Toggle menu
309,6 tis.
57
18
527,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

72 sata bez kompromisa: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''72 sata bez kompromisa'''-->{{Infookvir vjerski objekt
{{Infookvir vjerski objekt
| ime              = 72 sata bez kompromisa
| ime              = 72 sata bez kompromisa
| slika            = 72sata logo.png
| slika            = 72sata logo.png

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 03:49

72 sata bez kompromisa
Logo projekta
Logo projekta
Logo projekta

72 sata bez kompromisa međunarodni je volonterski projekt. [1][2]

Cilj

Projekt animira mladež i promiče solidarnost, zajedništvo, kreativnost i volonterstvo. Mladež ovdje stavlja sebe, svoje vrijeme i sposobnosti na raspolaganje za konkretne volonterske akcije, kao što su ekološke, humanitarne i zabavne akcijama[1][2] kako na župama tako i u udrugama koje se bave različitim karitativnim djelovanjima i pritom promiču kršćanske vrijednosti (npr. Udruga Zdenac, Udruga MOST, biskupijski Caritas, Studentski centar Split, Katolička inicijativa Hrvatsko nadzemlje, Uredom za pastoral mladih svoje nadbiskupije i dr.). Jedan od glavnih ciljeva je potaknuti mlade intelektualci neka budu pokretači pozitivnih promjena u hrvatskom društvu.[3]

Povijest

Korijeni projekta su u Njemačkoj. Osmislilo ga je i pokrenula skupina kreativne mladeži čija je namjera bila smisliti kako učinkovito potaknuli svoje vršnjake na volontiranje i beskompromisno, bezuvjetno davanje drugima. Osobita pozornost bila bi pružena onima na marginama društva, diskriminiranima, siromašnima, potrebitima.[1][2]

Projekt je uspješno zaživio. Godinama uspijeva okupiti tisuće mladih koji su se javili za dragovoljni rad. U Europi je projekt do danas zaživio u Njemačkoj, Austriji[4], Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Švicarskoj, a Hrvatska se ovom popisu pridružila kao deseta zemlja u Europi. [1][2]

Akcija se po prvi put počela održavati i u Hrvatskoj 2015. godine u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a voditelji i koordinatori akcije su bili SKAC-ovci u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.[1] Osim u navedenim gradovima, ovaj projekt održava se još u osam gradova i općina: Karlovac, Metković, Osijek, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Suhopolje i Zadar, a od 2020. i u Križevcima, Krku, Rijeci i Šibeniku.

Akcije

Mjesta gdje sudionici mogu pridonijeti volonterskim radom su npr. čišćenje, uređivanje domova, uređivanje parkova i okoliša oko škola, vrtića, crkvi, groblja, posjete različitim skupinama ljudi, pomaganje starijima i nemoćnima, radionice za mlade, prikupljanje sredstava za oboljele, ekološke akcije, kreativne radionice s djecom, s djecom s poteškoćama u razvoju, medijski projekti i radionice te ine volonterske aktivnosti,[1][2] kao ljetni kamp za mlade, forum mladih katolika Hrvatske, tečajevi stranih jezika, plesa i umjetnosti, sveučilišni forumi, predavanja, tribine, humanitarno zabavne večeri, športske igre, itd.[3]

Izvor

Vanjske poveznice