Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvatski sokol Drniš: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvatski sokol Drniš'''-->'''Hrvatski Sokol u Drnišu''' osnovan je [[28. kolovoza]] [[1901.]] godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi [[drniš]]ke Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi ''Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu.'' <ref> [http://gpo-drnis.hr/povijest-gpo/povijest-1900-1914/ Povijest Drniša 1900. – 1914.] </ref> Hrvatski sokol u Drnišu bio je [[kultura|kulturni]] i [[šport]]ski ogranak  Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u [[Zadar|Zadru]] odobrila je djelovanje društva tek u [[ljeto]] [[1903.]] godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca '''Miće Nakića - Vojnovića'''. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je [[1902.]] godine došao u Drniš na mjesto [[sud]]skog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih [[grad]]ova, [[23. kolovoza]] [[1903.]] posvećena je [[zastava]] društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je [[18. svibnja]] [[1905.]] u Drnišu gostovao tada poznati [[violinist]] [[František Ondriček]]. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na [[Hrvatski svesokolski slet|Prvom hrvatskom svesokolskom sletu]]. Društvo je djelovalo sve do početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]]. U [[jesen]] [[1921.]] rad društva je obnovljen pod nazivom '''Sokolsko društvo'''. <ref>[http://www.hdz-drnis.com/drnis-info/drnis-kroz-povijest Drniš kroz povijest - Gradski odbor HDZ-a grada Drniša], pristupljeno 23. svibnja 2015.</ref> Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. [[1938.]] godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u [[Prag]]. [[6. rujna]] [[1940.]] zabranjen je rad Sokolskoj župi [[Šibenik]] - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.
'''Hrvatski Sokol u Drnišu''' osnovan je [[28. kolovoza]] [[1901.]] godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi [[drniš]]ke Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi ''Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu.'' <ref> [http://gpo-drnis.hr/povijest-gpo/povijest-1900-1914/ Povijest Drniša 1900. – 1914.] </ref> Hrvatski sokol u Drnišu bio je [[kultura|kulturni]] i [[šport]]ski ogranak  Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u [[Zadar|Zadru]] odobrila je djelovanje društva tek u [[ljeto]] [[1903.]] godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca '''Miće Nakića - Vojnovića'''. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je [[1902.]] godine došao u Drniš na mjesto [[sud]]skog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih [[grad]]ova, [[23. kolovoza]] [[1903.]] posvećena je [[zastava]] društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je [[18. svibnja]] [[1905.]] u Drnišu gostovao tada poznati [[violinist]] [[František Ondriček]]. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na [[Hrvatski svesokolski slet|Prvom hrvatskom svesokolskom sletu]]. Društvo je djelovalo sve do početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]]. U [[jesen]] [[1921.]] rad društva je obnovljen pod nazivom '''Sokolsko društvo'''. <ref>[http://www.hdz-drnis.com/drnis-info/drnis-kroz-povijest Drniš kroz povijest - Gradski odbor HDZ-a grada Drniša], pristupljeno 23. svibnja 2015.</ref> Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. [[1938.]] godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u [[Prag]]. [[6. rujna]] [[1940.]] zabranjen je rad Sokolskoj župi [[Šibenik]] - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.


== Osnivači društva ==
== Osnivači društva ==

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 22:19

Hrvatski Sokol u Drnišu osnovan je 28. kolovoza 1901. godine u gostionici Guillierma Milete, danas u zgradi drniške Šumarije. Osnivači društva bili su ujedno i članovi Gradskog puhačkog orkestra u Drnišu. [1] Hrvatski sokol u Drnišu bio je kulturni i športski ogranak Hrvatskog sokola, osnovan u želji za unaprijeđenjem kulturnog i športskog života Drniša. Dalmatinska vlada u Zadru odobrila je djelovanje društva tek u ljeto 1903. godine. Športska sekcija društva je isprva vježbala u dvorištu trgovca Miće Nakića - Vojnovića. Stručni i kluturni rad u društvu značajno je unaprijedio Josip pl. Regen-Bleyben koji je 1902. godine došao u Drniš na mjesto sudskog kancelarista. On je bio poznat kao dugogodišnji vođa zadarskog ogranka Hrvatskog sokola. Uz nazočnost brojnih športskih i kulturnih društava iz okolnih gradova, 23. kolovoza 1903. posvećena je zastava društva. Društvo je u mnogome unaprijedilo športski i kulturni život u gradu, pa je 18. svibnja 1905. u Drnišu gostovao tada poznati violinist František Ondriček. Drniški Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na Prvom hrvatskom svesokolskom sletu. Društvo je djelovalo sve do početka Prvoga svjetskoga rata. U jesen 1921. rad društva je obnovljen pod nazivom Sokolsko društvo. [2] Ono je bilo podloženo režimu koji ga je dijelom financirao. 1938. godine Društvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u Prag. 6. rujna 1940. zabranjen je rad Sokolskoj župi Šibenik - Zadar i svim društvima učlanjenim u tu župu, među kojima je i bilo drniško društvo.

Osnivači društva

Datoteka:Hrvatski sokol Drniš.JPG
Osnivači drniškog ogranka Hrvatskog sokola
  • Roko Bakotić (F-bas)
  • Krunoslav Adžija (Veliki bubanj)
  • Ante Ćurković-Bojan (krilnica II)
  • Josip Mravak (Es-klarinet)

II. red (sjede):

  • Ante Adžija (eufonium)
  • Rome Ljubić (trombon)
  • Nikola Nakić-Vojnović
  • Dušan Montana (klarinet)
  • Rade Grubišić (rog)

III. red: (stoje)

  • Petar Brkulj (krilnica)
  • Vladimir Jušić (flauta)
  • Ivan Đovanin Skelin
  • Nikola Adžija (tajnik)
  • Toni Jušić (truba)

Izvori

Literatura