hr/povijest-gpo/povijest-1900-1914/ Povijest Drniša 1900. – 1914.] </ref> Hrvatski sokol u Drnišu bio je [[kultura|kulturni]] i [[šport]]ski ogranak  Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u [[Zadar|Zadru]] odobrila je djelovanje društva tek u [[ljeto]] [[1903.]] godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca '''Miće Nakića - Vojnovića'''. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je [[1902.]] godine došao u Drniš na mjesto [[sud]]skog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih [[grad]]ova, [[23. kolovoza]] [[1903.]] posvećena je [[zastava]] društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je [[18. svibnja]] [[1905.]] u Drnišu gostovao tada poznati [[violinist]] [[František Ondriček]]. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na [[Hrvatski svesokolski slet|Prvom hrvatskom svesokolskom sletu]]. Društvo je djelovalo sve do početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]]. U [[jesen]] [[1921.]] rad društva je obnovljen pod nazivom '''Sokolsko društvo'''. <ref>[http://www.hdz-drnis.com/drnis-info/drnis-kroz-povijest Drniš kroz povijest - Gradski odbor HDZ-a grada Drniša], pristupljeno 23. svibnja 2015.</ref> Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. [[1938.]] godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u [[Prag]]. [[6. rujna]] [[1940.]] zabranjen je rad Sokolskoj župi [[Šibenik]] - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.
'''Hrvatski Sokol u Drnišu''' osnovan je [[28. kolovoza]] [[1901.]] godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi [[drniš]]ke Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi ''Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu.'' <ref> [http://gpo-drnis.hr/povijest-gpo/povijest-1900-1914/ Povijest Drniša 1900. – 1914.] </ref> Hrvatski sokol u Drnišu bio je [[kultura|kulturni]] i [[šport]]ski ogranak  Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u [[Zadar|Zadru]] odobrila je djelovanje društva tek u [[ljeto]] [[1903.]] godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca '''Miće Nakića - Vojnovića'''. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je [[1902.]] godine došao u Drniš na mjesto [[sud]]skog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih [[grad]]ova, [[23. kolovoza]] [[1903.]] posvećena je [[zastava]] društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je [[18. svibnja]] [[1905.]] u Drnišu gostovao tada poznati [[violinist]] [[František Ondriček]]. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na [[Hrvatski svesokolski slet|Prvom hrvatskom svesokolskom sletu]]. Društvo je djelovalo sve do početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]]. U [[jesen]] [[1921.]] rad društva je obnovljen pod nazivom '''Sokolsko društvo'''. <ref>[http://www.hdz-drnis.com/drnis-info/drnis-kroz-povijest Drniš kroz povijest - Gradski odbor HDZ-a grada Drniša], pristupljeno 23. svibnja 2015.</ref> Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. [[1938.]] godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u [[Prag]]. [[6. rujna]] [[1940.]] zabranjen je rad Sokolskoj župi [[Šibenik]] - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.


== Osnivači društva ==
== Osnivači društva ==

Trenutačna izmjena od 22:19, 7. ožujka 2022.

Hrvatski Sokol u Drnišu osnovan je 28. kolovoza 1901. godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi drniške Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu. [1] Hrvatski sokol u Drnišu bio je kulturni i športski ogranak Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u Zadru odobrila je djelovanje društva tek u ljeto 1903. godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca Miće Nakića - Vojnovića. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je 1902. godine došao u Drniš na mjesto sudskog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih gradova, 23. kolovoza 1903. posvećena je zastava društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je 18. svibnja 1905. u Drnišu gostovao tada poznati violinist František Ondriček. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na Prvom hrvatskom svesokolskom sletu. Društvo je djelovalo sve do početka Prvoga svjetskoga rata. U jesen 1921. rad društva je obnovljen pod nazivom Sokolsko društvo. [2] Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. 1938. godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u Prag. 6. rujna 1940. zabranjen je rad Sokolskoj župi Šibenik - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.

Osnivači društva

Datoteka:Hrvatski sokol Drniš.JPG
Osnivači drniškog ogranka Hrvatskog sokola
  • Roko Bakotić (F-bas)
  • Krunoslav Adžija (Veliki bubanj)
  • Ante Ćurković-Bojan (krilnica II)
  • Josip Mravak (Es-klarinet)

II. red (sjede):

  • Ante Adžija (eufonium)
  • Rome Ljubić (trombon)
  • Nikola Nakić-Vojnović
  • Dušan Montana (klarinet)
  • Rade Grubišić (rog)

III. red: (stoje)

  • Petar Brkulj (krilnica)
  • Vladimir Jušić (flauta)
  • Ivan Đovanin Skelin
  • Nikola Adžija (tajnik)
  • Toni Jušić (truba)

Izvori

Literatura