Razlika između inačica stranice »Hiiumaa«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Estonian archipelago (Saaremaa and Hiiumaa).jpg|280px|okvir|desno|Zemljovid estonskog arhipelaga ([[Saaremaa]] i '''Hiiumaa'')]] | |||
'''Hiiumaa''' je drugi najveći [[Estonija|estonski]] otok (989 km²) poslije otoka [[Saaremaa]]. Nalazi se u [[Baltičko more|Baltičkom moru]], sjeverno od Saaremaae, a pripada zapadnom estonskom arhipelagu (arhipelagu Moonsund). Obala mu je duga oko 310 km. Najveći grad na otoku je [[Kärdla]] i ondje živi oko 3700 stanovnika. | '''Hiiumaa''' je drugi najveći [[Estonija|estonski]] otok (989 km²) poslije otoka [[Saaremaa]]. Nalazi se u [[Baltičko more|Baltičkom moru]], sjeverno od Saaremaae, a pripada zapadnom estonskom arhipelagu (arhipelagu Moonsund). Obala mu je duga oko 310 km. Najveći grad na otoku je [[Kärdla]] i ondje živi oko 3700 stanovnika. | ||
Redak 10: | Redak 10: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Tahkunan majakka.jpg| | Datoteka:Tahkunan majakka.jpg| | ||
Datoteka:Lammashaka.JPG| | Datoteka:Lammashaka.JPG| | ||
Datoteka:Talo Tammelan kylässä.JPG| | Datoteka:Talo Tammelan kylässä.JPG| | ||
Redak 19: | Redak 19: | ||
</gallery> | </gallery> | ||
{{ | {{Infookvir naseljeni otoci u Baltičkom moru}} | ||
[[Kategorija:Estonski otoci]] | [[Kategorija:Estonski otoci]] |
Trenutačna izmjena od 06:18, 7. ožujka 2022.
Hiiumaa je drugi najveći estonski otok (989 km²) poslije otoka Saaremaa. Nalazi se u Baltičkom moru, sjeverno od Saaremaae, a pripada zapadnom estonskom arhipelagu (arhipelagu Moonsund). Obala mu je duga oko 310 km. Najveći grad na otoku je Kärdla i ondje živi oko 3700 stanovnika.
Hiiumaa je glavni otok okruga Hiiu, nazvan Hiiumaa ili Hiiu maakond na estonskom jeziku. Švedski i njemački naziv otoka je Dagö (otok dana), a danski glasi Dagø. Finski naziv je Hiidenmaa, a u doslovnom prijevodu znači vražja zemlja.
Najstariji tragovi čovjekova djelovanja datiraju još iz 4. st prije Krista.
Galerija
|