Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hladno zavarivanje pritiskom: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hladno zavarivanje pritiskom'''-->[[Datoteka:Gold-49956.jpg|mini|desno|300px|Veliki [[zlato|zlatni]] grumen pronaden u [[Aljaska|Aljasci]] teži 63,8 [[gram]]a. Neki veliki zlatni grumeni, koji su pronađeni u prirodi, su nastali hladnim zavarivanjem pritiskom, budući da zlato nema zaštitnu prevlaku [[oksidi|oksida]] na površini (kao npr. [[aluminij]]).]]
[[Datoteka:Gold-49956.jpg|mini|desno|300px|Veliki [[zlato|zlatni]] grumen pronaden u [[Aljaska|Aljasci]] teži 63,8 [[gram]]a. Neki veliki zlatni grumeni, koji su pronađeni u prirodi, su nastali hladnim zavarivanjem pritiskom, budući da zlato nema zaštitnu prevlaku [[oksidi|oksida]] na površini (kao npr. [[aluminij]]).]]


'''Hladno zavarivanje pritiskom''' je postupak [[zavarivanje|zavarivanja]] na [[Standardni tlak i temperatura|sobnoj temperaturi]] samo [[Mehanička energija|mehaničkom energijom]] ili [[tlak|pritiskivanjem]] obaju dijelova koji se zavaruju, jednog prema drugom. Izvodi se većinom bez dodatnog materijala. Plastičnom deformacijom i kristalizacijom na mjestu [[zavareni spoj|zavarenog spoja]] nastaje [[metal]]ni [[Spoj (strojarstvo)|spoj]] (zavar). Deformacije iznose i do 200% pri [[zavareni spoj|sučeljnom]] zavarivanju pritiskom, a pri preklopnom točkastom i kolutnom ([[disk]]) zavarivanju pritiskom do 90%. Za ovaj postupak najprikladniji su mekši materijali kao što su [[aluminij]], [[nikal]], [[titanij]], meki [[čelik]] i drugi, odnosno materijali s kubnom plošno centriranom [[Kristalna rešetka|kristalnom rešetkom]]. [[Legura|Legure]] tih metala su teže hladno zavarive pritiskom. Hladno zavarivanje pritiskom se koristi za zavarivanje [[Električni vodič|električnih vodiča]] (npr. [[Bakar (element)|bakar]] s aluminijem), kućišta [[poluvodič]]a, [[cijev]]i, posuda i drugo. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
'''Hladno zavarivanje pritiskom''' je postupak [[zavarivanje|zavarivanja]] na [[Standardni tlak i temperatura|sobnoj temperaturi]] samo [[Mehanička energija|mehaničkom energijom]] ili [[tlak|pritiskivanjem]] obaju dijelova koji se zavaruju, jednog prema drugom. Izvodi se većinom bez dodatnog materijala. Plastičnom deformacijom i kristalizacijom na mjestu [[zavareni spoj|zavarenog spoja]] nastaje [[metal]]ni [[Spoj (strojarstvo)|spoj]] (zavar). Deformacije iznose i do 200% pri [[zavareni spoj|sučeljnom]] zavarivanju pritiskom, a pri preklopnom točkastom i kolutnom ([[disk]]) zavarivanju pritiskom do 90%. Za ovaj postupak najprikladniji su mekši materijali kao što su [[aluminij]], [[nikal]], [[titanij]], meki [[čelik]] i drugi, odnosno materijali s kubnom plošno centriranom [[Kristalna rešetka|kristalnom rešetkom]]. [[Legura|Legure]] tih metala su teže hladno zavarive pritiskom. Hladno zavarivanje pritiskom se koristi za zavarivanje [[Električni vodič|električnih vodiča]] (npr. [[Bakar (element)|bakar]] s aluminijem), kućišta [[poluvodič]]a, [[cijev]]i, posuda i drugo. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 08:21

Veliki zlatni grumen pronaden u Aljasci teži 63,8 grama. Neki veliki zlatni grumeni, koji su pronađeni u prirodi, su nastali hladnim zavarivanjem pritiskom, budući da zlato nema zaštitnu prevlaku oksida na površini (kao npr. aluminij).

Hladno zavarivanje pritiskom je postupak zavarivanja na sobnoj temperaturi samo mehaničkom energijom ili pritiskivanjem obaju dijelova koji se zavaruju, jednog prema drugom. Izvodi se većinom bez dodatnog materijala. Plastičnom deformacijom i kristalizacijom na mjestu zavarenog spoja nastaje metalni spoj (zavar). Deformacije iznose i do 200% pri sučeljnom zavarivanju pritiskom, a pri preklopnom točkastom i kolutnom (disk) zavarivanju pritiskom do 90%. Za ovaj postupak najprikladniji su mekši materijali kao što su aluminij, nikal, titanij, meki čelik i drugi, odnosno materijali s kubnom plošno centriranom kristalnom rešetkom. Legure tih metala su teže hladno zavarive pritiskom. Hladno zavarivanje pritiskom se koristi za zavarivanje električnih vodiča (npr. bakar s aluminijem), kućišta poluvodiča, cijevi, posuda i drugo. [1]

Hladno zavarivanje pritiskom u prirodi

Neki veliki zlatni grumeni, koji su pronađeni u prirodi, su nastali hladnim zavarivanjem pritiskom, jer zlato nema zaštitnu prevlaku oksida na površini (kao npr. aluminij). Takvi zlatni grumeni su pronađeni obično u rijekama ili potocima, gdje je hidroenergija toka potoka i rijeka, uspjela stvoriti dovoljnu silu za spajanje.

Nanotehnologija i hladno zavarivanje pritiskom

Znanstvenici su primijetili da vrlo tanke zlatne žice (promjera manjeg od 10 nm) mogu biti u par sekundi spojene hladnim zavarivanjem pritiskom, i to bez značajnije primjene sile. Takav zavareni spoj izgleda pod elektronskim mikroskopom gotovo savršeno. Hladno zavarivanje pritiskom u nanotehnologiji je izvedeno između zlata i srebra, srebra i srebra i drugih materijala. [2]

Izvori

  1. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.
  2. "Cold welding of ultrathin gold nanowires", Nature Nanotechnology, Y. Lu et al. 5, 2010.