Razlika između inačica stranice »Uroš Drenović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
U [[Drugi svjetski rat]] ušao je kao pričuvni časnik sa zvanjem [[poručnik]]a. Po kapitulaciji bio je jedan od vođa ustanka u Bosni, ali se odvojio od partizana i osnovao četničke postrojbe. Ubrzo, 1942. godine prilazi ustašama i NDH te s njima sklapa sporazum o lojalnosti i suradnji a i surađuje s njemačkim okupatorom. Njegove postrojbe sudjeluju u napadu na civile na Kozari. Gine 1944. godine prigodom savezničkog napada na njemačke položaje. | U [[Drugi svjetski rat]] ušao je kao pričuvni časnik sa zvanjem [[poručnik]]a. Po kapitulaciji bio je jedan od vođa ustanka u Bosni, ali se odvojio od partizana i osnovao četničke postrojbe. Ubrzo, 1942. godine prilazi ustašama i NDH te s njima sklapa sporazum o lojalnosti i suradnji a i surađuje s njemačkim okupatorom. Njegove postrojbe sudjeluju u napadu na civile na Kozari. Gine 1944. godine prigodom savezničkog napada na njemačke položaje. | ||
Po ocjeni koju je dao u svom izvješću četnički major Slavoljub Vranješević [[3. veljače]] [[1943.]] godine, Drenović je bio bolesno ambiciozan čovjek i patio od umišljene veličine te se rado dodvoravao i [[Hrvati]]ma i [[Nijemci]]ma, a uz to je slao i pokloničko izaslanstvo patrijarhu [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]] [[Germogen Maksimov|Germogenu]] u [[Zagreb]]. Kao borac bio je hrabar ali vrlo slab zapovjednik jer "nema sposobnosti zapovijedati većoj jedinici u borbi", kako kaže Vranješević koji dodaje da je Drenović bio pod veoma jakim utjecajem svoje žene "koja takoreći njime zapovijeda". Major Vranješević zaključuje da su ova Drenovićeva obilježja dovela do sloma njegovog odreda.<ref name=autogenerated2>{{ | Po ocjeni koju je dao u svom izvješću četnički major Slavoljub Vranješević [[3. veljače]] [[1943.]] godine, Drenović je bio bolesno ambiciozan čovjek i patio od umišljene veličine te se rado dodvoravao i [[Hrvati]]ma i [[Nijemci]]ma, a uz to je slao i pokloničko izaslanstvo patrijarhu [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]] [[Germogen Maksimov|Germogenu]] u [[Zagreb]]. Kao borac bio je hrabar ali vrlo slab zapovjednik jer "nema sposobnosti zapovijedati većoj jedinici u borbi", kako kaže Vranješević koji dodaje da je Drenović bio pod veoma jakim utjecajem svoje žene "koja takoreći njime zapovijeda". Major Vranješević zaključuje da su ova Drenovićeva obilježja dovela do sloma njegovog odreda.<ref name=autogenerated2>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00001/4_14_2_27.htm |title= Zbornik dokumenata Vojnoistorijskog instituta: tom XIV, knjiga 1|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.znaci.net}}</ref> | ||
== Ratni životopis == | == Ratni životopis == | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
=== Početak ustanka i razlaz s partizanima === | === Početak ustanka i razlaz s partizanima === | ||
{{Citat|Ohrabreni krizom koja je krajem 1941. godine, zbog izdaje buržoaskih velikosrpskih elemenata, nastala u ustaničkim redovima Dalmacije, Kninske krajine, Like i istočne i zapadne Bosne, a pod utjecajem neprijateljske propagande, pritajeni neprijatelji narodnog ustanka počeli su i u susjednim pokrajinama dizati glavu i sijati razdor među ustanicima. U tome su se u istočnijim krajevima zapadne Bosne osobito isticali učitelji Lazo Tešanović, Uroš Drenović i trgovac Rade Radić.|<ref name="znaci1">{{ | {{Citat|Ohrabreni krizom koja je krajem 1941. godine, zbog izdaje buržoaskih velikosrpskih elemenata, nastala u ustaničkim redovima Dalmacije, Kninske krajine, Like i istočne i zapadne Bosne, a pod utjecajem neprijateljske propagande, pritajeni neprijatelji narodnog ustanka počeli su i u susjednim pokrajinama dizati glavu i sijati razdor među ustanicima. U tome su se u istočnijim krajevima zapadne Bosne osobito isticali učitelji Lazo Tešanović, Uroš Drenović i trgovac Rade Radić.|<ref name="znaci1">{{Citiranje web|url=http://www.znaci.net/00001/11_21.htm |title=Nikola Milovanović - Draža Mihailović - Preko zločina u izdaju |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=4. rujna 2014.}}</ref>}} | ||
Početak ustanka u Bosni obilježilo je jedinstvo pobunjenog naroda. U to vrijeme nije postojala politička podijeljenost već jedinstveni narodni pokret protiv okupatora, i posebno protiv zločina NDH nad srpskim stanovništvom. Drenović je bio zapovjednik bataljona u sastavu partizanskog odreda. Međutim kada je saznao da se formiraju četnički odredi, on traži na odredskoj konferenciji 10. prosinca 1941. godine da se njegov bataljon preimenuje u četnički uz obećanje da će ostati u svezi s partizanskim dijelom odreda. Njegov zahtjev je prihvaćen, ali ubrzo dolazi do potpunog razlaza Drenovića s partizanima. Partizani optužuju Drenovića za suradnju s [[Talijani]]ma i ubojstvo partizana, zamjenika političkog komesara Joze Nemeca u veljači 1942. godine na oslobođenom ozemlju.<ref name="znaci1"/> | Početak ustanka u Bosni obilježilo je jedinstvo pobunjenog naroda. U to vrijeme nije postojala politička podijeljenost već jedinstveni narodni pokret protiv okupatora, i posebno protiv zločina NDH nad srpskim stanovništvom. Drenović je bio zapovjednik bataljona u sastavu partizanskog odreda. Međutim kada je saznao da se formiraju četnički odredi, on traži na odredskoj konferenciji 10. prosinca 1941. godine da se njegov bataljon preimenuje u četnički uz obećanje da će ostati u svezi s partizanskim dijelom odreda. Njegov zahtjev je prihvaćen, ali ubrzo dolazi do potpunog razlaza Drenovića s partizanima. Partizani optužuju Drenovića za suradnju s [[Talijani]]ma i ubojstvo partizana, zamjenika političkog komesara Joze Nemeca u veljači 1942. godine na oslobođenom ozemlju.<ref name="znaci1"/> | ||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
[[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|Uroš Drenović nazdravlja uspješan sporazum sa snagama NDH]] | [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|Uroš Drenović nazdravlja uspješan sporazum sa snagama NDH]] | ||
Uroš Drenović je jedan od nekoliko četničkih zapovjednika koji su surađivali s ustašama.<ref>{{ | Uroš Drenović je jedan od nekoliko četničkih zapovjednika koji su surađivali s ustašama.<ref>{{Citiranje web|url=http://books.google.com/books?id=wfy7-5K74gMC&pg=PA203&lpg=PA203&dq=chetniks+ustashe+drenovi%C4%87&source=bl&ots=I7P4JU1tjp&sig=9kak5pY6TWsXXA4IafE-ta8oo1Y&hl=en&ei=K3KWTJO7OsTAswat_PBk&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDIQ6AEwBQ#v=onepage&q=drenovi%C4%87&f=false |title=Shadows on the mountain: the Allies ... - Google Books |publisher=Books.google.com |date= |accessdate=4. rujna 2014.}}</ref> Drenović je sa stožerom svog odreda 27. travnja 1942. godine u Banjaluci u hotelu "Bosna" boravio na konferenciji s ustašama.<ref>{{Citiranje web|author=Piše: Miloslav Samardžić |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/magazin/story/55089/Prijateljski+pozdrav+velikih+neprijatelja.html |title=Press Online :: Prijateljski pozdrav velikih neprijatelja |language=srpski |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=4. rujna 2014.}}</ref> | ||
Uroš Drenović je 27. travnja 1942. pred vlastima NDH u Varcar Vakufu dao iduću pismenu izjavu: | Uroš Drenović je 27. travnja 1942. pred vlastima NDH u Varcar Vakufu dao iduću pismenu izjavu: | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
''Radi djelovanja protiv partizana radi postignuća dodira s hrvatskom vojskom četnici izvršili napad na Peulje, Crni Lug, Grkovci, Podgoru, Tičevo malo i veliko uspjehom. Četnici za suradnju sa nama i borbu protiv partizana nemaju oružja, strijeljiva i hrane. Potrebno ih opskrbiti preko Knina ili u času dodira s našom vojskom u Glamoču. Radi potrebne oružane akcije naših domobrana iz Knina s četnicima prema Glamoču, Bosanskom Petrovcu, južnoj Lici, potrebno Zapovjedničtvo sedme operativne zone u Kninu poslati pojačanja u ljudstvu, oružju, osobito strojnice, bacače mina i vojna vozila. | ''Radi djelovanja protiv partizana radi postignuća dodira s hrvatskom vojskom četnici izvršili napad na Peulje, Crni Lug, Grkovci, Podgoru, Tičevo malo i veliko uspjehom. Četnici za suradnju sa nama i borbu protiv partizana nemaju oružja, strijeljiva i hrane. Potrebno ih opskrbiti preko Knina ili u času dodira s našom vojskom u Glamoču. Radi potrebne oružane akcije naših domobrana iz Knina s četnicima prema Glamoču, Bosanskom Petrovcu, južnoj Lici, potrebno Zapovjedničtvo sedme operativne zone u Kninu poslati pojačanja u ljudstvu, oružju, osobito strojnice, bacače mina i vojna vozila. | ||
''Četnici poveli akciju protiv partizana iz Medka prema Strmici. Potrebno je povezati ovu akciju s akcijom naše vojske iz Gospića. Četnici očekuju za svoje akcije uputstva našeg vojničkog Zapovjedničtva. Poruke slati preko Knina ili krilašima u Bosansko Grahovo kao što je već učinilo Zapovjedničtvo trećeg vojnog zbora četnicima Branka Bogunovića. Gornje dostavite Zapovjedničtvu trećeg vojnog zbora Sarajevo i Ministarstvu vanjskih poslova za Vrančića.''''"<ref name="slobodnadalmacija1">{{ | ''Četnici poveli akciju protiv partizana iz Medka prema Strmici. Potrebno je povezati ovu akciju s akcijom naše vojske iz Gospića. Četnici očekuju za svoje akcije uputstva našeg vojničkog Zapovjedničtva. Poruke slati preko Knina ili krilašima u Bosansko Grahovo kao što je već učinilo Zapovjedničtvo trećeg vojnog zbora četnicima Branka Bogunovića. Gornje dostavite Zapovjedničtvu trećeg vojnog zbora Sarajevo i Ministarstvu vanjskih poslova za Vrančića.''''"<ref name="slobodnadalmacija1">{{Citiranje web|author=piše goran kotur |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx |title=NDH četnicima davala oružje i mirovine > Slobodna Dalmacija > Spektar |publisher=Slobodnadalmacija.hr |date=15. kolovoza 2009. |accessdate=4. rujna 2014.}}</ref> | ||
Iz ovog se vidi da je postojala suradnja postrojbi pod zapovjedništvom vojvode Uroša Drenovića s organima i vojskom NDH, te pomoć NDH u oružju, strijeljivu i čak i ljudstvu lojalnim četničkim postrojbama. | Iz ovog se vidi da je postojala suradnja postrojbi pod zapovjedništvom vojvode Uroša Drenovića s organima i vojskom NDH, te pomoć NDH u oružju, strijeljivu i čak i ljudstvu lojalnim četničkim postrojbama. | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
Uroš Drenović je svoju suradnju i lojalnost NDH unovčavao i praktičnom prodajom zarobljenih pripadnika ustaničkog pokreta ustaškom režimu. Tako je sačuvan navod satnika Anta Zičarića zapovjednika ustaške bojne iz pisma upućenog glavnom stožeru ustaške vojnice u Zagrebu od 28. svibnja 1942. godine u kojem on kaže: | Uroš Drenović je svoju suradnju i lojalnost NDH unovčavao i praktičnom prodajom zarobljenih pripadnika ustaničkog pokreta ustaškom režimu. Tako je sačuvan navod satnika Anta Zičarića zapovjednika ustaške bojne iz pisma upućenog glavnom stožeru ustaške vojnice u Zagrebu od 28. svibnja 1942. godine u kojem on kaže: | ||
{{Citat2|Za uhvaćene vođe partizana traže od nas otkupninu, a i novac za pripomoć, pa iz toga vidim, da bi se novcem mnogo toga dalo postići... Mišljenja sam da moraju postojati posebne novčane navjere (krediti) za obavještenja, jer sam ustanovio da većinu četničkih vođa možemo za novac ili bilo kakvu uslugu kupiti... <ref>{{ | {{Citat2|Za uhvaćene vođe partizana traže od nas otkupninu, a i novac za pripomoć, pa iz toga vidim, da bi se novcem mnogo toga dalo postići... Mišljenja sam da moraju postojati posebne novčane navjere (krediti) za obavještenja, jer sam ustanovio da većinu četničkih vođa možemo za novac ili bilo kakvu uslugu kupiti... <ref>{{Citiranje web|url=http://www.znaci.net/00001/11_23.htm |title=Nikola Milovanović - Draža Mihailović - Odnosi između bosanskih četnika i Draže Mihailovića |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=4. rujna 2014.}}</ref>}} | ||
=== Drenovićeva uloga u bici na Kozari === | === Drenovićeva uloga u bici na Kozari === | ||
| Redak 64: | Redak 64: | ||
Šunić je dalje nastojao odobrovoljiti Drenovića, stavljajući mu do znanja kako mu može nabaviti nove čizme i, eventualno, jedan [[automobil]].<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000687: Izvješće sa sastanka Uroša Drenovića i bivšeg dožupana Jajca dr. Šunića u Banjoj Luci dana 2. svibnja 1943.</ref> | Šunić je dalje nastojao odobrovoljiti Drenovića, stavljajući mu do znanja kako mu može nabaviti nove čizme i, eventualno, jedan [[automobil]].<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000687: Izvješće sa sastanka Uroša Drenovića i bivšeg dožupana Jajca dr. Šunića u Banjoj Luci dana 2. svibnja 1943.</ref> | ||
Njemačko izvješće od 19. studenoga 1943. godine za Drenovića kaže da je "''nepomirljiv protivnik komunista", i da "više od godine dana surađuje otvoreno s njemačkim Wermachtom''".<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_259.htm Izvješće ''Komande 15. brdskog armijskog korpusa'' od 19. studenog 1943. ''Štabu 2. oklopne armije'' o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Sam Drenović se na sastanku četničkih zapovjednika žali kako su zbog ugovora s NDH koji je potpisao, partizani njemu i njegovim borcima nadjenuli nadimak "srpske ustaše"<ref>{{ | Njemačko izvješće od 19. studenoga 1943. godine za Drenovića kaže da je "''nepomirljiv protivnik komunista", i da "više od godine dana surađuje otvoreno s njemačkim Wermachtom''".<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_259.htm Izvješće ''Komande 15. brdskog armijskog korpusa'' od 19. studenog 1943. ''Štabu 2. oklopne armije'' o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Sam Drenović se na sastanku četničkih zapovjednika žali kako su zbog ugovora s NDH koji je potpisao, partizani njemu i njegovim borcima nadjenuli nadimak "srpske ustaše"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_100.htm |title= Zbornik dokumenata Vojnoistorijskog instituta: tom XIV, knjiga 1|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.znaci.net}}</ref> | ||
== Uroš Drenović i Draža Mihailović == | == Uroš Drenović i Draža Mihailović == | ||
| Redak 75: | Redak 75: | ||
{{citat|Što se tiče svećenika Đujića i potpukovnika Baćovića, majora Novaka i učitelja Drenovića, to su ljudi koji uvijek vode narod protiv Nijemaca... Sve optužbe protiv njih dolaze od komunističke strane, jer komunisti u njima vide najveću smetnju za ostvarenje svojih prljavih ciljeva, zbog toga rabe sve kako bi lažnim izvješćima obmanuli Saveznike.<ref>http://www.znaci.net/00001/11_42.htm</ref>|[[Draža Mihailović]]}} | {{citat|Što se tiče svećenika Đujića i potpukovnika Baćovića, majora Novaka i učitelja Drenovića, to su ljudi koji uvijek vode narod protiv Nijemaca... Sve optužbe protiv njih dolaze od komunističke strane, jer komunisti u njima vide najveću smetnju za ostvarenje svojih prljavih ciljeva, zbog toga rabe sve kako bi lažnim izvješćima obmanuli Saveznike.<ref>http://www.znaci.net/00001/11_42.htm</ref>|[[Draža Mihailović]]}} | ||
Na [[Beogradski proces|poslijeratnom suđenju]], optuženi Mihajlović se branio da Uroš Drenović nikada nije bio u kontaktu s njegovim zapovjedništvom, da u prvo vrijeme nije ni čuo za njega, da nije znao za Drenovićevu suradnju s Nijemcima i ustašama te da je za to saznao tek prigodom čitanja optužnice i na samom suđenju.<ref name=autogenerated1>{{ | Na [[Beogradski proces|poslijeratnom suđenju]], optuženi Mihajlović se branio da Uroš Drenović nikada nije bio u kontaktu s njegovim zapovjedništvom, da u prvo vrijeme nije ni čuo za njega, da nije znao za Drenovićevu suradnju s Nijemcima i ustašama te da je za to saznao tek prigodom čitanja optužnice i na samom suđenju.<ref name=autogenerated1>{{Citiranje weba |url=http://www.archive.org/stream/trialofdragoljub027481mbp/trialofdragoljub027481mbp_djvu.txt |title= Full text of "The Trial Of Dragoljub Draza Mihailovic"|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.archive.org}}</ref> | ||
{{Citiranje| | {{Citiranje| | ||
| Redak 91: | Redak 91: | ||
[[Datoteka:Grob Uroša Drenovića i crkva Klisina.jpg|mini|150px|Grob Uroša Drenovića kod crkve u [[Stričići]]ma]] | [[Datoteka:Grob Uroša Drenovića i crkva Klisina.jpg|mini|150px|Grob Uroša Drenovića kod crkve u [[Stričići]]ma]] | ||
Uroš Drenović je poginuo na Čađavici, 1944. godine prigodom savezničkog napada RAF-a na četničko-njemačke položaje<ref>http://www.bljesak.info/content/view/12932/155/</ref>, kako se navodi, stradao je od engleske avio-bombe.<ref>{{ | Uroš Drenović je poginuo na Čađavici, 1944. godine prigodom savezničkog napada RAF-a na četničko-njemačke položaje<ref>http://www.bljesak.info/content/view/12932/155/</ref>, kako se navodi, stradao je od engleske avio-bombe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/banja-luka/11869-Manjaca-Odrzan-pomen-cetnickom-vojvodi-Urosu-Drenovicu.html |title= 24sata.info - Manjača: Održan pomen četničkom vojvodi Urošu Drenoviću|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.24sata.info}}</ref> Poginuo je zajedno s njemačkim časnikom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bhdani.com/arhiva/268/t26815.shtml |title= Beogradska razglednica|accessdate= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.bhdani.com}}</ref> | ||
== Pokop == | == Pokop == | ||
Trenutačna izmjena od 10:52, 8. prosinca 2021.
Uroš Drenović (Sitnica (na Manjači), 1911. — Čađavica, 1944.), bio je četnički vojvoda iz Drugoga svjetskog rata. Borio se na strani osovinskih sila protiv jugoslavenskih partizana, posebno u napadu na Kozaru. surađivao je s NDH.
U Drugi svjetski rat ušao je kao pričuvni časnik sa zvanjem poručnika. Po kapitulaciji bio je jedan od vođa ustanka u Bosni, ali se odvojio od partizana i osnovao četničke postrojbe. Ubrzo, 1942. godine prilazi ustašama i NDH te s njima sklapa sporazum o lojalnosti i suradnji a i surađuje s njemačkim okupatorom. Njegove postrojbe sudjeluju u napadu na civile na Kozari. Gine 1944. godine prigodom savezničkog napada na njemačke položaje.
Po ocjeni koju je dao u svom izvješću četnički major Slavoljub Vranješević 3. veljače 1943. godine, Drenović je bio bolesno ambiciozan čovjek i patio od umišljene veličine te se rado dodvoravao i Hrvatima i Nijemcima, a uz to je slao i pokloničko izaslanstvo patrijarhu Hrvatske pravoslavne crkve Germogenu u Zagreb. Kao borac bio je hrabar ali vrlo slab zapovjednik jer "nema sposobnosti zapovijedati većoj jedinici u borbi", kako kaže Vranješević koji dodaje da je Drenović bio pod veoma jakim utjecajem svoje žene "koja takoreći njime zapovijeda". Major Vranješević zaključuje da su ova Drenovićeva obilježja dovela do sloma njegovog odreda.[1]
Ratni životopis
Početak ustanka i razlaz s partizanima
Početak ustanka u Bosni obilježilo je jedinstvo pobunjenog naroda. U to vrijeme nije postojala politička podijeljenost već jedinstveni narodni pokret protiv okupatora, i posebno protiv zločina NDH nad srpskim stanovništvom. Drenović je bio zapovjednik bataljona u sastavu partizanskog odreda. Međutim kada je saznao da se formiraju četnički odredi, on traži na odredskoj konferenciji 10. prosinca 1941. godine da se njegov bataljon preimenuje u četnički uz obećanje da će ostati u svezi s partizanskim dijelom odreda. Njegov zahtjev je prihvaćen, ali ubrzo dolazi do potpunog razlaza Drenovića s partizanima. Partizani optužuju Drenovića za suradnju s Talijanima i ubojstvo partizana, zamjenika političkog komesara Joze Nemeca u veljači 1942. godine na oslobođenom ozemlju.[2]
Drenović je surađivao s Nedićem, NDH i Talijanima, ali nejasno je je li bio pod zapovjedništvom Mihailovića i JVUO, ili je bio samostalni gospodar rata na području koje je nadzirao.
Bataljon Pelagić je bio zarobio 40 domobrana na Bagu i na Drenovićevo inzistiranje sve ih strijeljao.[3]
Suradnja s ustaškim režimom u NDH
Uroš Drenović je jedan od nekoliko četničkih zapovjednika koji su surađivali s ustašama.[4] Drenović je sa stožerom svog odreda 27. travnja 1942. godine u Banjaluci u hotelu "Bosna" boravio na konferenciji s ustašama.[5]
Uroš Drenović je 27. travnja 1942. pred vlastima NDH u Varcar Vakufu dao iduću pismenu izjavu:
Vojna suradnja Drenovićevih postrojbi s NDH
Veliki župan Velike župe Bribir i Sidraga, ustaški stožernik David Sinčić je 17. lipnja 1942. godine poslao iz Knina nadređenima brzojav:
"Postignuta suradnja s četničkim vođama Bogunović, Đujić, Rokvić, Rađenović. Četnici po dogovoru sa mnom i dobijenim uputstvima idu prema Glamoču sastati se s četnicima Drenovića i domobranima gdje odrediti plan daljnjih zajedničkih akcija.
Radi djelovanja protiv partizana radi postignuća dodira s hrvatskom vojskom četnici izvršili napad na Peulje, Crni Lug, Grkovci, Podgoru, Tičevo malo i veliko uspjehom. Četnici za suradnju sa nama i borbu protiv partizana nemaju oružja, strijeljiva i hrane. Potrebno ih opskrbiti preko Knina ili u času dodira s našom vojskom u Glamoču. Radi potrebne oružane akcije naših domobrana iz Knina s četnicima prema Glamoču, Bosanskom Petrovcu, južnoj Lici, potrebno Zapovjedničtvo sedme operativne zone u Kninu poslati pojačanja u ljudstvu, oružju, osobito strojnice, bacače mina i vojna vozila.
Četnici poveli akciju protiv partizana iz Medka prema Strmici. Potrebno je povezati ovu akciju s akcijom naše vojske iz Gospića. Četnici očekuju za svoje akcije uputstva našeg vojničkog Zapovjedničtva. Poruke slati preko Knina ili krilašima u Bosansko Grahovo kao što je već učinilo Zapovjedničtvo trećeg vojnog zbora četnicima Branka Bogunovića. Gornje dostavite Zapovjedničtvu trećeg vojnog zbora Sarajevo i Ministarstvu vanjskih poslova za Vrančića.''"[6]
Iz ovog se vidi da je postojala suradnja postrojbi pod zapovjedništvom vojvode Uroša Drenovića s organima i vojskom NDH, te pomoć NDH u oružju, strijeljivu i čak i ljudstvu lojalnim četničkim postrojbama.
U službi NDH i Trećeg Reicha
Postrojbe lojalnih četnika nisu samo sudjelovale u borbenim operacijama u službi NDH već su pružali logističku i pozadinsku podršku i njemačkim vojnim postrojbama. Tako su četnici vojvode Drenovića bili zaduženi za čuvanje i popravak puteva kojima su se kretale postrojbe Wermachta, ali su bili ovlašteni od seljaka za račun NDH i Trećeg Reicha vršiti otkup hrane, stoke i drvne građe a svi ti poslovi su išli preko zapovjedništva četničkih snaga u Bosni, između ostalih i preko vojvode Drenovića i drugih koji su od toga imali i osobnu korist.[7]
Uroš Drenović je svoju suradnju i lojalnost NDH unovčavao i praktičnom prodajom zarobljenih pripadnika ustaničkog pokreta ustaškom režimu. Tako je sačuvan navod satnika Anta Zičarića zapovjednika ustaške bojne iz pisma upućenog glavnom stožeru ustaške vojnice u Zagrebu od 28. svibnja 1942. godine u kojem on kaže:
- "Za uhvaćene vođe partizana traže od nas otkupninu, a i novac za pripomoć, pa iz toga vidim, da bi se novcem mnogo toga dalo postići... Mišljenja sam da moraju postojati posebne novčane navjere (krediti) za obavještenja, jer sam ustanovio da većinu četničkih vođa možemo za novac ili bilo kakvu uslugu kupiti... [8]"
Drenovićeva uloga u bici na Kozari
Podrobniji članak o temi: Bitka na KozariUroš Drenović je s četničkim vrhom aktivno sudjelovao u pripremama za ustaško-njemački napad na partizane na Kozari. Bio je prisutan na sjednici na kojoj se govorilo o predstojećem napadu na Kozaru. To svjedoči zapisnik sa sjednice četničkog vrha 7. lipnja 1942. godine i njegov referat u kojemu on između ostalog kaže:[9]
Pod zapovjedništvom Uroša Drenovića i Marčetića aktivno su sudjelovale u napadu na Kozaru zajedno s ustaškim, njemačkim i mađarskim postrojbama, sveukupno oko 2 000 četnika pod zapovjedništvom Osovine. Prigodom drugog partizanskog napada na Jajce, 1942. godine, među poginulima u njemačko-domobranskom utvrđenju bila je i Drenovićeva supruga.
Drenovićeva uloga u operaciji Weiss
Podrobniji članak o temi: Operacija WeissU izvješću upućenom zapovjedništvu bosanskih četničkih odreda 27. travnja 1943. godine, četnički zapovjednik Drenović, pored ostalog, javlja:
Uroš Drenović i bivši dožupan Jajca dr. Šunić su se sastali u Banjoj Luci 2. svibnja 1943. godine, gdje su razgovarali kao stari poznanici. Jedina nesuglasica među njima je bilo pitanje misteriozno nestalih 300 000 jugoslavenskih dinara:
Šunić je dalje nastojao odobrovoljiti Drenovića, stavljajući mu do znanja kako mu može nabaviti nove čizme i, eventualno, jedan automobil.[13]
Njemačko izvješće od 19. studenoga 1943. godine za Drenovića kaže da je "nepomirljiv protivnik komunista", i da "više od godine dana surađuje otvoreno s njemačkim Wermachtom".[14] Sam Drenović se na sastanku četničkih zapovjednika žali kako su zbog ugovora s NDH koji je potpisao, partizani njemu i njegovim borcima nadjenuli nadimak "srpske ustaše"[15]
Uroš Drenović i Draža Mihailović
Draža Mihailović je bio dobro upoznat s djelatnošću Uroša Drenovića, o čemu svjedoči njegova depeša Petru Baćoviću iz veljače 1943. godine:
Vremenom su vijesti o Drenovićevoj suradnji s okupatorom prodrle u javnost savezničkih zemalja, te britanska vlada traži od generala Mihailovića izjasniti se po tom pitanju. Na pitanje jugoslavenskog premijera Božidara Purića o kolaboraciji njegovih zapovjednika četnički general Mihailović 10. studenoga 1943. odgovara:
Na poslijeratnom suđenju, optuženi Mihajlović se branio da Uroš Drenović nikada nije bio u kontaktu s njegovim zapovjedništvom, da u prvo vrijeme nije ni čuo za njega, da nije znao za Drenovićevu suradnju s Nijemcima i ustašama te da je za to saznao tek prigodom čitanja optužnice i na samom suđenju.[18]
Predsjednik: A sudioništvo Drenovića?
Optuženi: Drenović je bio toliko daleko od mene da nisam bio u kontaktu s njim.
Predsjednik: A jeste li znali da je surađivao s Nijemcima u tom razdoblju?
Optuženi: Ja sam za njega saznao iz optužnice, tijekom ispitivanja.
U daljnjem tijeku procesa, Mihailović je korigirao svoju izjavu, ali je i dalje negirao da je on imao nadzor nad Drenovićem, jer ga nije niti postavio niti ga je mogao smjenjivati, iz čega se stječe dojam, da je Drenović bio van nadzora JVUO. Tužitelj je Mihailoviću dao na uvid Mihailovićeve brzojave u kojima je on vlastitom rukom pisao da je Drenović surađivao s ustašama, Nijemcima i Talijanima, što je Mihailović potvrdio kao istinito, ali uz opasku da je za to saznao tek kasnije uslijed nemogućnosti nadzora i komunikacije.[18]
Drenovićeva smrt
Uroš Drenović je poginuo na Čađavici, 1944. godine prigodom savezničkog napada RAF-a na četničko-njemačke položaje[19], kako se navodi, stradao je od engleske avio-bombe.[20] Poginuo je zajedno s njemačkim časnikom.[21]
Pokop
Vojvodu Uroša Drenovića pokopali su pripadnici ravnogorskog pokreta, na vrhu Manjače, 2002. godine, nakon ekshumacije s mjesta na kojemu je ranije bio tajno pokopan.
Tim povodom mu je podignut spomenik uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve i Boračke organizacije Republike Srpske.
U Banjoj Luci jedna ulica nosi ime vojvode Uroša Drenovića.[22]
Izvori
- ↑ "Zbornik dokumenata Vojnoistorijskog instituta: tom XIV, knjiga 1". www.znaci.net. http://www.znaci.net/00001/4_14_2_27.htm
- ↑ 2,0 2,1 2,2 {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},