Konkatedrala sv. Petra u Baru: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Kamen temeljac blagoslovio je [[kardinal]] [[Washington|washingtonski]] [[Theodore Edgar McCarrick]] [[16. srpnja]] [[2006.]], a gradnja je počela [[30. lipnja]] [[2010.]] godine. Posvećenje konkatedrale je obavljeno [[3. rujna]] [[2017.]] na misi koju je služio nadbiskup barski i primas Srbije u mirovini [[Zef Gashi]], za čijeg je pontifikata počela gradnja konkatedrale. Svečanosti je prisustvovao i mitropolit crnogorsko-primorski [[Amfilohije Radović|Amfilohije]] koji je nadbiskupu barskom [[Rrok Gjonlleshaj|Rroku Gjonlleshaju]] poklonio ikonu [[Isus]]a i [[Bogorodica|Bogorodice]]. Gradnja katedrale je koštala 3,500.000 eura, a donatori su bile razne crkvene organizacije i pojedinci iz [[Vatikan]]a, [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. <ref>{{ | Kamen temeljac blagoslovio je [[kardinal]] [[Washington|washingtonski]] [[Theodore Edgar McCarrick]] [[16. srpnja]] [[2006.]], a gradnja je počela [[30. lipnja]] [[2010.]] godine. Posvećenje konkatedrale je obavljeno [[3. rujna]] [[2017.]] na misi koju je služio nadbiskup barski i primas Srbije u mirovini [[Zef Gashi]], za čijeg je pontifikata počela gradnja konkatedrale. Svečanosti je prisustvovao i mitropolit crnogorsko-primorski [[Amfilohije Radović|Amfilohije]] koji je nadbiskupu barskom [[Rrok Gjonlleshaj|Rroku Gjonlleshaju]] poklonio ikonu [[Isus]]a i [[Bogorodica|Bogorodice]]. Gradnja katedrale je koštala 3,500.000 eura, a donatori su bile razne crkvene organizacije i pojedinci iz [[Vatikan]]a, [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title= Osveštana barska katedrala Svetog Petra|year= |url=https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/osvestana-barska-katedrala-svetog-petra |publisher= |location= |id= }}</ref> | ||
Projektanti su arhitekte iz [[Foggia]]e Nicola Danza i Rodolfo Mancano. Ulazna vrata, oltar, ambone, križ iznad oltara... djelo su Studija primijenjene umjetnosti ''Igino Legnaghija'' iz [[Verona|Verone]]. Izlivanje vrata od bronce vršeno je u radionici ''Pjerina Kolinikaja'' u [[Tirana|Tirani]]. Zvona, postavljena na dva zvonika, izlivena su u [[Innsbruck]]u, od strane poznate tvrtke ''Grassmayr''. Vitraji su djelo Rassoma Giorgia i Rolanda Tesadrija iz Italije, a izrađeni su tehnikom lasera na staklu, specijalno za ovu priliku, u [[Bolzano/Bozen|Bolzanu]]. Mramor je iz Crne Gore a stolice za svećenike i klupe za koncelebrante i ministrante, rad su tvrtke ''Braća Đerđi'' iz Bibaja kod [[Uroševac|Uroševca]]. Lusteri u obliku pet križeva djelo su tvrtke rasvjete ''Dekor'' iz [[Zabok]]a, a ozvučenje je uradila tvrtka ''Strasser'' iz [[Stuttgart]]a. <ref>{{ | Projektanti su arhitekte iz [[Foggia]]e Nicola Danza i Rodolfo Mancano. Ulazna vrata, oltar, ambone, križ iznad oltara... djelo su Studija primijenjene umjetnosti ''Igino Legnaghija'' iz [[Verona|Verone]]. Izlivanje vrata od bronce vršeno je u radionici ''Pjerina Kolinikaja'' u [[Tirana|Tirani]]. Zvona, postavljena na dva zvonika, izlivena su u [[Innsbruck]]u, od strane poznate tvrtke ''Grassmayr''. Vitraji su djelo Rassoma Giorgia i Rolanda Tesadrija iz Italije, a izrađeni su tehnikom lasera na staklu, specijalno za ovu priliku, u [[Bolzano/Bozen|Bolzanu]]. Mramor je iz Crne Gore a stolice za svećenike i klupe za koncelebrante i ministrante, rad su tvrtke ''Braća Đerđi'' iz Bibaja kod [[Uroševac|Uroševca]]. Lusteri u obliku pet križeva djelo su tvrtke rasvjete ''Dekor'' iz [[Zabok]]a, a ozvučenje je uradila tvrtka ''Strasser'' iz [[Stuttgart]]a. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=FOTO: Evo kako izgleda unutrašnjost nove katedrale |year= |url= http://old.barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=10905|publisher= |location= |id= }}</ref> | ||
== Zanimljivosti == | == Zanimljivosti == | ||
Ranokršćanski običaj gradnje crkva je bio takav da je oltar okrenut ka istoku, mjestu odakle dolazi svjetlost Sunca, pri izlasku. To je nastavak [[Poganstvo|poganske]] tradicije i kulta boga Sunca. '''Ist'''ok, gdje Sunce '''ust'''aje je u crkvi simbol dobra, a '''zapad''', gdje Sunce '''zapad'''a, umire, gdje se svjetlost gasi, je simbol zla, Vraga i tame. Tako se u pravoslavnom obredu krštenja pri odricanju od [[Sotona|Sotone]], novokršteni u jednom trenutku okreće ka zapadu i tri puta uz pljuvanje (ili simbolično puhanje, umjesto pljuvanja), kaže da se odriče Vraga i svih djela njegovih. Pravoslavna crkva je do danas sačuvala ovaj običaj da su oltari okrenuti ka istoku, dok je rimokatolička crkva vremenom napustila obveznost ovog običaja. Tako su [[Barski trikonhos]] iz 5. ili 6. stoljeća kao i pravoslavna [[Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru|saborna crkva u Baru]] iz 21. stoljeća, oltarom okrenute ka istoku, dok su rimokatoličke crkve: [[Konkatedrala Svetog Petra u Baru|konkatedrala Svetog Petra]] u Baru, <ref>{{ | Ranokršćanski običaj gradnje crkva je bio takav da je oltar okrenut ka istoku, mjestu odakle dolazi svjetlost Sunca, pri izlasku. To je nastavak [[Poganstvo|poganske]] tradicije i kulta boga Sunca. '''Ist'''ok, gdje Sunce '''ust'''aje je u crkvi simbol dobra, a '''zapad''', gdje Sunce '''zapad'''a, umire, gdje se svjetlost gasi, je simbol zla, Vraga i tame. Tako se u pravoslavnom obredu krštenja pri odricanju od [[Sotona|Sotone]], novokršteni u jednom trenutku okreće ka zapadu i tri puta uz pljuvanje (ili simbolično puhanje, umjesto pljuvanja), kaže da se odriče Vraga i svih djela njegovih. Pravoslavna crkva je do danas sačuvala ovaj običaj da su oltari okrenuti ka istoku, dok je rimokatolička crkva vremenom napustila obveznost ovog običaja. Tako su [[Barski trikonhos]] iz 5. ili 6. stoljeća kao i pravoslavna [[Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru|saborna crkva u Baru]] iz 21. stoljeća, oltarom okrenute ka istoku, dok su rimokatoličke crkve: [[Konkatedrala Svetog Petra u Baru|konkatedrala Svetog Petra]] u Baru, <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Google maps, Konkatedrala sv. Petra u Baru|year=|url= https://www.google.rs/maps/@42.0948716,19.0976738,159m/data=!3m1!1e3 |publisher= |location=|id=}}</ref> [[Bazilika sv. Petra]] u [[Vatikan]]u <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Google maps, Bazilika sv. Petra, Vatikan|year=|url= https://www.google.rs/maps/@41.8992732,12.4548002,411a,35y,39.35t/data=!3m1!1e3|publisher= |location=|id=}}</ref> i [[đakovačka katedrala]] [[Sveti Petar|Svetog Petra]] <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Google maps, Đakovačka katedrala sv. Petra|year=|url= https://www.google.rs/maps/@45.3076627,18.4108856,282m/data=!3m1!1e3 |publisher= |location=|id=}}</ref> oltarom okrenuta ka zapadu. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 15:30
Konkatedrala sv. Petra je drugostolna crkva Barske nadbiskupije. Nalazi se u Baru, Crna Gora. Posvećena je Svetom apostolu Petru.
Povijest[uredi]
Kamen temeljac blagoslovio je kardinal washingtonski Theodore Edgar McCarrick 16. srpnja 2006., a gradnja je počela 30. lipnja 2010. godine. Posvećenje konkatedrale je obavljeno 3. rujna 2017. na misi koju je služio nadbiskup barski i primas Srbije u mirovini Zef Gashi, za čijeg je pontifikata počela gradnja konkatedrale. Svečanosti je prisustvovao i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji je nadbiskupu barskom Rroku Gjonlleshaju poklonio ikonu Isusa i Bogorodice. Gradnja katedrale je koštala 3,500.000 eura, a donatori su bile razne crkvene organizacije i pojedinci iz Vatikana, Italije, Njemačke i SAD. [1]
Projektanti su arhitekte iz Foggiae Nicola Danza i Rodolfo Mancano. Ulazna vrata, oltar, ambone, križ iznad oltara... djelo su Studija primijenjene umjetnosti Igino Legnaghija iz Verone. Izlivanje vrata od bronce vršeno je u radionici Pjerina Kolinikaja u Tirani. Zvona, postavljena na dva zvonika, izlivena su u Innsbrucku, od strane poznate tvrtke Grassmayr. Vitraji su djelo Rassoma Giorgia i Rolanda Tesadrija iz Italije, a izrađeni su tehnikom lasera na staklu, specijalno za ovu priliku, u Bolzanu. Mramor je iz Crne Gore a stolice za svećenike i klupe za koncelebrante i ministrante, rad su tvrtke Braća Đerđi iz Bibaja kod Uroševca. Lusteri u obliku pet križeva djelo su tvrtke rasvjete Dekor iz Zaboka, a ozvučenje je uradila tvrtka Strasser iz Stuttgarta. [2]
Zanimljivosti[uredi]
Ranokršćanski običaj gradnje crkva je bio takav da je oltar okrenut ka istoku, mjestu odakle dolazi svjetlost Sunca, pri izlasku. To je nastavak poganske tradicije i kulta boga Sunca. Istok, gdje Sunce ustaje je u crkvi simbol dobra, a zapad, gdje Sunce zapada, umire, gdje se svjetlost gasi, je simbol zla, Vraga i tame. Tako se u pravoslavnom obredu krštenja pri odricanju od Sotone, novokršteni u jednom trenutku okreće ka zapadu i tri puta uz pljuvanje (ili simbolično puhanje, umjesto pljuvanja), kaže da se odriče Vraga i svih djela njegovih. Pravoslavna crkva je do danas sačuvala ovaj običaj da su oltari okrenuti ka istoku, dok je rimokatolička crkva vremenom napustila obveznost ovog običaja. Tako su Barski trikonhos iz 5. ili 6. stoljeća kao i pravoslavna saborna crkva u Baru iz 21. stoljeća, oltarom okrenute ka istoku, dok su rimokatoličke crkve: konkatedrala Svetog Petra u Baru, [3] Bazilika sv. Petra u Vatikanu [4] i đakovačka katedrala Svetog Petra [5] oltarom okrenuta ka zapadu.
Izvori[uredi]
- ↑ Osveštana barska katedrala Svetog Petra. https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/osvestana-barska-katedrala-svetog-petra
- ↑ FOTO: Evo kako izgleda unutrašnjost nove katedrale. http://old.barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=10905
- ↑ Google maps, Konkatedrala sv. Petra u Baru. https://www.google.rs/maps/@42.0948716,19.0976738,159m/data=!3m1!1e3
- ↑ Google maps, Bazilika sv. Petra, Vatikan. https://www.google.rs/maps/@41.8992732,12.4548002,411a,35y,39.35t/data=!3m1!1e3
- ↑ Google maps, Đakovačka katedrala sv. Petra. https://www.google.rs/maps/@45.3076627,18.4108856,282m/data=!3m1!1e3