Hlap

Hlap
Hlap
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Arthropoda
Potkoljeno:	Crustacea
Razred:	Malacostraca
Red:	Decapoda
Porodica:	Nephropidae
Rod:	Homarus
Vrsta:	H. gammarus
Dvojno ime
Homarus gammarus Linnaeus, 1758.
Sinonimi
Cancer gammarus Astacus marinus Astacus gammarus Homarus marinus Astacus europaeus Homarus vulgaris

Hlap (lat. Homarus gammarus) je morski rak člankonožac iz porodice Nephropidae u kojoj u Jadranu obitava još i škamp. U Hrvatskoj je još poznat i kao lap, rarog, njakar, ralog, humer.

Opis

Hlap je crne boje često prekrivene sa puno plavih i crvenih mrlja. Ponekad može biti u potpunosti plav ili crven. Duguljast je, ima tvrd oklop i lepezast rep. Kliješta su izrazito velika ali su drugačije veličine. Većim kliještima drobi i reže plijen, a manja služe za obranu i hranjenje. Može težiti više od 9 kg. Najveći ulovljeni je bio dug 1.26 m i težak 9.3 kg a kao takav je ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Rasprostranjenost

Hlap obitava uz obale istočnog Atlantika od Tysfjorda kod otočja Lofoten u Norveškoj, uz obale Wimereuxa u Francuskoj te na sjeverozapadu Azorskog otočja i Maroka. Može ga se naći u zapadnom Sredozemlju uz Kretu, u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora, ali ne i u Baltičkom moru.

Rasprostranjen je diljem obala Jadrana ali s obzirom da podnose puno niže temperature od jastoga puno su brojniji u sjevernom dijelu Jadrana, pogotovo uz obale Istre u području Rovinja.

Iako kod nas živi samo Europski hlap (Homarus grammarus), u Malostonskom zaljevu se dogodilo nekoliko ulova američke vrste hlapa (Homarus Americanus), koji su tu najvjerojatnije dospjeli u balastnim tankovima velikih brodova. Vrijeme će pokazati da li će ta vrsta opstati u našem moru.

Način života i ishrana

Hlapovi su izrazito teritorijalni rakovi koji za razliku od jastoga brane svoje obitavalište (rupe i procijepi). Najčešće žive ispod kamenja ispod kojeg iskopaju rupu na pjeskovitom i muljevitom dnu na dubini do 150 m, ali najčešće između 10 i 40 m dubine. Kao i jastozi, hlapovi noću za punog mjeseca, izlaze iz svojih rupa i kreću se po morskom dnu. Obitavalište mijenjaju kad im dotadašnje postane pretijesno. Pred kraj ljeta hlapovi u potrazi za partnericama kreću u veće migracije.

Hrane se svime što se može naći na morskom dnu, a najčešće ostacima riba, crvima, školjkama, morskim puževima i meduzama. Glavna hrana su im ostale vrste rakova koje hvataju i drobe sa kliještima.

Razmnožavanje

Ličinka hlapa

Ženke hlapa pri sparivanju moraju presvlačiti oklop. Mrijeste se tijekom zime a ovisno o temperaturi mora znaju inkubirati svoja jajašca oko 10 mjeseci pa i duže. Jajašca su prilijepljena na donjoj strani zatka. Valjanje se odvija nekoliko tjedana. Razvoj ličinaka hlapa ima 4 stadija, a taj dio života traje puno kraće nego kod od jastoga, oko mjesec dana. U tom dijelu razvoja jako mali broj hlapova preživi a jedan od razloga je i taj što su kanibali. Nakon što se razviju u hlapove, mladi će živjeti zakopani u morskom dno oko 2 godine nakon čega će potražiti kamenite terene. Tada su dugi oko 15 cm i trebat će još nekoliko godina da dosegnu spolnu zrelost.

Gospodarska vrijednost

Za mesom velikih rakova vlada velika potražnja pa se ukazala potreba o njihovom uzgoju. Izrazito cijenjeno meso i njegova visoka cijena potaknula je istraživanja koja bi dovela do komercijalizacije njihovog mesa. Krajem 19. stoljeća u Europi i Sjevernoj Americi započeli su eksperimenti na uzgoju velikih morskih rakova. Za pokuse su uzimani hlapovi, pa shodno tome o njima danas ima najviše podataka. Unatoč obećavajućim rezultatima, ova djelatnost povezana je s brojnim problemima kao što su predugo razdoblje za postizanje konzumne veličine, gubitak većeg broja jajašaca zbog stresa, osjetljivost tijekom procesa presvlačenja i kanibalizam.

Poveznice

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hlap
	Wikivrste imaju podatke o: Hlap

Vanjske poveznice

• Riblje oko - Veliki rakovi