Razlika između inačica stranice »Crnogorci«

Crnogorci
	Mihailo • Bodin • Njegoš; Nikola I. • Popović • Miljanov; Jelena • Vučinić • Mijatović
Ukupno pripadnika
	600 000 - 800 000 (pretpostavka)
Značajna područja naseljavanja
	Crna Gora 278.865 (2011.)
Jezik
	crnogorski, srpski
Vjera
	većinski pravoslavlje; islam
Povezane etničke grupe
	Indoeuropljani; Slaveni; Južni Slaveni

Trenutačna izmjena od 11:04, 16. prosinca 2021.

PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Govore crnogorskim jezikom, koji pripada skupini južnoslavenskih jezika. Velikom većinom su pravoslavci.

Podrijetlo

Podrobniji članak o temi: O etnogenezi Crnogoraca

Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda. Razvili su se putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - Dukljani.

U sličnim povijesnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi jugoistočne Europe. ^[2].

Predci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore^[3] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. ^[4]

Unatoč povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. konačno obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Crnogorska plemena

Podrobniji članak o temi: Crnogorska plemena

Povijest

Podrobniji članak o temi: Crnogorska povijest

Jezik

Podrobniji članak o temi: Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim narječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen crnogorski jezik.

Vjera

Crnogorci su pravoslavci, uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve, no od 1993. i obnovljene autokefalne Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzije da uzme sve vjerske objekte u Crnoj Gori sagrađene prije 1918. godine, za doba neovisne Kraljevine Crne Gore..

Poznati Crnogorci

Marina Abramović, konceptualna umjetnica

Podrobniji članak o temi: Popis crnogorskih vladara

Sveti Vladimir, dukljanski vladar i svetac s početka 11. stoljeća;
Bodin, dukljanski vladar s konca 11. stoljeća;
Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i svetac, utemeljitelj suvremene crnogorske države;
Petar II. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i vladika, jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
Nikola I. Petrović, posljednji crnogorski monarh;
Jelena Savojska, crnogorska princeza i kraljica Italije;
Marko Miljanov, crnogorski vojvoda i književnik;
John Hajdukovich (Jovo Hajduković ), jedan od utemeljitelja Aljaske;
Milovan Đilas, liberalni disident iz vrha komunističke Jugoslavije;
Dušan Vukotić, prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma Surogat;
Milo Đukanović, predvodnik pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti 2006.;
Nikola Radović, nogometaš Hajduka
Duško Ivanović, košarkaš;
Dejan Savićević, nogometaš;
Predrag Mijatović, nogometaš;
Mirko Vučinić, nogometaš;
Veljko Bulajić, redatelj
Marina Abramović, konceptualna umjetnica.

Crnogorska plemena

Podrobniji članak o temi: Crnogorska plemena

Crnogorski simboli

Podrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.

Grb dukljanskoga arhonta Petra
Pecat dukljanskog kralja đorđa.jpg

Pečat dukljanskog kralja Đorđa
Grb dinastije vojislavljevic.gif

Grb dinastije Vojislavljevića
Grb zete.gif

Grb Zete
Grb Balšića, segment s kacigom i vukom
Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva‎
Grb Kraljevine Crne Gore
Spomenica božićne pobune.jpg

Grb Božićne pobune na Spomenici
Grb Crne Gore

Podrobniji članak o temi: Crnogorske zastave

Supposed Flag of the House of Crnojevic.svg

Zastava iz 15. stoljeća
Crnogorski krstaš-barjaci
Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore
Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća
Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore
Zastava Crne Gore iz 1990-ih
Zastava Crne Gore, sada

Crnogorski vladari do 1918.

Podrobniji članak o temi: Crnogorski vladari

Sveti Vladimir, dukljanski knez
Vojislav, dukljanski knez.jpg

Vojislav, utemeljitelj dinastije Vojislavljevića
Bodin, kralj dukljanski
Ivan crnojevic.jpg

Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore
Vladika Danilo Petrović
Vasilije Petrović Njegoš
Sveti Petar Cetinjski
Petar II. Petrović Njegoš
Danilo I. Petrović
Nikola I. Petrović

Običaji

Običaji Crnogoraca vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Vidi još

Izvori

↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori ((crnog.)). Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT), preuzeto 12. 02. 2012.
↑ Dr. Špiro Kulišić O etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.
↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski predci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., predci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije

Vanjske poveznice

PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka AIM Tirana Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010.

Literatura

V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.

[zavod-1] Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori ((crnog.)). Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT), preuzeto 12. 02. 2012.

[2] Dr. Špiro Kulišić O etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.

[3] Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski predci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., predci Crnogoraca naselili su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)

[4] Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Crnogorci'''-->{{redirect|Crnogorac|službeni list [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] [[1871.]] – [[1873.]]|[[Crnogorac (list)]]}}
-{{Etnička grupa
+{{Infookvir etnička grupa
 | ime        = Crnogorci
 | slika      = [[Slika:Srpski kralj Mihajlo lik 140x190.jpg|75px]][[Slika:Konstantin Bodin 140x190.jpg|75px]][[Slika:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|75px]][[Slika:King Nikola of Montenegro.jpg|75px]][[Slika:Krsto Zrnov Popovic 140x190.jpg|75px]][[Slika:Miljanov 140x190.jpg|75px]][[Slika:Bundesarchiv Bild 102-00061, Elena von Montenegro 140x190.jpg|75px]][[Slika:MirkoVucinic 140x190.jpg|75px]][[Slika:Petrag Mijatovic1 140x190.jpg|75px]]