Tramvajski promet u Zagrebu

Tramvajski promet u Zagrebu
Tramvaj (linija 11) na Trgu bana J. Jelačića
Opće informacije
Država	Hrvatska
Grad	Zagreb
Otvaranje	1891.
Elektrifikacija	1910.
Operator	ZET
WWW	www.zet.hr
Infrastruktura
Duljina trase	116,346 km
Širina kolosijeka	1000 mm
Depoi	Trešnjevka (linije 1, 2, 3, 5, 9, 11, 12, 17, 32, 34) Dubrava (linije 4, 6, 7, 8, 11, 13, 14, 15, 31, 33)
Operacija
Linije	15 dnevnih i 4 noćne
Vozni park	187+84
Dijagram
Portal Tramvajski promet

Tramvajski promet u Zagrebu glavni je oblik javnog prijevoza u Zagrebu. Uveden je 1891. godine, a tramvajska su kola tada vukli konji. Godine 1910. tramvajska je mreža elektrificirana, a konjski su tramvaji ukinuti. Danas tramvajsku mrežu čini 116.3 km pruga, a promet je organiziran u petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Podružnica Zagrebački električni tramvaj (ZET) Zagrebačkog holdinga d.o.o. je javni prijevoznik koji organizira i održava uslugu javnog tramvajskog prijevoza.

Povijesni razvoj

Konjski tramvaj

Replika zagrebačkog konjskog tramvaja u Tehničkom muzeju u Zagrebu

Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj 19. stoljeća javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još 1844. uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bile sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od željezničke stanice do ondašnjih zagrebačkih hotela. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je francuski inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do Samobora. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio 7. ožujka 1891., ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je 11. svibnja 1891. godine.

Konjski tramvaj pušten je u promet 5. rujna 1891. godine. Širina kolosijeka iznosila je 760 mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8 km. Pruga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, Draškovićevom i Jurišićevom preko Jelačićeva trga, Ilicom do Vodovodne ulice (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora i uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom cesto do Savskog mosta. Sljedeće je godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima.

Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih), a do 1910. broj kola porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u Grazu, duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5 km/h. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.

Električni tramvaj

Električni tramvaj M-24, danas služi u turističke svrhe

Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.

Tramvajska mreža

Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je 11. svibnja 1891., kad je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760 mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjeg Kvaternikovog trga (tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko Jelačićeva trga te Ilicom do Južnog (danas Zapadnog) kolodvora. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada do danas mreža se proširila na ukupno 116.346 km po kojoj se tramvajski promet redovno odvija. Od 1910. godine širina kolosijeka je 1000 mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je širenje bilo 2000. godine puštanjem u promet dionica Dubrava - Dubec i Jarun - Prečko), a neke su dionice pruga ukinute.

Tramvajski prsten u Novom Zagrebu izgradilo je ugledno hrvatsko građevinarsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.

Puštanje u promet pojedinih dionica pruga (do 1910. pruga za konjski tramvaj)
1891.	Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
	Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1892.	Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela Esplanade) (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
	Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1910.	Zapadni kolodvor – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom)
	Vodovodna – Črnomerec
1911.	Jelačićev trg – Kaptol - Nova Ves - Gupčeva zvijezda – Mirogoj
1924.	Draškovićeva - Branimirova
1926.	Kvaternikov trg - Sajmište (Heinzelovom ulicom)
1928.	Branimirova - Draškovićeva - Sigečica (Branimirovom ulicom)
1931.	Vlaška - Draškovićeva - Ribnjak - Medveščak - Gupčeva zvijezda
1933.	Gupčeva zvijezda – Jandrićeva
1935.	Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom)
	Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom)
1942.	Maksimir – Dubrava
1945.	spojnica Glavni kolodvor - Savske ceste (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom)
1946.	spojnica Draškovićeva - Trga žrtava fašizma (Mislavovom ulicom)
1947.	spojnica Zapadni kolodvor - Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom)
1948.	Jandrićeva – Mihaljevac
1949.	Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom)
1950.	Mihaljevac – Dolje
	Heinzelova – Žitnjak
1961.	Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom)
1962.	Branimirova (Sigečica) – Držićeva
1963.	Harambašićeva – Borongaj
1979.	Držićeva – Zapruđe – Sopot
1985.	Savski most – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena)
1987.	Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom)
1990.	Žitnjak – Savišće
2000.	Dubrava – Dubec
	Jarun – Prečko
Ukinuće pojedinih pruga
1926.	Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti)
1931.	Jelačićev trg – Kaptol - Nova Ves - Gupčeva zvijezda (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak - Medveščak - Gupčeva zvijezda)
1954.	Kvaternikov trg – Sajmište
1967.	Gupčeva zvijezda – Mirogoj (nakon nesreće 31. listopada 1954. promet obustavljen do 1964.,konačno prekinut 15. svibnja 1967.)

Razvojem tramvajske mreže bilo je potrebno urediti tramvajska okretišta na krajnjim odredištima. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija:

Borongaj Črnomerec Dubec Dubrava Gračansko dolje Heinzelova** Jarun** Kvaternikov trg Ljubljanica Maksimir**

Mihaljevac Prečko Savišće Savski gaj** Savski most Sopot Trg žrtava fašizma** Zapadni kolodvor Zapruđe Žitnjak

Okretišta označena zvjezdicama pomoćna su okretišta koja se ne nalaze na krajnjim postajama, već su ostaci nakon produžetka pruge, odnosno širenja tramvajske mreže (osim okretišta Trg žrtava fašizma i Savski gaj). Koriste se svakodnevno u iznimnim situacijama (kraćenja zbog zastoja, radova i sl.).

Tramvajska infrastruktura i signalizacija

Displej na tramvajskoj stanici s najavom dolaska tramvaja. Početak uvođenja krajem 2007.

Širina kolosijeka je 1000 mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 V. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255.

Prometni znakovi

U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi.

Ograničenje brzine	Prestanak važećeg ograničenja brzine	Najava skretnice
Skretnički kontakt	Rasklopac	Pružna sklopka
Obavezno kočenje motorom

Semafori

Na nekim raskrižjima u gradu, naročito na većim i prometnijim, uz semafore za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji vozaču tramvaja signaliziraju mogućnost prolaza raskrižjem. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, no može i više, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju.

Vozni park

Vozni park ZET-a sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od čega 142 niskopodna).Vozni je park raznovrstan i obuhvaća više tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim je danom u prometu 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice.

Prema planovima razvoja, tramvajski vozni park ZET-a za nekoliko će godina obuhvaćati samo četiri tipa tramvajskih motornih kola: TMK 2200, TMK 2300, TMK 2100 i osuvremenjeni TMK 301 (odnosno KT4).

Motorna kola
Naziv	Slika	Napomena
TMK 101 nadimak: Stojadin, Đuro		Prvi tramvaj ovog tipa pušten je u promet 1951. godine. Radi se o dvoosovinskim tramvajima koje je proizvodio "Đuro Đaković", iako su prva tri prototipa proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. Nisu u prometu od 2008..
TMK 201 nadimak: Bik		Četveroosovinski tramvaji koje je proizvodio Đuro Đaković tijekom 1973. i 1974. godine.
Tatra T4 (tip 401) nadimak: Čeh		Tramvaji ovoga tipa, proizvedeni u Češkoj, puštani su u promet u razdoblju od 1976. - 1982..
Tatra KT4 (tip 301) nadimak: Katica		Zglobni tramvaji puštani se u promet u razdoblju od 1985. - 1986..
JZT-1 (TMK 900) nadimak: Tenk		Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine. Povučen iz službe zbog čestih kvarova krajem 2000 - ih.
Düwag GT-6 (tip 901) nadimak: Genšer		Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1995. do 1996. godine. Više ne voze.
Düwag GT-6 Mannheimer (tip 941): inačica		Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1996. do 1997. godine. Više ne voze.
TMK 2100		Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su Končar i TŽV Gredelj. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. Prototip je pušten u promet 1994. godine (TMK 2101). Ostali tramvaji puštani su u promet u periodu od 1997. do 2002. godine.
TMK 2200		Niskopodni tramvaj konzorcija Crotram. Isporučeni su u dvije serije (2005.-2007. i 2008.-2010.), u svakoj po 70 vozila. Serije se razlikuju samo po rasporedu sjedala u putničkom prostoru.
TMK 2200K (TMK 2300) nadimak: Shorty		Kraća inačica TMK 2200, pušten u promet krajem 2009..
Prikolice
TP 591		Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze.
TP 701		Prikolice za TMK 101 i TMK 201
Tatra B4 (tip 801)		Prikolice za tip tramvaja Tatra T4.

Teretni tramvaj s ralicom i teretnom prikolicom

Tramvaj brusilica B2-II

Pomoćni tramvaji su:

• tramvaj brusilica Tip B2 (2)
• ralice (5)
• teretni tramvaj s prikolicama - prerađeni M-24 (2 + 7)

U voznom stanju su i dva preuređena tramvaja M-24, jedan ZET-ov turistički, a drugi je muzejski primjerak Tehničkog muzeja uz jednu sačuvanu garnituru tramvaja tipa ĐĐ 101 i prikolice 592.

Tramvaji su smješteni u dvije remize - Dubrava i Trešnjevka.

Tramvaji koji su prije bili u sastavu voznog parka:

• Ganz-Mavag T-50 iz 1910. - kasnije pregrađeni u prikolice tzv. Pagode.
• Ganz-Mavag T-70 iz 1911.
• M-22 - motorna kola proizvedena u ZET-u, a projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur.
• M-24
• TMK 100 - prototip
• TMK 200 - zglobni šestosovinski tramvaj

Tramvajske linije

Displej s brojem linije i smjerom (12 Dubrava) te displej s brojem voznog reda (1207)

Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom 1980-ih godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: Črnomerec - Jukićeva - Savska - Velesajam - Zapruđe početkom 1990-ih). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Povremeno tramvajske linije mjenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju uslijed nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak električne struje, i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju autobusima zbog održavanja mreže.

Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga.

Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili displeju na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja, te s desne bočne strane tramvaja. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red (broj voznog reda tramvaja označen je na displeju ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane). Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radi li se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji.

Dnevne linije

Linija broj	Od	Preko	Do	Napomene
1	Zapadni kolodvor	Trg bana Josipa Jelačića, Zvonimirova	Borongaj	Ne prometuje (20.6. - 7.9.)
2	Črnomerec	Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor, Žitnjak	Savišće	Neki polasci voze do Žitnjaka.
3	Ljubljanica	Ulica grada Vukovara	Savišće	Ne prometuje vikendom i praznicima.
4	Savski most	Glavni kolodvor, Dubrava	Dubec
5	Prečko	Autobusni kolodvor	Dubrava	Neki polasci voze do Maksimira.
6	Črnomerec	Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor	Sopot
7	Savski most	Velesajam, Autobusni kolodvor, Dubrava	Dubec
8	Mihaljevac	Draškovićeva, Autobusni kolodvor	Zapruđe	Ne prometuje vikendom i praznicima.
9	Ljubljanica	Glavni kolodvor, Zvonimirova	Borongaj
11	Črnomerec	Trg bana Josipa Jelačića, Dubrava	Dubec
12	Ljubljanica	Trg bana Josipa Jelačića	Dubrava	Neki polasci voze do Maksimira.
13	Žitnjak	Vukovarska, Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor	Kvaternikov trg
14	Mihaljevac	Trg bana Josipa Jelačića, Velesajam	Zapruđe
15	Mihaljevac	Gračani	Gračansko Dolje
17	Prečko	Savska cesta, Trg bana Josipa Jelačića, Zvonimirova	Borongaj

Noćne linije

Linija broj	Od	Preko	Do
31	Črnomerec	Zrinjevac, Velesajam	Savski most
32	Prečko	Trg bana Josipa Jelačića	Borongaj
33	Dolje	Glavni kolodvor, Ulica grada Vukovara	Savišće
34	Ljubljanica	Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor	Dubec

Sustav naplate prijevoza

Pojedinačna tramvajska karta 2007.

Vrste karata prilagođene su putnicima koji se prijevozom koriste svakodnevno, ali i onima koji tek povremeno putuju tramvajima i autobusima ZET-a.

U ZET-ovom tarifnom sustavu koriste se sljedeće vrste putnih karata:

• Pretplatna karta - Zamjenjuje nekadašnji mjesečni ili godišnji pokaz, a namijenjena je ponajprije putnicima koji svakodnevno koriste javni prijevoz.
• Vrijednosna i višednevna karta - Izbor za putnike koji povremeno koriste javni prijevoz u Zagrebu.
• Papirnata karta - Za razliku od vrijednosne karte, pojedinačna, odnosno papirnata karta, vrijedi isključivo za vožnju u jednom smjeru i treba se poništiti prilikom ulaska u vozilo. Valjanost na području prve tarifne zone ovisi o vrsti karte (30, 60 ili 90 minuta). U svakoj sljedećoj zoni papirnata karta vrijedi 30 minuta.
• Početkom 2017. godine uvedena je i pojedinačna karta koja vrijedi na području prve zone u trajanju od 30 minuta, a 2019. godine uvedena je i pojedinačna karta koja vrijedi na području prve zone u trajanju od 60 minuta.

Cijela tramvajska mreža nalazi se u 1. tarifnoj zoni.

Izvori

• Zagrebački električni tramvaj: 1891. - 2001., ZET, Zagreb., 2001.

Poveznice

• Javni gradski promet u Zagrebu‎
• Zagrebački električni tramvaj‎
• Tramvaj
• Mirogojska tramvajska nesreća 1954.

Vanjske poveznice

• Službene stranice ZET-a