Razlika između inačica stranice »Hozroje I. Partski«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vologaz I. Partski''' je bio vladar [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Vladao je od oko [[109.]] do [[129.]] godine. Sin je [[Vonon II. Partski|Vonona II.]] Naslijedio je brata [[Pakor II. Partski|Pakora II.]] Većinu svoje vladavine proveo je u borbi s rivalom, protukraljem [[Vologaz III. Partski|Vologazom III.]] koji je imao bazu na istoku Partije. | |||
Kad je [[Tiridat I. Armenski]] ponovno vrećen na mjesto armenskog kralja, vladao je do smrti ili dok ga nisu svrgnuli oko 110. godine. Onda je Hozroje I. [[partska invazija na Armeniju 110.|napao]] Armeniju i postavio svog nećaka [[Aksidar]]a, sina prijašnjeg partskog kralja [[Pakor II. Partski|Pakora II.]] na mjesto armenskoga kralja. | Kad je [[Tiridat I. Armenski]] ponovno vrećen na mjesto armenskog kralja, vladao je do smrti ili dok ga nisu svrgnuli oko 110. godine. Onda je Hozroje I. [[partska invazija na Armeniju 110.|napao]] Armeniju i postavio svog nećaka [[Aksidar]]a, sina prijašnjeg partskog kralja [[Pakor II. Partski|Pakora II.]] na mjesto armenskoga kralja. |
Trenutačna izmjena od 16:13, 7. ožujka 2022.
Vologaz I. Partski je bio vladar Partskog Carstva. Vladao je od oko 109. do 129. godine. Sin je Vonona II. Naslijedio je brata Pakora II. Većinu svoje vladavine proveo je u borbi s rivalom, protukraljem Vologazom III. koji je imao bazu na istoku Partije.
Kad je Tiridat I. Armenski ponovno vrećen na mjesto armenskog kralja, vladao je do smrti ili dok ga nisu svrgnuli oko 110. godine. Onda je Hozroje I. napao Armeniju i postavio svog nećaka Aksidara, sina prijašnjeg partskog kralja Pakora II. na mjesto armenskoga kralja.
Baština
Imao je četvero braće koji su bili na prijestoljima Partije i Armenije: Pakora II., Vologaza I., Mitridata IV. i Tiridata I. Nećak mu je bio Aksidar.
Referencije
- Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.
- Dion Kasije Kokejan lxviii, 17–33.
- Ivan Malala Chronographia.
- Aelije Spartijan, Vita Hadrian, v, 13.
- Pauzanija , v, 12.
Literatura
- Kevork A. Sarafian, G. A. Sarafean: History of Education in Armenia -
- A. J. (Agop Jack) Hacikyan, Nourhan Ouzounian, Edward S. Franchuk, Gabriel Basmajian: The heritage of Armenian literature Vol.1
- W. Seibt (ur.): The Christianization of Caucasus (Armenia, Georgia, Albania) (2002.), ISBN 978-3-7001-3016-1