Razlika između inačica stranice »Teuta«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (čišćenje redirekcija za infookvir monarh) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Teuta'''-->{{ | <!--'''Teuta'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Teuta | | ime = Teuta | ||
| slika = [[Datoteka:Teuta.jpg|250px]] | | slika = [[Datoteka:Teuta.jpg|250px]] | ||
Trenutačna izmjena od 17:31, 7. ožujka 2022.
| Teuta | |
|---|---|
| |
| Spomenik u Tirani | |
| Kraljica | |
| Vladavina | 231. - 227. pr. Kr. |
| Nasljednik | Gencije |
| Suprug | Agron |
Teuta (starogrč. Τεύτα) bila je ilirska kraljica koja je vladala od 231. pr. Kr. do 227. pr. Kr.
Životopis
Nakon smrti svog muža Agrona koji je osnovao Ilirsko kraljevstvo Teuta je vladala kraljevstvom umjesto svog maloljetnog posinka Pinnesa. U Oglavku i Koščaku (odmah kraj mjesta Sućurja), prema još uvijek živoj narodnoj predaji, nalazili su se dvori ilirske kraljice Teute, koja je ovdje živjela. Ona je započela zidati grad na mjestu gdje se sada nalazi Sućuraj, ali ga nije uspjela dovršiti, jer je izgubila rat protiv Rimljana.
Za vrijeme vladavine njeni gusari držali su pod nadzorom promet jadranskim i jonskim morem i vršili teror nad svim brodovima. Rimski se saveznici žale na gusarenje u istočnojadranskim vodama pa Rimljani šalju poslanstvo Teuti - braću Gaja i Lucija Korunkanija u pratnji isejskoga Grka Kleemporosa. Teuta daje obećanje da njena flota neće napadati rimske brodove, ali da ne može nadzirati ponašanje i gusarenje svojih podanika jer je to njihova privatna stvar. Poslanici su negodovali, a jedan je od njih ubijen na povratku negdje u isejskim vodama. Rimljani nisu odmah reagirali vojnom intervencijom. Teuta u međuvremenu napada Dirahij (Drač), ali bez uspjeha te kreće na Korkyru (Krf) koju osvaja i na kojoj ostavlja podanika Dimitrija Farskoga. Nakon toga Teutina vojska kreće ponovno na Dirahij, a prema Korkyri se upućuje rimska flota pod vodstvom Gneja Fulvija Centumala.
Bilo je to 229. pr. Kr., rimska je vojska brojila 20.000 vojnika, 2000 konjanika i 200 ratnih brodova koji su krenuli protiv Teute i to je bio početak prvog rimsko-ilirskoga rata. Nakon izdaje zapovjednika ilirske mornarice Dimitrija (Demetriusa) Teuta je bila prisiljena na predaju. Morala je odstupiti s prijestolja u korist maloljetnog Pinnesa i prihvatiti uvjete o miru koji su bili vrlo pogubni za ilirsku kraljevinu, a uključivali su zabranu kretanja ilirskim brodovima južnije od Lissosa (Lješa). Najviše podataka o Teuti bilježi grčki povjesničar Polibije. Njegovim se tekstom poslužio Dimitrije Demeter za dramu Teuta.
Na otoku Svetcu nalazi se utvrda za koju legende govore da je pripadala ovoj ilirskoj kraljici, pa se zbog toga i zove Krajicin odnosno Teutin grad i Teutina kula.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
- Matica hrvatska
- Iz antičke povijesti
- Knjiga Putovanje u prošlost
- Prastari narod Iliri
- Kraljica Teuta u Sućurju (na Hvaru)
| |||||||||||||||||||||||
.jpg)