Razlika između inačica stranice »Sovjetski ratni zločini«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
Redak 18: Redak 18:
=== Sovjetsko-kineski sukob 1929. ===
=== Sovjetsko-kineski sukob 1929. ===
{{glavni|Sovjetsko-kineski sukob 1929.}}
{{glavni|Sovjetsko-kineski sukob 1929.}}
1929. izbio je manji sukob između SSSR-a i [[Kina|Kine]] kada su kineske snage zauzele [[Kineska istočna željeznica|Kinesku istočnu željeznicu]]. Nakon sovjetske intervencije, Kina je opet prihvatila zajedničku upravu pruge. Prema procjenama, ubijeno je 3&nbsp;000 osoba na kineskoj, i 200 na sovjetskoj strani.<ref>{{cite web|url=http://necrometrics.com/warstat7.htm#Sino-Soviet|title=Sino-Soviet War 1929|publisher=Twentieth Century Atlas - Death Tolls}}</ref>
1929. izbio je manji sukob između SSSR-a i [[Kina|Kine]] kada su kineske snage zauzele [[Kineska istočna željeznica|Kinesku istočnu željeznicu]]. Nakon sovjetske intervencije, Kina je opet prihvatila zajedničku upravu pruge. Prema procjenama, ubijeno je 3&nbsp;000 osoba na kineskoj, i 200 na sovjetskoj strani.<ref>{{Citiranje web|url=http://necrometrics.com/warstat7.htm#Sino-Soviet|title=Sino-Soviet War 1929|publisher=Twentieth Century Atlas - Death Tolls}}</ref>


=== Njemačko-sovjetska invazija Poljske 1939. ===
=== Njemačko-sovjetska invazija Poljske 1939. ===
Redak 25: Redak 25:
Nakon što je [[Adolf Hitler]], kancelar [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], ponudio Staljinu [[Pakt Ribbentrop-Molotov]], a ovaj ga prihvatio, njemačke i sovjetske snage su 1939. zajedno izvršile invaziju na Poljsku, te između sebe podijelili njen teritorij. Ta se invazija smatra pokretačem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. SSSR je zauzeo 52% poljskog teritorija (200&nbsp;000 km<sup>2</sup>) na kojem je živjelo 13,7 milijuna ljudi. Kako bi se poljski građani podčinili i suzbio svaki otpor priključenju Sovjetskom Savezu, Staljin je provodio deportacije, zatvaranja, ubojstva i teror protiv istih. Procjenjuje se da je tijekom 1939.-1941. uhićeno 500&nbsp;000 Poljaka, uglavnom "neprijatelja naroda" kao što su svećenici, patrioti ili intelektualci, od kojih je 65&nbsp;000 smaknuto. Poljska baština i blago su pljačkani.{{Sfn|Montefiore|2004|loc=str. 312}}
Nakon što je [[Adolf Hitler]], kancelar [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], ponudio Staljinu [[Pakt Ribbentrop-Molotov]], a ovaj ga prihvatio, njemačke i sovjetske snage su 1939. zajedno izvršile invaziju na Poljsku, te između sebe podijelili njen teritorij. Ta se invazija smatra pokretačem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. SSSR je zauzeo 52% poljskog teritorija (200&nbsp;000 km<sup>2</sup>) na kojem je živjelo 13,7 milijuna ljudi. Kako bi se poljski građani podčinili i suzbio svaki otpor priključenju Sovjetskom Savezu, Staljin je provodio deportacije, zatvaranja, ubojstva i teror protiv istih. Procjenjuje se da je tijekom 1939.-1941. uhićeno 500&nbsp;000 Poljaka, uglavnom "neprijatelja naroda" kao što su svećenici, patrioti ili intelektualci, od kojih je 65&nbsp;000 smaknuto. Poljska baština i blago su pljačkani.{{Sfn|Montefiore|2004|loc=str. 312}}


Zabilježeni su i drugi razni zločini, primjerice egzekucija 42 pacijenta i doktora u poljskoj vojnoj bolnici nakon [[bitka kod Šacka|bitke kod Šacka]] 28. rujna 1939. Ipak, najvećim zločinom smatra se [[Pokolj u Katinskoj šumi]] 1940., kada je NKVD na izričitu Staljinovu naredbu uhitio najmanje 21&nbsp;768 poljskih intelektualaca, filozofa i drugih pripadnika poljskog identiteta, odveo ih u Rusiju, te ih tamo smaknuo na nekoliko lokacija.{{Sfn|Blacker|Etkind|Fedor|2013|loc=str. 151}} Ovaj zločin se danas smatra činom [[genocid]]a.{{Sfn|Horvitz|Catherwood|2009|loc=str. 261}}{{Sfn|Kaczorowska|2006|loc=str. 4}} SSSR je dugo vremena krivnju za Katyn prebacivao na naciste, te je tek [[Mihail Gorbačov]] 1990. priznao istinu kada je objavio tajne sovjetske dokumente javnosti.<ref>{{cite web|title=Russian parliament admits guilt over Polish massacre|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2010/nov/26/russian-parliament-guilt-katyn-massacre|date=26.10. 2010}}</ref>
Zabilježeni su i drugi razni zločini, primjerice egzekucija 42 pacijenta i doktora u poljskoj vojnoj bolnici nakon [[bitka kod Šacka|bitke kod Šacka]] 28. rujna 1939. Ipak, najvećim zločinom smatra se [[Pokolj u Katinskoj šumi]] 1940., kada je NKVD na izričitu Staljinovu naredbu uhitio najmanje 21&nbsp;768 poljskih intelektualaca, filozofa i drugih pripadnika poljskog identiteta, odveo ih u Rusiju, te ih tamo smaknuo na nekoliko lokacija.{{Sfn|Blacker|Etkind|Fedor|2013|loc=str. 151}} Ovaj zločin se danas smatra činom [[genocid]]a.{{Sfn|Horvitz|Catherwood|2009|loc=str. 261}}{{Sfn|Kaczorowska|2006|loc=str. 4}} SSSR je dugo vremena krivnju za Katyn prebacivao na naciste, te je tek [[Mihail Gorbačov]] 1990. priznao istinu kada je objavio tajne sovjetske dokumente javnosti.<ref>{{Citiranje web|title=Russian parliament admits guilt over Polish massacre|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2010/nov/26/russian-parliament-guilt-katyn-massacre|date=26.10. 2010}}</ref>


Nakon premještanja granice prema zapadu, Poljska je izgubila dio istočnog teritorija na račun [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetske Bjelorusije]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]] i Litve, te je 1&nbsp;240&nbsp;000 Poljaka, koji su živjeli istočno od [[Bug (rijeka)|rijeke Bug]], sporazumom preseljeno sa tih područja od 1944. do 1953.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}
Nakon premještanja granice prema zapadu, Poljska je izgubila dio istočnog teritorija na račun [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetske Bjelorusije]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]] i Litve, te je 1&nbsp;240&nbsp;000 Poljaka, koji su živjeli istočno od [[Bug (rijeka)|rijeke Bug]], sporazumom preseljeno sa tih područja od 1944. do 1953.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}
Redak 34: Redak 34:
1939. sovjetske snage [[bombardiranje Mainile|bombardirale su Mainilu]] te optužili Fince za to. Ta [[operacija pod lažnom zastavom]] došla je kao izgovor da Staljin naredi invaziju [[Finska|Finske]], kako bi velik dio ili cijelu državu uključio u sastav SSSR-a. Iako je izgubila dio teritorija na jugu i istoku, Finska je zahvaljujući žilavom otporu uspjela obraniti se. Tijekom 1941.-1944., sovjetski partizani ulazili su duboko u finski teritorij i napadali sela i gradova. Oko 3&nbsp;500 finskih ratnih zarobljenika je zarobljeno od strane Crvene armije. Njihova smrtnost se procjenjuje na 40%. Većina smrti pripisuje se gladi, hladnoći i nasilnom prijevozom zarobljenika.{{Sfn|Malmi|2005|loc=str. 1022-1032}} Nakon aneksije dijela finske [[Karelija|Karelije]], oko 420&nbsp;000 Finaca je protjerano sa tih područja.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}
1939. sovjetske snage [[bombardiranje Mainile|bombardirale su Mainilu]] te optužili Fince za to. Ta [[operacija pod lažnom zastavom]] došla je kao izgovor da Staljin naredi invaziju [[Finska|Finske]], kako bi velik dio ili cijelu državu uključio u sastav SSSR-a. Iako je izgubila dio teritorija na jugu i istoku, Finska je zahvaljujući žilavom otporu uspjela obraniti se. Tijekom 1941.-1944., sovjetski partizani ulazili su duboko u finski teritorij i napadali sela i gradova. Oko 3&nbsp;500 finskih ratnih zarobljenika je zarobljeno od strane Crvene armije. Njihova smrtnost se procjenjuje na 40%. Većina smrti pripisuje se gladi, hladnoći i nasilnom prijevozom zarobljenika.{{Sfn|Malmi|2005|loc=str. 1022-1032}} Nakon aneksije dijela finske [[Karelija|Karelije]], oko 420&nbsp;000 Finaca je protjerano sa tih područja.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}


Zbog ove invazije, SSSR je simbolično izbačen iz [[Liga naroda|Lige naroda]] 1939.<ref>{{cite web|url=http://www.histdoc.net/history/league2.html|title=Resolution adopted by the Council of the League of Nations, dated December 14th, 1939.|date=1939|publisher=histdoc.net}}</ref>  
Zbog ove invazije, SSSR je simbolično izbačen iz [[Liga naroda|Lige naroda]] 1939.<ref>{{Citiranje web|url=http://www.histdoc.net/history/league2.html|title=Resolution adopted by the Council of the League of Nations, dated December 14th, 1939.|date=1939|publisher=histdoc.net}}</ref>  


=== Sovjetska aneksija baltičkih država ===
=== Sovjetska aneksija baltičkih država ===
Redak 48: Redak 48:
[[Datoteka:Germans killed by Soviet army.jpg|right|thumb|225px|Dvije njemačke žene i troje djece ubijeno od strane sovjetskih snaga]]
[[Datoteka:Germans killed by Soviet army.jpg|right|thumb|225px|Dvije njemačke žene i troje djece ubijeno od strane sovjetskih snaga]]
{{glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}}
{{glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}}
Treći Reich je 1941. izvršio [[Operacija Barbarossa|invaziju na SSSR]] te izvršio masovne ratne zločine. Prilikom reorganiziranja, sovjetske snage su krenule u protunapad i zauzele istočni dio Njemačke, te ujedno oslobađale europske države od njemačke vlasti, ali su ih zamijenili sovjetskim satelitskim upravama. Nakon završetka rata, sovjetske snage su izvršile nekoliko ratnih zločina protiv njemačkih civila. Njemački grad [[Königsberg]] je etnički očišćen od 300&nbsp;000 Nijemaca te preimenovan u [[Kalinjingrad]] i pripojen [[Rusija|Rusiji]].<ref>{{cite web|title=Remembering Königsberg, East Prussia|url=http://canitz.org/|publisher=canitz.org}}</ref> Pri tom su se odigrali razni ratni zločini, kao što je [[pokolj u Nemmersdorfu]] u kojem je ubijeno na desetke njemačkih civila, među njima i žena.<ref>{{cite web|title=Was geschah beim Massaker in Nemmersdorf?| publisher=Die Welt| url=http://www.welt.de/geschichte/zweiter-weltkrieg/article116582306/Was-geschah-beim-Massaker-in-Nemmersdorf.html| language=Njemački|author=Sven Felix Kellerhoff}}</ref> Grad [[Demmin]], sa svojom povijesnom jezgrom, je zapaljen, a sovjetske snage su dopustile mještanima da ga ugase tek nakon što je gorio nekoliko uzastopnih dana.{{Sfn|Berger|2013|loc=str. 144}} 30. siječnja 1945., prilikom evakuacije njemačkih civila i ranjenih sa baltičke luke [[Gdynia]], sovjetska ratna mornarica je uz pomoć torpeda potopila brod ''Wilhelm Gustloff'' te je tako 9&nbsp;343 osoba, uključujući i tisuće djece, time izgubilo svoje života.<ref>{{cite web|title=A Memorial to the Wilhelm Gustloff|author=Jason Pipes|url=http://www.feldgrau.com/wilhelmgustloff.html|publisher=feldgrau.com}}</ref> Nakon [[bitka za Berlin|bitke za Berlin]], sovjetske snage su izvršile masovnu pljačku trgovina, domova, ureda te krađu [[umjetnina]] i kulturnih djela. Prema nekim procjenama, i do milijun umjetnina je tako ukradeno do 1948.{{Sfn|Sandholtz|2007|loc=str. 160}} Događala su se i masovna [[silovanje|silovanja]]: prema procjenama, samo u Berlinu je silovano između 95&nbsp;000 i 130&nbsp;000 žena, u rasponu od osam do osamdeset godina. U nekim slučajevima, i po deset sovjetskih vojnika se izmjenjivalo u silovanju jedne žene.<ref>{{cite web|title='They raped every German female from eight to 80'|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/books/2002/may/01/news.features11|date=1.5. 2002|author=Anthony Beevor}}</ref>
Treći Reich je 1941. izvršio [[Operacija Barbarossa|invaziju na SSSR]] te izvršio masovne ratne zločine. Prilikom reorganiziranja, sovjetske snage su krenule u protunapad i zauzele istočni dio Njemačke, te ujedno oslobađale europske države od njemačke vlasti, ali su ih zamijenili sovjetskim satelitskim upravama. Nakon završetka rata, sovjetske snage su izvršile nekoliko ratnih zločina protiv njemačkih civila. Njemački grad [[Königsberg]] je etnički očišćen od 300&nbsp;000 Nijemaca te preimenovan u [[Kalinjingrad]] i pripojen [[Rusija|Rusiji]].<ref>{{Citiranje web|title=Remembering Königsberg, East Prussia|url=http://canitz.org/|publisher=canitz.org}}</ref> Pri tom su se odigrali razni ratni zločini, kao što je [[pokolj u Nemmersdorfu]] u kojem je ubijeno na desetke njemačkih civila, među njima i žena.<ref>{{Citiranje web|title=Was geschah beim Massaker in Nemmersdorf?| publisher=Die Welt| url=http://www.welt.de/geschichte/zweiter-weltkrieg/article116582306/Was-geschah-beim-Massaker-in-Nemmersdorf.html| language=Njemački|author=Sven Felix Kellerhoff}}</ref> Grad [[Demmin]], sa svojom povijesnom jezgrom, je zapaljen, a sovjetske snage su dopustile mještanima da ga ugase tek nakon što je gorio nekoliko uzastopnih dana.{{Sfn|Berger|2013|loc=str. 144}} 30. siječnja 1945., prilikom evakuacije njemačkih civila i ranjenih sa baltičke luke [[Gdynia]], sovjetska ratna mornarica je uz pomoć torpeda potopila brod ''Wilhelm Gustloff'' te je tako 9&nbsp;343 osoba, uključujući i tisuće djece, time izgubilo svoje života.<ref>{{Citiranje web|title=A Memorial to the Wilhelm Gustloff|author=Jason Pipes|url=http://www.feldgrau.com/wilhelmgustloff.html|publisher=feldgrau.com}}</ref> Nakon [[bitka za Berlin|bitke za Berlin]], sovjetske snage su izvršile masovnu pljačku trgovina, domova, ureda te krađu [[umjetnina]] i kulturnih djela. Prema nekim procjenama, i do milijun umjetnina je tako ukradeno do 1948.{{Sfn|Sandholtz|2007|loc=str. 160}} Događala su se i masovna [[silovanje|silovanja]]: prema procjenama, samo u Berlinu je silovano između 95&nbsp;000 i 130&nbsp;000 žena, u rasponu od osam do osamdeset godina. U nekim slučajevima, i po deset sovjetskih vojnika se izmjenjivalo u silovanju jedne žene.<ref>{{Citiranje web|title='They raped every German female from eight to 80'|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/books/2002/may/01/news.features11|date=1.5. 2002|author=Anthony Beevor}}</ref>


=== Jugoslavija ===
=== Jugoslavija ===
Redak 64: Redak 64:
[[Datoteka:(Srpen68)Zranena civilistka.jpg|right|thumb|225px|Ranjeni češki civili prilikom intervencije 1968.]]
[[Datoteka:(Srpen68)Zranena civilistka.jpg|right|thumb|225px|Ranjeni češki civili prilikom intervencije 1968.]]
{{glavni|Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj}}
{{glavni|Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj}}
[[Alexander Dubček]], glavni tajnik Komunističke partije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], tražio je reforme države kako bi uveo "socijalizam sa ljudskim licem", pokret koji je 1968. prerastao u "[[Praško proljeće]]". Uvodio je reforme pravnog sustava, garanciju slobode ljudskih prava i novi sustav ekonomskog planiranja. Nijedan njegov cilj nije tražio kraj komunizma u državi, ali je sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] svejedno negativno gledao na te reforme te ih smatrao prijetnjom sovjetskom sustavu u Istočnom bloku, te naredio invaziju Čehoslovačke. Varšavski pakt je napao Čehoslovačku sa svih strana, nakon čega su reforme poništene, a Dubček 1969. smijenjen.<ref>{{cite web|title=Alexander Dubcek, Hero of 'Prague Spring,' Dies : Czechoslovakia: He espoused 'socialism with a human face' in 1968, and he remained beloved|author=Charles T. Powers|date=8.11. 1992|url=http://articles.latimes.com/1992-11-08/news/mn-552_1_alexander-dubcek|publisher=Los Angeles Times}}</ref> Oko 92&nbsp;000 izbjeglica je pobjeglo iz Čehoslovačke do 31. listopada 1968., od čega je oko 8&nbsp;000 otišlo u SAD, Kanadu ili Australiju.{{sfn|Selm-Thorburn|1998|loc=str. 199}}
[[Alexander Dubček]], glavni tajnik Komunističke partije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], tražio je reforme države kako bi uveo "socijalizam sa ljudskim licem", pokret koji je 1968. prerastao u "[[Praško proljeće]]". Uvodio je reforme pravnog sustava, garanciju slobode ljudskih prava i novi sustav ekonomskog planiranja. Nijedan njegov cilj nije tražio kraj komunizma u državi, ali je sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] svejedno negativno gledao na te reforme te ih smatrao prijetnjom sovjetskom sustavu u Istočnom bloku, te naredio invaziju Čehoslovačke. Varšavski pakt je napao Čehoslovačku sa svih strana, nakon čega su reforme poništene, a Dubček 1969. smijenjen.<ref>{{Citiranje web|title=Alexander Dubcek, Hero of 'Prague Spring,' Dies : Czechoslovakia: He espoused 'socialism with a human face' in 1968, and he remained beloved|author=Charles T. Powers|date=8.11. 1992|url=http://articles.latimes.com/1992-11-08/news/mn-552_1_alexander-dubcek|publisher=Los Angeles Times}}</ref> Oko 92&nbsp;000 izbjeglica je pobjeglo iz Čehoslovačke do 31. listopada 1968., od čega je oko 8&nbsp;000 otišlo u SAD, Kanadu ili Australiju.{{sfn|Selm-Thorburn|1998|loc=str. 199}}


Vojni obruč i zatiranje slobode pogubno je utjecao i na češku kulturu, te prekinuo kreativni zamah češke i slovačke kinematografije koja je 1960-ih postigla uspjeh u svjetskim kinima ([[Vera Chytilova]], [[Štefan Uher]], [[Jiří Menzel]], [[Miloš Forman]] i drugi).
Vojni obruč i zatiranje slobode pogubno je utjecao i na češku kulturu, te prekinuo kreativni zamah češke i slovačke kinematografije koja je 1960-ih postigla uspjeh u svjetskim kinima ([[Vera Chytilova]], [[Štefan Uher]], [[Jiří Menzel]], [[Miloš Forman]] i drugi).
Redak 73: Redak 73:
Sovjetsko-afganistanski rat bio je devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez je podržavao vladu dok su pobunjenici dobivali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države i Pakistan, koji su se bojali da bi SSSR mogao izbiti do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Zbog velikog otpora mudžahedina, koji su se žilavo borili protiv sovjetske invazije, rat u Afganistanu se odužio godinama, te doveo do smrti najmanje milijuna mjesnog stanovništva, te do pet milijuna raseljenih ili izbjeglica.{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}} Najkontroverznije djelovanje sovjetskih snaga bila je upotreba mina PFM-1 koje su zbog svojeg oblika igračaka navodno privlačile afganistansku djecu koja su zbog toga masovno stradala ili bi eksplozija naprave dovela do gubitka ruke ili noge. Glasine da je mina dizajnirana upravo iz tih razloga suvremeni stručnjaci odbacuju, s obzirom da se njen dizajn ne razlikuje od američke mine BLU-43 i bio je uvjetovan [[Aerodinamika|aerodinamikom]]{{sfn|McGarth|1998|loc=str. 39-40}}. Do kraja rata, zabilježeno je 1,2 milijuna afganistanskih [[invalid]]a.{{Sfn|Hilali|2005|loc=str. 198}}
Sovjetsko-afganistanski rat bio je devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez je podržavao vladu dok su pobunjenici dobivali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države i Pakistan, koji su se bojali da bi SSSR mogao izbiti do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Zbog velikog otpora mudžahedina, koji su se žilavo borili protiv sovjetske invazije, rat u Afganistanu se odužio godinama, te doveo do smrti najmanje milijuna mjesnog stanovništva, te do pet milijuna raseljenih ili izbjeglica.{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}} Najkontroverznije djelovanje sovjetskih snaga bila je upotreba mina PFM-1 koje su zbog svojeg oblika igračaka navodno privlačile afganistansku djecu koja su zbog toga masovno stradala ili bi eksplozija naprave dovela do gubitka ruke ili noge. Glasine da je mina dizajnirana upravo iz tih razloga suvremeni stručnjaci odbacuju, s obzirom da se njen dizajn ne razlikuje od američke mine BLU-43 i bio je uvjetovan [[Aerodinamika|aerodinamikom]]{{sfn|McGarth|1998|loc=str. 39-40}}. Do kraja rata, zabilježeno je 1,2 milijuna afganistanskih [[invalid]]a.{{Sfn|Hilali|2005|loc=str. 198}}


Sovjetsko masovno bombardiranje uništilo je sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], ključne za afganistansku poljoprivredu u toj pustinjskoj klimi. Godine 1985., više od polovice farmera doživjelo je bombardiranje svojih usjeva na poljima, a preko četvrtine njihovih sustava navodnjavanja je uništeno dok su [[Stoka|stoku]] strijeljali ili sovjetske ili vladine snage.{{Sfn|Kaplan|2008|loc=str. 11}} Nakon rata, država je ostala prekrivena [[Nagazna mina|nagaznim minama]], čiji se broj procjenjuje na između 10 i 16 milijuna.<ref>{{cite web|publisher=New York Times|url=http://www.nytimes.com/1988/08/14/world/mines-put-afghans-in-peril-on-return.html|date=14.8. 1988|title=Mines put Afghans in peril on return|author=Robert Pear}}</ref> Sociolog Helen Fein navodi da su sovjetski zločini "depopulacija, masakra, namjernog ozljeđivanja i raseljavanja afganistanske djece [...] prima facie za optužbu zločina genocida",{{Sfn|Jones|2006|loc=str. 47-48}} iako oko ovog slučaja nema dogovora povjesničara.
Sovjetsko masovno bombardiranje uništilo je sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], ključne za afganistansku poljoprivredu u toj pustinjskoj klimi. Godine 1985., više od polovice farmera doživjelo je bombardiranje svojih usjeva na poljima, a preko četvrtine njihovih sustava navodnjavanja je uništeno dok su [[Stoka|stoku]] strijeljali ili sovjetske ili vladine snage.{{Sfn|Kaplan|2008|loc=str. 11}} Nakon rata, država je ostala prekrivena [[Nagazna mina|nagaznim minama]], čiji se broj procjenjuje na između 10 i 16 milijuna.<ref>{{Citiranje web|publisher=New York Times|url=http://www.nytimes.com/1988/08/14/world/mines-put-afghans-in-peril-on-return.html|date=14.8. 1988|title=Mines put Afghans in peril on return|author=Robert Pear}}</ref> Sociolog Helen Fein navodi da su sovjetski zločini "depopulacija, masakra, namjernog ozljeđivanja i raseljavanja afganistanske djece [...] prima facie za optužbu zločina genocida",{{Sfn|Jones|2006|loc=str. 47-48}} iako oko ovog slučaja nema dogovora povjesničara.


== Procjena broja žrtava ==
== Procjena broja žrtava ==
Redak 90: Redak 90:
| Agresija SSSR na Poljsku || 1939. || 3&nbsp;000-7&nbsp;000{{Sfn|Topolewski|Polak|2005|loc=str. 92}} || 1&nbsp;475
| Agresija SSSR na Poljsku || 1939. || 3&nbsp;000-7&nbsp;000{{Sfn|Topolewski|Polak|2005|loc=str. 92}} || 1&nbsp;475
|-
|-
| Sovjetska okupacija Poljske || 1939.-1945. || 350&nbsp;000<ref>{{cite web|url=http://www.projectinposterum.org/docs/poland_WWII_casualties.htm|title=Poland - World War II Casualties|publisher=Project InPosterum|author= Tadeusz Piotrowski|year=2005}}</ref> || nepoznato
| Sovjetska okupacija Poljske || 1939.-1945. || 350&nbsp;000<ref>{{Citiranje web|url=http://www.projectinposterum.org/docs/poland_WWII_casualties.htm|title=Poland - World War II Casualties|publisher=Project InPosterum|author= Tadeusz Piotrowski|year=2005}}</ref> || nepoznato
|-
|-
| Sovjetska invazija Finske || 1939.-1941. || 25&nbsp;904{{Sfn|Kurenmaa|Lentilä|2005|loc=str. 1152}} || 126&nbsp;875 {{Sfn|Krivosheev|1997|loc=str. 77}}
| Sovjetska invazija Finske || 1939.-1941. || 25&nbsp;904{{Sfn|Kurenmaa|Lentilä|2005|loc=str. 1152}} || 126&nbsp;875 {{Sfn|Krivosheev|1997|loc=str. 77}}
|-
|-
| Sovjetska aneksija Baltika || 1940., 1944.-1953. || 30&nbsp;000<ref name="litva">{{cite web|title=Lithuania 1944- 1953: Europe’s bloodiest guerrilla war|url=http://vilnews.com/2011-01-lithuanian-partisan-war|date=8.1. 2011|publisher=vilnews.com|author=Aage Myhre }}</ref> || 100&nbsp;000<ref name="litva"/>  
| Sovjetska aneksija Baltika || 1940., 1944.-1953. || 30&nbsp;000<ref name="litva">{{Citiranje web|title=Lithuania 1944- 1953: Europe’s bloodiest guerrilla war|url=http://vilnews.com/2011-01-lithuanian-partisan-war|date=8.1. 2011|publisher=vilnews.com|author=Aage Myhre }}</ref> || 100&nbsp;000<ref name="litva"/>  
|-
|-
| Sovjetska aneksija Besarbije i Bukovine || 1940. || 90&nbsp;000{{Sfn|King|2000|loc=str. 91-93}} || nepoznato
| Sovjetska aneksija Besarbije i Bukovine || 1940. || 90&nbsp;000{{Sfn|King|2000|loc=str. 91-93}} || nepoznato
|-
|-
| Strijeljanje dezertera tijekom 2. svjetskog rata || 1941.-1945. || - || 158&nbsp;000<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/04/AR2006040401908.html|author=Andrew Nagorski|date=5.4. 2005|publisher=[[Washington Post]]|title=Recording a Hidden History}}</ref>
| Strijeljanje dezertera tijekom 2. svjetskog rata || 1941.-1945. || - || 158&nbsp;000<ref>{{Citiranje web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/04/AR2006040401908.html|author=Andrew Nagorski|date=5.4. 2005|publisher=[[Washington Post]]|title=Recording a Hidden History}}</ref>
|-
|-
| Ubijanje njemačkih ratnih zarobljenika || 1941.-1946. || 474&nbsp;967{{Sfn|Denzler|2010|loc=str. 118}}|| nepoznato
| Ubijanje njemačkih ratnih zarobljenika || 1941.-1946. || 474&nbsp;967{{Sfn|Denzler|2010|loc=str. 118}}|| nepoznato
Redak 104: Redak 104:
| Sovjetska invazija Mađarske || 1953. || 32&nbsp;000{{Sfn|Gantzel|Schwinghammer|2000|loc=str. 475}} || 722
| Sovjetska invazija Mađarske || 1953. || 32&nbsp;000{{Sfn|Gantzel|Schwinghammer|2000|loc=str. 475}} || 722
|-
|-
| Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj || 1968. || 100<ref>{{cite web|url=http://www.radio.cz/en/section/special/the-1968-invasion-of-czechoslovakia-through-the-eyes-of-soviet-troops|publisher=Radio Prague|title=The 1968 invasion of Czechoslovakia through the eyes of Soviet troops|date=21. 8. 2010|author=Jan Richter}}</ref> || 100
| Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj || 1968. || 100<ref>{{Citiranje web|url=http://www.radio.cz/en/section/special/the-1968-invasion-of-czechoslovakia-through-the-eyes-of-soviet-troops|publisher=Radio Prague|title=The 1968 invasion of Czechoslovakia through the eyes of Soviet troops|date=21. 8. 2010|author=Jan Richter}}</ref> || 100
|-
|-
| Sovjetska invazija Afganistana || 1979.-1989. || 1&nbsp;000&nbsp;000{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}}  || 15&nbsp;000<ref>{{cite web|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7933337.stm|title=Afghanistan's Soviet remnants|date=9.3. 2009}}</ref>
| Sovjetska invazija Afganistana || 1979.-1989. || 1&nbsp;000&nbsp;000{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}}  || 15&nbsp;000<ref>{{Citiranje web|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7933337.stm|title=Afghanistan's Soviet remnants|date=9.3. 2009}}</ref>
|-
|-
| '''Ukupno''' || 1919.-1989.|| 2&nbsp;075&nbsp;971 || 447&nbsp;872
| '''Ukupno''' || 1919.-1989.|| 2&nbsp;075&nbsp;971 || 447&nbsp;872
Redak 146: Redak 146:
{{refbegin}}
{{refbegin}}
;Ostale publikacije
;Ostale publikacije
* {{cite web|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf|title=Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity|year=2005|accessdate=29. srpnja 2012|last=Human Rights Watch|ref=harv}}
* {{Citiranje web|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf|title=Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity|year=2005|accessdate=29. srpnja 2012|last=Human Rights Watch|ref=harv}}
* {{cite book | ref=Vijeće Europe|publisher=Vijeće Europe| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false |year=2006 |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}}
* {{cite book | ref=Vijeće Europe|publisher=Vijeće Europe| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false |year=2006 |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}}
* {{cite book | ref=OESS|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj | isbn=9789264192478}}
* {{cite book | ref=OESS|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj | isbn=9789264192478}}

Inačica od 08:17, 8. prosinca 2021.

Posmrtni poljskih oficira likvidiranih u pokolju u Katinskoj šumi prilikom ekshumacije 1943. godine

Sovjetski ratni zločini je izraz kojim se u najširem smislu označavaju masovne likvidacije, mučenja, fizička zlostavljanja, silovanje, pljačke, deportacije i druge aktivnosti koje odgovaraju suvremenim definicijama ratnih zločina koje su nad ratnim zarobljenicima ili civilnim stanovništvom za vrijeme oružanih sukoba izveli pripadnici oružanih snaga Sovjetske Rusije i drugih sovjetskih republika, odnosno Sovjetskog Saveza. Iako su takve aktivnosti zabilježene i prije, prvenstveno u vrijeme građanskog rata, te, u daleko manjoj mjeri, kasnije, u užem smislu se pod time prije svega smatraju zločini koje su počinili pripadnici Crvene armije i sovjetskih paravojnih postrojbi za vrijeme Drugog svjetskog rata. U još užem smislu se pod time podrazumijevaju zločini počinjeni nad pripadnicima njemačke nacionalnosti u Istočnoj Europi, odnosno na područjima Njemačke pod sovjetskom okupacijom neposredno na samom kraju rata.

Iako postoji veliki broj dokumentiranih slučajeva sovjetskih ratnih zločina, njihove razmjere je prilično teško utvrditi. Za to postoji niz razloga - od službenog odbijanja sovjetskih vlasti da prizna njihovo postojanje (što je u određenoj mjeri nakon raspada SSSR preuzela i Rusija pod Vladimirom Putinom), preko činjenice da su se jedini svjedoci i dokazi nalazili nad područjima pod sovjetskom vlašću gdje su tijekom desetljeća uklonjeni, nepristupačnosti sovjetskih državnih arhiva, ali i kaotičnih prilika, pogotovo u pozadini osovinskog fronta gdje je bilo teško razlučiti aktivnosti sovjetskih partizana od drugih paravojnih postrojbi. Usprkos toga, sovjetski ratni zločini, koji uz nekoliko prilično rijetkih izuzetaka (kao što je slučaj Vasilija Kononova u Latviji) nikada nisu krivično procesuirani ili osuđeni, te, dijelom i zbog toga, predstavljaju jedan od stalnih izvora antiruskog raspoloženja u javnosti mnogih istočnoevropskih postkomunističkih i post-sovjetskih država.

Pozadina

SSSR nije priznao potpisivanje Haaške konvencije (1899. i 1907.) Ruskog carstva, te je odbio potvrditi taj dokument međunarodnog prava sve do 1955.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. To je utjecalo na ponašanje vodstva i vojnika tijekom prve polovice postojanja ove države. Također valja napomenuti da su prilikom pravnog utvrđivanja definicije genocida 1948. Staljinovi izaslanici izričito zabranili navođenje ubijanja političkih zarobljenika kao oblika tog zločina.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Kronologija

Poljsko-sovjetski rat

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Poljsko-sovjetski rat

Sovjetsko-poljski rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919. do jeseni 1920. vodio između obnovljene poljske države (tzv. Druga republika) na jednoj, te boljševičkih država na čelu sa Sovjetskom Rusijom na drugoj strani. Uzrok je bila borba za kontrolu zapadnih dijelova nekadašnjeg Ruskog Carstva, koje se raspalo nakon revolucije 1917. godine, odnosno krajnjih sjeveroistočnih dijelova Austro-Ugarske koja se raspala nakon poraza u prvom svjetskom ratu. Poljaci su 1920. pokrenuli veliku ofenzivu sa ciljem stvaranja pro-poljske ukrajinske države koja bi se priključila federaciji tzv. Međumorja, dok su Sovjeti htjeli pretvoriti Poljsku u novu članicu SSSR-a. Usprkos ratnim zločinima i brojčanoj nadmoći, Sovjeti su izgubili, a Poljska je osigurala granice na istoku. Procjenjuje se da je oko 60 000 ljudi poginulo na poljskoj strani.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Invazija Crvene armije na Gruziju

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Invazija Crvene armije na Gruziju

1921. Crvena armija Ruske SFSR je htjela svrgnuti socijalističko-demokratsku vladu menjševika u Gruziji, koja je proglasila nezavisnost, te uspostaviti boljševički režim. Staljin i Grigorij Ordžonikidze organizirali su oružani ustanak iz Azerbajdžana i Armenije na graničnim područjima Gruzije. Na proteste gruzijske vlade, sovjetski ambasador je rekao da su ti incidenti "spontani ustanci armenskih komunista". Boljševici su u naselju Shulaveri osnovali svoj Gruzijski revolucionarni sovjet, koji je postao konkurentska vlada onoj u Tbilisiju. Taj je formalno pozvao Crvenu armiju u pomoć, na što se ona odazvala i izvršila invaziju Gruzije, koju je pripojila SSSR-u.

Sovjetsko-kineski sukob 1929.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sovjetsko-kineski sukob 1929.

1929. izbio je manji sukob između SSSR-a i Kine kada su kineske snage zauzele Kinesku istočnu željeznicu. Nakon sovjetske intervencije, Kina je opet prihvatila zajedničku upravu pruge. Prema procjenama, ubijeno je 3 000 osoba na kineskoj, i 200 na sovjetskoj strani.[1]

Njemačko-sovjetska invazija Poljske 1939.

Nacisti i Sovjeti se susreću na granici nakon što su zajedno napali i podijelili Poljsku
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Agresija SSSR na Poljsku

Nakon što je Adolf Hitler, kancelar Trećeg Reicha, ponudio Staljinu Pakt Ribbentrop-Molotov, a ovaj ga prihvatio, njemačke i sovjetske snage su 1939. zajedno izvršile invaziju na Poljsku, te između sebe podijelili njen teritorij. Ta se invazija smatra pokretačem Drugog svjetskog rata. SSSR je zauzeo 52% poljskog teritorija (200 000 km2) na kojem je živjelo 13,7 milijuna ljudi. Kako bi se poljski građani podčinili i suzbio svaki otpor priključenju Sovjetskom Savezu, Staljin je provodio deportacije, zatvaranja, ubojstva i teror protiv istih. Procjenjuje se da je tijekom 1939.-1941. uhićeno 500 000 Poljaka, uglavnom "neprijatelja naroda" kao što su svećenici, patrioti ili intelektualci, od kojih je 65 000 smaknuto. Poljska baština i blago su pljačkani.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Zabilježeni su i drugi razni zločini, primjerice egzekucija 42 pacijenta i doktora u poljskoj vojnoj bolnici nakon bitke kod Šacka 28. rujna 1939. Ipak, najvećim zločinom smatra se Pokolj u Katinskoj šumi 1940., kada je NKVD na izričitu Staljinovu naredbu uhitio najmanje 21 768 poljskih intelektualaca, filozofa i drugih pripadnika poljskog identiteta, odveo ih u Rusiju, te ih tamo smaknuo na nekoliko lokacija.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Ovaj zločin se danas smatra činom genocida.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. SSSR je dugo vremena krivnju za Katyn prebacivao na naciste, te je tek Mihail Gorbačov 1990. priznao istinu kada je objavio tajne sovjetske dokumente javnosti.[2]

Nakon premještanja granice prema zapadu, Poljska je izgubila dio istočnog teritorija na račun sovjetske Bjelorusije, Ukrajine i Litve, te je 1 240 000 Poljaka, koji su živjeli istočno od rijeke Bug, sporazumom preseljeno sa tih područja od 1944. do 1953.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Finska

Finska djeca ubijena od strane sovjetskih snaga
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zimski rat

1939. sovjetske snage bombardirale su Mainilu te optužili Fince za to. Ta operacija pod lažnom zastavom došla je kao izgovor da Staljin naredi invaziju Finske, kako bi velik dio ili cijelu državu uključio u sastav SSSR-a. Iako je izgubila dio teritorija na jugu i istoku, Finska je zahvaljujući žilavom otporu uspjela obraniti se. Tijekom 1941.-1944., sovjetski partizani ulazili su duboko u finski teritorij i napadali sela i gradova. Oko 3 500 finskih ratnih zarobljenika je zarobljeno od strane Crvene armije. Njihova smrtnost se procjenjuje na 40%. Većina smrti pripisuje se gladi, hladnoći i nasilnom prijevozom zarobljenika.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Nakon aneksije dijela finske Karelije, oko 420 000 Finaca je protjerano sa tih područja.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Zbog ove invazije, SSSR je simbolično izbačen iz Lige naroda 1939.[3]

Sovjetska aneksija baltičkih država

Planirana podjela država između SSSR-a i Trećeg Reicha prema Paktu Ribbentrop-Molotov
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sovjetska okupacija baltičkih država

Prema Paktu Ribbentrop-Molotov, SSSR-u su ostavljene Baltičke države Estonija, Litva i Latvija. Iako je Moskva prije uvjeravala te države ne poštuje njihovu neovisnost, 1940. je izvršila invaziju kojom je anketirala ta područja. Kao i kod Poljske, i ovdje je SSSR provodio politiku represije stanovnika kako bi spriječio bilo kakav otpor sovjetskoj vlasti. Estonci, Litvanci i Latvijci su uhićeni, deportirani u gulage ili raseljeni prema Sibiru, a katkad i smaknuti bez ikakvog suđenja. Samo u ožujku 1949., deportirano je 90 000 baltičkih državljana.[4] Te godine je 42 000 prisilno raseljeno iz Latvije, uglavnom seljaka koji su se bunili protiv kolektivizacije. Cijele obitelji su raseljene u Amur, Irkutsk, Omsk, Tomsk i Novosibirsk doživotno. [5] Neke su odvedeni i do 9 000 km daleko od svoje domovine. To je činilo 2% ukupnog stanovništva te republike. Od toga je bilo 10 990 djece mlađe od 16 godina. Žene i djeca su činili 73% deportiranih. [5] Iste godine, 22 326 ljudi je prisilno raseljeno iz Estonije, što je predstavljalo 2,5% stanovništva te republike, a 29 923 iz Litve u Sibir. Prema službenim podacima, najmanje 120 000 ljudi je deportirano iz Litve.[5]

Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine

Prema Paktu, SSSR je imao na raspolaganju invaziju Besarabije i Bukovine, što je i učinio. Rumunjska vlada povukla je vojsku usred invazije Crvene armije, čime se područje površine 50 762 km2, na kojem je živjelo 3 776 309 stanovnika, priključilo SSSR-u.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Kao i kod Poljske i Baltika, i na ovom teritoriju su provođena masovna uhićenja, teror i deportacije kako bi se suzbio bilo kakav otpor priključenju nezasitnom SSSR-u. Prema nekim procjenama, smaknuto je i do 90 000 osoba ove regije.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Sovjetska okupacija Njemačke

Dvije njemačke žene i troje djece ubijeno od strane sovjetskih snaga

Treći Reich je 1941. izvršio invaziju na SSSR te izvršio masovne ratne zločine. Prilikom reorganiziranja, sovjetske snage su krenule u protunapad i zauzele istočni dio Njemačke, te ujedno oslobađale europske države od njemačke vlasti, ali su ih zamijenili sovjetskim satelitskim upravama. Nakon završetka rata, sovjetske snage su izvršile nekoliko ratnih zločina protiv njemačkih civila. Njemački grad Königsberg je etnički očišćen od 300 000 Nijemaca te preimenovan u Kalinjingrad i pripojen Rusiji.[6] Pri tom su se odigrali razni ratni zločini, kao što je pokolj u Nemmersdorfu u kojem je ubijeno na desetke njemačkih civila, među njima i žena.[7] Grad Demmin, sa svojom povijesnom jezgrom, je zapaljen, a sovjetske snage su dopustile mještanima da ga ugase tek nakon što je gorio nekoliko uzastopnih dana.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 30. siječnja 1945., prilikom evakuacije njemačkih civila i ranjenih sa baltičke luke Gdynia, sovjetska ratna mornarica je uz pomoć torpeda potopila brod Wilhelm Gustloff te je tako 9 343 osoba, uključujući i tisuće djece, time izgubilo svoje života.[8] Nakon bitke za Berlin, sovjetske snage su izvršile masovnu pljačku trgovina, domova, ureda te krađu umjetnina i kulturnih djela. Prema nekim procjenama, i do milijun umjetnina je tako ukradeno do 1948.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Događala su se i masovna silovanja: prema procjenama, samo u Berlinu je silovano između 95 000 i 130 000 žena, u rasponu od osam do osamdeset godina. U nekim slučajevima, i po deset sovjetskih vojnika se izmjenjivalo u silovanju jedne žene.[9]

Jugoslavija

Iako sovjetske snage nisu izvršile invaziju Jugoslavije, došli su na poziv kako bi pomogli Titovim partizanima u rubnim oslobodilačkim akcijama u Srbiji, poglavito u bitci za Beograd. Ipak, sovjetske snage su pljačkale i silovale: zabilježen je 121 slučaj silovanja, od kojih je 111 uključivao i ubojstvo, te 1 204 slučajeva pljačke mještana.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Kina

Godine 1945., SSSR je objavio rat Japanu i izvršio invaziju marionetske države Mandžukuo. Pri tome su zabilježeni slučajevi pljačke i silovanja mještana.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Sovjetske snage su zauzele i južni Sahalin, koji je do tada bio dio Japana, te provodile rusifikaciju područja.

Mađarska

Sovjetski tenk na ulicama Budimpešte
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mađarska revolucija 1956.

Premijer Mađarske Mátyás Rákosi, sovjetska marioneta, je od 1948. primjenjivao bezobzirne staljinističke metode terora protiv vlastitih sunarodnjaka u partiji, te provodio masovne progone, hapšenja i ubijanja, pa i komunista.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Ipak, nakon Staljinove smrti, položaj čela države 1953. preuzeo je umjereniji Imre Nagy, ali je pod pritiskom staljinista dvije godine kasnije morao odstupiti. Iako je tijekom ljeta 1956. Rákosi smijenjen s položaja generalnog sekretara, njegova brutalna vladavina ostavila je veliko nezadovoljstvo među narodom, koje je doseglo kritičnu točku 23. listopada 1956. kada su izbile velike demonstracije u Budimpešti. Nagy tako opet postaje premijer i sastavlja vladu, objavljuje da država napušta Varšavski pakt, proglašava neutralnost, traži zaštitu UN-a te političke reforme.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Sovjetske snage nakon toga kreću u napad na Budimpeštu, te nakon višednevne borbe guše otpor ustanika. Borbe vode do brojnih ljudskih žrtava, teškog razaranja zgrada i domova (materijalna šteta od 22 milijarde forinti) dok su vođe pobune, među njima i Nagy, osuđeni na smrt.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Oko 111 000 ljudi pobjeglo je iz države u Austriju.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Čehoslovačka

Datoteka:(Srpen68)Zranena civilistka.jpg
Ranjeni češki civili prilikom intervencije 1968.

Alexander Dubček, glavni tajnik Komunističke partije Čehoslovačke, tražio je reforme države kako bi uveo "socijalizam sa ljudskim licem", pokret koji je 1968. prerastao u "Praško proljeće". Uvodio je reforme pravnog sustava, garanciju slobode ljudskih prava i novi sustav ekonomskog planiranja. Nijedan njegov cilj nije tražio kraj komunizma u državi, ali je sovjetski vođa Leonid Brežnjev svejedno negativno gledao na te reforme te ih smatrao prijetnjom sovjetskom sustavu u Istočnom bloku, te naredio invaziju Čehoslovačke. Varšavski pakt je napao Čehoslovačku sa svih strana, nakon čega su reforme poništene, a Dubček 1969. smijenjen.[10] Oko 92 000 izbjeglica je pobjeglo iz Čehoslovačke do 31. listopada 1968., od čega je oko 8 000 otišlo u SAD, Kanadu ili Australiju.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Vojni obruč i zatiranje slobode pogubno je utjecao i na češku kulturu, te prekinuo kreativni zamah češke i slovačke kinematografije koja je 1960-ih postigla uspjeh u svjetskim kinima (Vera Chytilova, Štefan Uher, Jiří Menzel, Miloš Forman i drugi).

Afganistan

Sovjetski tenkovi prije povlačenja iz Afganistana
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sovjetsko-afganistanski rat

Sovjetsko-afganistanski rat bio je devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez je podržavao vladu dok su pobunjenici dobivali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države i Pakistan, koji su se bojali da bi SSSR mogao izbiti do Perzijskog zaljeva. Zbog velikog otpora mudžahedina, koji su se žilavo borili protiv sovjetske invazije, rat u Afganistanu se odužio godinama, te doveo do smrti najmanje milijuna mjesnog stanovništva, te do pet milijuna raseljenih ili izbjeglica.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Najkontroverznije djelovanje sovjetskih snaga bila je upotreba mina PFM-1 koje su zbog svojeg oblika igračaka navodno privlačile afganistansku djecu koja su zbog toga masovno stradala ili bi eksplozija naprave dovela do gubitka ruke ili noge. Glasine da je mina dizajnirana upravo iz tih razloga suvremeni stručnjaci odbacuju, s obzirom da se njen dizajn ne razlikuje od američke mine BLU-43 i bio je uvjetovan aerodinamikomLua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.. Do kraja rata, zabilježeno je 1,2 milijuna afganistanskih invalida.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Sovjetsko masovno bombardiranje uništilo je sustave navodnjavanja, ključne za afganistansku poljoprivredu u toj pustinjskoj klimi. Godine 1985., više od polovice farmera doživjelo je bombardiranje svojih usjeva na poljima, a preko četvrtine njihovih sustava navodnjavanja je uništeno dok su stoku strijeljali ili sovjetske ili vladine snage.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Nakon rata, država je ostala prekrivena nagaznim minama, čiji se broj procjenjuje na između 10 i 16 milijuna.[11] Sociolog Helen Fein navodi da su sovjetski zločini "depopulacija, masakra, namjernog ozljeđivanja i raseljavanja afganistanske djece [...] prima facie za optužbu zločina genocida",Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. iako oko ovog slučaja nema dogovora povjesničara.

Procjena broja žrtava

Događaj Godina Broj poginulih Broj poginulih Sovjeta
Poljsko-sovjetski rat 1919.-1920. 60 000Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 40 000
Invazija Crvene armije na Gruziju 1921. 7 000 5 500
Sovjetsko-kineski sukob 1929. 3 000 200
Agresija SSSR na Poljsku 1939. 3 000-7 000Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 1 475
Sovjetska okupacija Poljske 1939.-1945. 350 000[12] nepoznato
Sovjetska invazija Finske 1939.-1941. 25 904Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 126 875 Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Sovjetska aneksija Baltika 1940., 1944.-1953. 30 000[13] 100 000[13]
Sovjetska aneksija Besarbije i Bukovine 1940. 90 000Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. nepoznato
Strijeljanje dezertera tijekom 2. svjetskog rata 1941.-1945. - 158 000[14]
Ubijanje njemačkih ratnih zarobljenika 1941.-1946. 474 967Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. nepoznato
Sovjetska invazija Mađarske 1953. 32 000Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 722
Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. 100[15] 100
Sovjetska invazija Afganistana 1979.-1989. 1 000 000Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. 15 000[16]
Ukupno 1919.-1989. 2 075 971 447 872

Izvori

  1. ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ Strods, Heinrihs; Kott, Matthew (2002). "The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949". Journal of Baltic Studies 33 (1): 1–36. doi:10.1080/01629770100000191. http://taylorandfrancis.metapress.com/link.asp?id=v39u012674tmk1jj Pristupljeno 25. ožujka 2008.  "Erratum". Journal of Baltic Studies 33 (2): 241. 2002. doi:10.1080/01629770200000071. http://www.informaworld.com/openurl?genre=article&issn=0162-9778&volume=33&issue=2&spage=241 Pristupljeno 25. ožujka 2008. 
  • ↑ 5,0 5,1 5,2 Vijeće Europe (2006), str. 157
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ 13,0 13,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

    • Literatura

    Knjige
    • Andreopoulos, George J. (1997). Genocide: Conceptual and Historical Dimensions. University of Pennsylvania Press. ISBN 9780812216165 
    • Berger, Christine (2013). Baedeker Reiseführer Mecklenburg-Vorpommern. Mairdumont. ISBN 9783829714235 
    • Bulei, Ion (2005). A short history of Romania. Meronia Publishers. ISBN 9789738200739 
    • Blacker, Uilleam; Etkind, Alexander; Fedor, Julie (2013). Memory and Theory in Eastern Europe. Palgrave Macmillan. ISBN 9781137322067 
    • Choucri, Nazli (2013). Challenge of Japan Before World War II: Opseg 6. Routledge. ISBN 9781136130205 
    • Denzler, Albert A. (2010). Crossroads Crimea 1939-1989. Lulu. ISBN 9781445766010 
    • Gantzel, Klaus Jürgen; Schwinghammer, Torsten (2000). Warfare Since the Second World War. Transaction Publishers. ISBN 9781560004134 
    • Hannikainen, Lauri; Hanski, Raijka; Rosas, Allan (1992). Implementing Humanitarian Law Applicable in Armed Conflicts: The Case of Finland. Martinus Nijhoff Publishers. ISBN 9780792316114 
    • Hilali, A. Z. (2005). US-Pakistan Relationship: Soviet Invasion of Afghanistan. Ashgate. ISBN 9780754642206 
    • Horvitz, Leslie Alan; Catherwood, Christopher (2009). Encyclopedia of War Crimes and Genocide. Infobase Publishing. ISBN 9781438110295 
    • Jones, Adam (2006). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge. ISBN 9781134259816 
    • Kaczorowska, Teresa (2006). Children of the Katyn Massacre: Accounts of Life After the 1940 Soviet Murder of Polish POWs. McFarland. ISBN 9780786483761 
    • Kaplan, Robert D. (2008). Soldiers of God: With Islamic Warriors in Afghanistan and Pakistan. Knopf Doubleday Publishing Group. ISBN 9780307546982 
    • King, Charles (2000). The Moldovans: Romania, Russia, and the Politics of Culture. Hoover Press. ISBN 9780817997922 
    • Krivosheev, G. F. (1997). Soviet Casualties and Combat Losses in the Twentieth Century. Greenhill Books 
    • Krleža (IV), Miroslav (1969). Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod 
    • Kurenmaa, Pekka; Lentilä, Riitta (2005). Sodan tappiot 
    • Malmi, Timo (2005). "Jatkosodan suomalaiset sotavangit". Unutar Leskinen, Jari; Juutilainen, Antti (Finnish). Jatkosodan pikkujättiläinen (1st ed.). Werner Söderström Osakeyhtiö. ISBN 951-0-28690-7 
    • McGarth, Rae (1998). Landmines: Legacy of Conflict: A Manual for Development Workers. ISBN 0-7881-3280-6 
    • Montefiore, Simon Sebag (2004). Stalin: The Court of the Red Tsar. Phoenix. ISBN 9780753817667 
    • Naimark, Norman M. (1995). The Russians in Germany: A History of the Soviet Zone of Occupation. Cambridge: Belknap. ISBN 0-674-78405-7 
    • Pakula, Hannah (2009). The Last Empress: Madame Chiang Kai-shek and the Birth of Modern China. Simon and Schuster. ISBN 9781439154236 
    • Rummel, R. J.. Lethal Politics: Soviet Genocides and Mass Murders Since 1917. Transaction Publishers. ISBN 9781412827508 
    • Sandholtz, Irvine Wayne (2007). Prohibiting Plunder : How Norms Change: How Norms Change. Oxford University Press. ISBN 9780199725472 
    • Selm-Thorburn, Joanne Van (1998), Refugee Protection in Europe: Lessons of the Yugoslav Crisis, Martinus Nijhoff Publishers, ISBN 9789041104823 
    • Topolewski, Stanisław; Polak, Andrzej (2005) (pdf). 60. rocznica zakończenia II wojny światowej [60th anniversary of the end of World War II]. 1. Dom wydawniczy Wojska Polskiego (Publishing House of the Polish Army). ISSN 1734-6584. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2007.. http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf 
    Ostale publikacije
    • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sovjetski_ratni_zločini&oldid=366041"