Svemirsko prostranstvo: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 09:06

Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.^[2] Nije u potpunosti prazan, nego ga čini vakuum s vrlo malo čestica. Većinom je to vodik i helij u plazmenom obliku, zatim elektromagnetsko zračenje, magnetska polja, neutrina, svemirska prašina i kozmičke zrake. Osnova je temperatura 2,7 kelvina (K), kako je postavljeno pozadinskim zračenjem od Velikog praska.^[3]

Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u prostoru među galaksijama računa se da je većina barionske tvari u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u zvijezde i galaksije. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom tamna tvar, koja interaktira s drugom tvari preko gravitacijskih ali ne i elektromagnetskih sila.^[4]^[5] Podatci pokazuju da najveći dio masa-energije u vidljivom svemiru je svemirska vakuumska energija koju astronomi označuju imenom tamna energija.^[6]^[7] Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma svemira, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.

Vidi

Horror vacui (fizika)

Izvori

↑ http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm
↑ Dainton, Barry (2001), "Conceptions of Void", Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133.
↑ Chuss, David T. (26. lipnja 2008.), Cosmic Background Explorer, NASA Goddard Space Flight Center, http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/, pristupljeno 27. travnja 2013.
↑ Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.
↑ Trimble, V. (1987). "Existence and nature of dark matter in the universe". Annual Review of Astronomy and Astrophysics 25: 425–472. Bibcode 1987ARA&A..25..425T. doi:10.1146/annurev.aa.25.090187.002233
↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 650-653

[1] ttp://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm

[2] Dainton, Barry (2001), "Conceptions of Void", Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133.

[CBE2008-3] Chuss, David T. (26. lipnja 2008.), Cosmic Background Explorer, NASA Goddard Space Flight Center, http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/, pristupljeno 27. travnja 2013.

[4] Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.

[Trimble_1987-5] Trimble, V. (1987). "Existence and nature of dark matter in the universe". Annual Review of Astronomy and Astrophysics 25: 425–472. Bibcode 1987ARA&A..25..425T. doi:10.1146/annurev.aa.25.090187.002233

[nasa_darkenergy-6] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[7] :

[8] :

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Svemirsko prostranstvo''', '''vanjski svemir''' ili ponekad samo '''svemir''' je praznina između [[nebeska tijela|nebeskih tijela]], uključujući [[Zemlja|Zemlju]].<ref>Dainton, Barry (2001), [http://books.google.com/books?id=FZIpo06bdCsC&pg=PA132 "Conceptions of Void"], Time and space, McGill-Queen's Press, {{ISBN|0-7735-2306-5}}, str. 132–133.</ref> Nije u potpunosti prazan, nego ga čini [[vakuum]] s vrlo malo čestica. Većinom je to [[vodik]] i [[helij]] u [[plazma (fizika)|plazmenom]] obliku, zatim [[elektromagnetsko zračenje]], [[magnetsko polje|magnetska polja]], [[svemirska neutrinska pozadina|neutrina]], [[svemirska prašina]] i [[kozmičke zrake]]. Osnova je temperatura 2,7&nbsp;[[kelvin]]a (K), kako je postavljeno [[svemirsko pozadinsko zračenje|pozadinskim zračenjem]] od [[Veliki prasak|Velikog praska]].<ref name="CBE2008">{{Citation | first1 = David T. | last1 = Chuss | title = Cosmic Background Explorer | publisher = NASA Goddard Space Flight Center | date = 26. lipnja 2008.  | url = http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/ | accessdate= 27. travnja 2013. | postscript= . }}</ref>
-Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u [[toplo-vrući međugalaksijski medij|prostoru među galaksijama]] računa se da je većina [[barion|barionske tvari]] u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom [[tamna tvar]], koja interaktira s drugom tvari preko [[gravitacija|gravitacijskih]] ali ne i [[elektromagnetska sila|elektromagnetskih sila]].<ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 573, 599–601.</ref><ref name="Trimble 1987" >{{cite journal |last=Trimble |first=V. |date=1987 |title=Existence and nature of dark matter in the universe |journal=[[Annual Review of Astronomy and Astrophysics]] |volume=25 |issue= |pages=425–472 |bibcode=1987ARA&A..25..425T |doi=10.1146/annurev.aa.25.090187.002233}}</ref> Podatci pokazuju da najveći dio [[ekvivalencija mase i energije|masa-energije]] u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]] je svemirska [[vakuumska energija]] koju astronomi označuju imenom [[tamna energija]].<ref name="nasa_darkenergy">{{cite web | url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ | title=Dark Energy, Dark Matter | work=NASA Science | accessdate= 31. svibnja 2013. | quote="It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."}}</ref><ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 650-653</ref> Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma [[svemir]]a, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.
+Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u [[toplo-vrući međugalaksijski medij|prostoru među galaksijama]] računa se da je većina [[barion|barionske tvari]] u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u [[zvijezda|zvijezde]] i [[galaksija|galaksije]]. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom [[tamna tvar]], koja interaktira s drugom tvari preko [[gravitacija|gravitacijskih]] ali ne i [[elektromagnetska sila|elektromagnetskih sila]].<ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 573, 599–601.</ref><ref name="Trimble 1987" >{{cite journal |last=Trimble |first=V. |date=1987 |title=Existence and nature of dark matter in the universe |journal=[[Annual Review of Astronomy and Astrophysics]] |volume=25 |issue= |pages=425–472 |bibcode=1987ARA&A..25..425T |doi=10.1146/annurev.aa.25.090187.002233}}</ref> Podatci pokazuju da najveći dio [[ekvivalencija mase i energije|masa-energije]] u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]] je svemirska [[vakuumska energija]] koju astronomi označuju imenom [[tamna energija]].<ref name="nasa_darkenergy">{{Citiranje web | url=http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ | title=Dark Energy, Dark Matter | work=NASA Science | accessdate= 31. svibnja 2013. | quote="It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."}}</ref><ref>Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, {{ISBN|0-7167-8694-X}}, str. 650-653</ref> Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma [[svemir]]a, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.
 == Vidi ==