Razlika između inačica stranice »Helena Peričić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Helena Peričić'''-->{{nepotrebni anglizmi}}
{{nepotrebni anglizmi}}
'''Helena Peričić''' ([[Zadar]], [[1961.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]], sveučilišna profesorica, [[komparativna književnost|komparatistica književnosti]] i  [[teatrologija|teatrologinja]].
'''Helena Peričić''' ([[Zadar]], [[1961.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]], sveučilišna profesorica, [[komparativna književnost|komparatistica književnosti]] i  [[teatrologija|teatrologinja]].


Trenutačna izmjena od 02:41, 7. ožujka 2022.

Helena Peričić
 Ovaj članak ili dio članka sadrži mnoštvo nepotrebnih anglizama i struktura koje postoje u engleskom jeziku, a ne postoje u hrvatskom jeziku.
Slobodno pomozite to prevesti i ispraviti vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Helena Peričić (Zadar, 1961.), hrvatska književnica, sveučilišna profesorica, komparatistica književnosti i teatrologinja.

Životopis

Osnovnu školu završila je u Zadru gdje je pohađala i osnovnu glazbenu te srednju školu. Studirala je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu gdje je 1985. diplomirala komparativnu književnost te engleski jezik i književnost. Na istome je Fakultetu magistrirala 1989. godine. U rodnom je Zadru doktorirala na Filozofskom fakultetu 1997. godine disertacijom na temu Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u razdoblju od 1914. do 1940. godine (obj. HFD, Zagreb, 2003.). Pored knjiga (znanstvena izdanja, književnost) objavila je oko dvije stotine bibliografskih jedinica: znanstvenih, stručnih i publicističkih radova.

Književnim se radom bavi još od osnovnoškolskih dana. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove. Autoricom je ratnog dnevnika O riđanu, Petru i Pavlu - dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991.-1998., objavljenog prvi put 2006. u kojem iznosi iskustva žene-intelektualke u Domovinskom ratu. Knjiga je 2010. objavljena i u Velikoj Britaniji u dvojezičnom (englesko/hrvatskom) izdanju.

Tijekom Domovinskog rata u Zadru bila je jednom od pokretačica a kasnije jednom od urednica časopisa za književnost i umjetnost Glasje. Uz to je u jeku intenzivnih ratnih napada na Zadar, 1993., bila urednicom, voditeljicom te autoricom priloga za noćnu radio-emisiju o kulturi i književnosti pod nazivom Usprkos na zadarskoj postaji Donat FM. Sljedeće je godine zajedno sa skupinom studenata utemeljila Studentski književni klub pri tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Tom je Klubu bila mentoricom tijekom njegova trajanja u razdoblju od desetak godina. Godine 1995. objavila je svoju zbirku lirskih i proznih zapisa Pogledi (nešto kao ... nametljivi zapisi). Iste, 1995. godine studenti/ce te glumci Kazališta lutaka u Zadru prikazali su scenski kolaž Kolega, rat predugo traje... koji je H. Peričić napisala dramatizirajući vlastite tekstove koji su bili izišli u zadarskom Narodnom listu, čitani na radiju i uopće nastali tijekom Domovinskog rata. U svojim književnim tekstovima vrlo često tematizira sudbinu žene u ratu; primjer su za to društveno-psihološke drame "Izgaranje", "Izići na svjetlo", "Soror Mea", "Magdalena Francisca Illyrica" - nastale tijekom Domovinskoga rata, te monodrama prema motivima iz Sofoklove "Antigone" - "Cvita, vitica, tica... (ili moja dva brata i ja)" koja je objavljena u časopisu Forum (Zagreb) 2012. (br. 10-12).

Helena Peričić je od 2016. redovita profesorica u trajnom zvanju. Zaposlena je od 1991. na Sveučilištu u Zadru (nekad: Filozofski fakultet u Zadru) i to na Odjelu za kroatistiku (bivši Odsjek za hrvatski jezik i književnost). Gostovala je na brojnim drugim sveučilištima u Hrvatskoj i u inozemstvu. God. 2002. na Karlovu sveučilištu u Pragu bila je lektoricom; predavala u Splitu (2002.-2006.), Zagrebu, Puli te (ponovno) u Pragu (2004.), Amsterdamu, Celovcu/Klagenfurtu, New Yorku, Udinama i Trstu, Varšavi, Poznanju, Grazu i dr. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim znanstvenim skupovima i konferencijama. [1] Bila je voditeljicom Poslijedipl. studija iz književnosti zadarskoga Sveučilišta. Niz godina predaje i na Poslijediplomskom doktorskom studiju za književnost, film, izvedbenu umjetnost i kulturu pri Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U prvoj fazi svoga komparatističkog istraživanja (1990-ih godina) bavila se prvenstveno ulogom domaćih posrednika britanske književnosti na engleskom jeziku koji su zaslužni za njezino uvođenje, tj. recepciju u hrvatski kulturni prostor, poglavito kroz književnokritičko posredovanje. Kasnije se H. Peričić počinje baviti raznim oblicima i manifestacijama utjecaja stranih autora odnosno tzv. svjetske književnosti na domaće književno, posebice dramsko stvaralaštvo, stavljajući težište na tematološke, mitološke i intertekstualne dodire razvidne u raznim autorskim opusima i pojedinačnim djelima. Ističe se po tome što je akademski vrjednovala hrvatske autore koje se desetljećima prešućivalo ili (namjerno) zapostavljalo: Josip Horvat, Vinko Krišković, Ivo Hergešić, Josip Torbarina, Vladimir Dvorniković, Ilija M. Petrović, Ljubomir Maraković, Kalman Mesarić, Tonči Petrasov Marović, Toma Bebić [1], Simo Mraović, Vladan Desnica, Ivo Brešan i drugi.Posljednjih godina istražuje ponajviše književnokomparatističke i svjetonazorske aspekte hrvatske drame druge polovice 20. st. (Marijan Matković, Miroslav Krleža, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Luko Paljetak, T(onči) P(etrasov) Marović, Ivo Brešan, Miro Gavran i dr.). Posebice iskazuje zanimanje za mehanizme intelektualne odnosno književnostvaralačke pobune protiv ideoloških i drugih oblika društvene i političke represije u Hrvatskoj (nekad sastavnoga dijela SFRJ) u drugoj polovici 20. st. (mahom u drami od 1950ih do 1980ih). Međutim, svoje je istraživanje nerijetko posvećivala pjesničkim opusima poput onog Jakše Fiamenga, Vesne Krmpotić, Vladana Desnice, Tome Bebića, Sime Mraovića te zadarske pjesnikinje Helene Roguljić.

Paralelno s njezinim akademskim radom i istraživanjem teče i književno stvaralaštvo Helene Peričić.

Godine 2011. bila je kandidatkinjom za intendanticu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.[2]

Tekstove je objavila u raznim zadarskim i zagrebačkim listovima i časopisima: Glasje, Fokusu, Narodnom listu (tijekom Domovinskog rata u tom je tjedniku objavljivala kolumnu pod pseudonimom "Jele"), Vijencu, Zarezu i inim znanstveno-stručnim časopisima poput Književne smotre, Republike, Croatice, Foruma i dr. Surađivala je na Trećem programu Hrvatskoga radija.

Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskog centra UNIMA(Union Internationale de la Marionnette), Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS), Književnog kruga u Splitu, Hrvatskog centra P.E.N.-a i Hrvatskog centra ITI-UNESCO.

Dobitnica je Nagrade Zadarske županije za 2010. g. zbog postignuća u književnosti i predstavljanju hrvatske književnosti i kulture u inozemstvu.

Inicijatorica je "Međunarodnoga znanstvenog skupa o djelu Ive Brešana: tekst i kontekst - Prvi Brešanov svibanj" održanoga 18. i 19. svibnja 2018. na Sveučilištu u Zadru. Ujedno je predsjednicom njegova Organizacijskog i programskog odbora.

Jedna je od prvih hrvatskih književnica kojima su djela prevedena na engleski. Prvo joj je prevedena pjesma u dublinskom književnom časopisu ("So What", in: A SHOp - Magazine of Poetry, Dublin, Ireland, 2008, issue no. 26, 18-19), a 2010. je objavljena njezina knjiga dnevničkih zapisa i publicistike u engleskom prijevodu On the Red Horse, Peter and Paul... (Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, UK, 2010; translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell), a 2012. engleski prijevod njezine zbirke priča Domnana i bijele ovce (Domnana and the white Sheep). Njezina priča "Carmen, Natasja, Pelerina" (1995.) uvrštena je u antologiju Svaka priča na svoj način T. Sabljaka (Zagreb, 2006.) a dnevnik O riđanu, Petru i Pavlu u antologiju autobiografske proze V. Brešića Iz prve ruke - nove autobiografije hrvatskih pisaca, knj. 3 (Zagreb, 2015.). Kratke priče H. Peričić vezane za grad Trogir objavljene su u ediciji natječaja za kratku priču Priča se (p)o gradu (Gradska knjižnica Trogir, Trogir, 2015. i 2018.). Priča "Mili moj putniče iz Dalmacije" na IV. je natječaju bila prvonagrađena.

Djela

  • Izići na svjetlo /dramski tekstovi/ ("Magdalena Francisca Illyrica" - lutkarski komad,"Soror Mea", "Izići na svjetlo" i "Izgaranje ili Ratni profiteri"), Zadar, Gradska knjižnica Zadar, 1994./pogovori: Sanja Nikčević i Zvjezdana Rados/
  • Pogledi (nešto kao ... nametljivi zapisi) /lirski zapisi u stihu i prozi/, Zadar, 1995.
  • Izbor iz djela / Dimitrija Demeter, priredila i odabrane tekstove prilagodila Helena Peričić, Vinkovci, Privlačica, 1999.
  • Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici (1914.-1940.), Zagreb, HFD, 2003.
  • U potrazi za Weimarom, (komparatističke studije), Zagreb, Meandar, 2006.
  • Domnana i bijele ovce (priče o skr/u/šenosti), zbirka kratkih priča[1] Zagreb, DHK, 2007.
  • Tekst, izvedba, odjek (trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti), Zagreb, Erasmus Naklada, 2008.
  • O riđanu, Petru i Pavlu - dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991.-1998.” , Zagreb, HKZ, 2006.
  • On the Red Horse, Peter and Paul: Diary Entries, Articles, Letters 1991-1998 – A Small Book about a Big War, /englesko/hrvatsko izdanje/, translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell, Newcastle upon Tyne, UK, Cambridge Scholars Publishing, 2010 [1]
  • Deset drskih studija (o književnim pitanjima, pojavnostima i sudbinama), Split, Naklada Bošković, 2011.
  • Domnana and the White Sheep (Stories about Conrtition/Prostration, transl. by P. Sapun, New York/London, Raider Publishing International, 2012
  • 60 godina zadarskoga Odsjeka za hrvatski jezi i književnost - Prigodni prilozi /Sixty Years of the Department of Croatian Studies, University of Zadar/, uredila Helena Peričić, Sveučilište u Zadru, 2017.
  • Prvi Brešanov svibanj /Međunarodni znanstveni skup o djelu Ive Brešana: tekst i kontekst, 18.-19. svibnja 2018./, knjižica sažetaka, ur. Organizacijski i programski odbor Skupa (Helena Peričić, predsjednica, et al.), Zadar, 2018.

Izvor

  • Tomislav Sabljak, Svaka priča na svoj način (Hrvatska ženska kratka priča, Večernji list, 1964-2004.), Naklada MD, Zagreb, 2006.
  • Sanja Nikčević, Što je nama hrvatska drama danas?, Zagreb, Ljevak, 2008., 216-225.
  • Hrvatski centar ITI Helena Peričić
  • Ivan J. Bošković, „Uzorna dramska historiografija“ (O knjizi Helene Peričić: Tekst, izvedba, odjek /trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti/, Erasmus Naklada, Zagreb, 2008.), Vijenac, Zagreb, br. 400 (2. srpnja 2009.)
  • Helena Peričić, "Naramak najizvrsnijih ukoričenih Jakšinih pjesama", Zadarski list (tjedni prilog za kulturu, umjetnost i obrazovanje Donat), 15. siječnja 2008., 31.; Riječ, Sisak, 2008., 245-246.(prilog o pjesništvu Jakša Fiamengo)
  • Helena Peričić, "‚Gdje je otišlo svjetlo nakon što sam okrenuo prekidač’ (Prilog počecima akademskog vrednovanja pjesništva Tome Bebića)"/ Where did the Light Go When I Flicked the Switch(?)“/ – A Contribution to the Beginnings of the Academic Evaluation of the Poetry of Toma Bebić“, Dani hvarskog kazališta, ur. N. Batušić, Zagreb – Split, HAZU – Književni krug, Zagreb – Split, HAZU – Književni krug, sv. 34, 2008., 169-182.
  • Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost (pjesništvo i kratka priča), Osijek, FF Sveučilišta u Osijeku, 2009., 76-77.
  • Slobodan P. Novak, "Helena Peričić: čuvarica razine zadarske humanistike", u: Slobodan Prosperov Novak, 101 Dalmatinka, Split, Studio Polis, 2010., 188-189.
  • Ivica Nevešćanin, "Prof. dr. Helena Peričić: Talent Tome Bebića je zloupotrebljen i prisvojen", Slobodna Dalmacija, Split, 17. svibnja 2010.
  • Helena Peričić, "Putovanje/lutanje/bijeg u poeziji i prozi Sime Mraovića (Travelling/wandering/escaping in Poetry and Prose of Simo Mraović)", Dani hvarskog kazališta („Putovanje, lutanje i bijeg u Hrvatskoj književnosti i kazalištu”), zbornik, ur N. Batušić et al., Zagreb - Split, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti/Književni krug Split, 36, 2010., 332-350.
  • Valentina Mlađen, "Helena Peričić za intendanta splitskog HNK",Zadarski list, Zadar, 10. veljače 2011.
  • Razgovor sa Sanjom Knežević: Oprečni pogledi na Domovinski rat nastavili su se i u književnosti (razgovara Mira Ćurić), Hrvatsko slovo, Zagreb, 11. studenoga 2011., str. 8.
  • „Peričić, Helena“, u: Hrvatska književna enciklopedija, sv. 3 (Mo-R), gl. ur. V. Visković, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2011., 332-333.
  • Vlatko Perković, „Zatvoreni tematski krug Helene Peričić : Dramski potencijal koji želi (i treba) "izići na svjetlo"“, u: Kazališna mišolovka, Split, Književni krug, 2012., 112-121.
  • "AUTOBIOGRAFIJA: Ulomci iz O riđanu, Petru i Pavlu: dnevnički zapisi, članci, pisma...1991.-1998., u: Vinko Brešić, Iz prve ruke - Nove autobiografije hrvatskih pisaca, knjiga 3, Zagreb, Alfa, 2015., 181-202.
  • P.L.,„Kroatistika kao bitna karika u životu Zadra i Sveučilišta u Zadru“, Narodni list, Zadar, br. 9229, 19. 5. 2018., str. 24-25.
  • "Helena Peričić", u: Roman Segarić, Leksikon zadarskih laureata (prošlost dodjeljivanja javnih priznanja Općine Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2018., 885-557.


  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Slobodna Dalmacija Ivica Nevešćanin: Prof. dr. Helena Peričić: Talent Tome Bebića je zloupotrebljen i prisvojen, 17. svibnja 2010.
  2. ↑ Zadarski list Valentina Mlađen: Helena Peričić za intendanta splitskog HNK, 10. veljače 2011.

Vanjske poveznice

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122011/hrabar-pokusaj-revalorizacije-nekih-knjizevnopovijesnih-pitanja

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Helena_Peričić&oldid=414842"