Razlika između inačica stranice »Mehmed Teufik Azabagić«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u [[Tuzla|Tuzli]] 1838. godine. Potiče iz ugledne i bogate tuzlanske obitelji, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije [[islam|islamskih]] znanosti u [[Istanbul]]. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u svoj rodni grad. U radnom vijeku prošao je sve pozicije u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini]]. Bio je [[imam]], [[hatib]], vaiz, a potom upravitelj [[ruždija|ruždije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju [[kadija|kadije]]. Nakon što je [[Austro-Ugarska]] okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog [[muftija|muftiju]]. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskim sposobnostima i pročuo kao sposoban [[alim]], [[vaiz]] i pedagog.<ref>{{ | Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u [[Tuzla|Tuzli]] 1838. godine. Potiče iz ugledne i bogate tuzlanske obitelji, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije [[islam|islamskih]] znanosti u [[Istanbul]]. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u svoj rodni grad. U radnom vijeku prošao je sve pozicije u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini]]. Bio je [[imam]], [[hatib]], vaiz, a potom upravitelj [[ruždija|ruždije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju [[kadija|kadije]]. Nakon što je [[Austro-Ugarska]] okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog [[muftija|muftiju]]. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskim sposobnostima i pročuo kao sposoban [[alim]], [[vaiz]] i pedagog.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Azabagić – drugi reis-ulema u Bosni i Hercegovini|url=https://akos.ba/mehmed-ef-azabagic-drugi-reis-ulema-u-bosni-i-hercegovini/|website=akos.ba|accessdate=8. 3. 2018}}</ref> | ||
== Reis-ul-ulema == | == Reis-ul-ulema == | ||
Na položaju [[reis-ul-ulema|reis-ul-uleme]] Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. listopada 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. studenog iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamija]] u Sarajevu. | Na položaju [[reis-ul-ulema|reis-ul-uleme]] Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. listopada 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. studenog iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamija]] u Sarajevu. | ||
Njegov mandat je obilježen teškim vremenom, vremenom borbe borbe za bolji i pravedniji status [[musliman]]a, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u mirovinu, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. svibnja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze nišani.<ref>{{ | Njegov mandat je obilježen teškim vremenom, vremenom borbe borbe za bolji i pravedniji status [[musliman]]a, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u mirovinu, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. svibnja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze nišani.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Azabagić – drugi reis-ulema u Bosni i Hercegovini|url=https://akos.ba/mehmed-ef-azabagic-drugi-reis-ulema-u-bosni-i-hercegovini/|website=akos.ba|accessdate=8. 3. 2018}}</ref> | ||
== Djela == | == Djela == | ||
Trenutačna izmjena od 08:54, 1. prosinca 2021.
| Mehmed Teufik ef. Azabagić | |
|---|---|
| Mehmed Teufik Azabagić
| |
| 2. reis-ul-ulema | |
| trajanje službe 1893. – 1909. | |
| Prethodnik | Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović |
| Nasljednik | Ahmed Munib ef. Korkut (Vršitelj dužnosti) |
| Rođenje | 1838., Tuzla |
| Smrt | 22. svibnja 1918., Tuzla |
| Zanimanje | teolog |
Mehmed Teufik ef. Azabagić (Tuzla, 1838. – Tuzla, 1918.), bošnjački teolog, drugi po redu reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske.
Životopis
Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u Tuzli 1838. godine. Potiče iz ugledne i bogate tuzlanske obitelji, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije islamskih znanosti u Istanbul. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u svoj rodni grad. U radnom vijeku prošao je sve pozicije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bio je imam, hatib, vaiz, a potom upravitelj ruždije u Sarajevu, kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju kadije. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskim sposobnostima i pročuo kao sposoban alim, vaiz i pedagog.[1]
Reis-ul-ulema
Na položaju reis-ul-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. listopada 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. studenog iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u Carevoj džamija u Sarajevu.
Njegov mandat je obilježen teškim vremenom, vremenom borbe borbe za bolji i pravedniji status muslimana, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u mirovinu, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. svibnja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze nišani.[2]
Djela
- Risala o hidžri (1884.)
Povezani članci
Izvori
- ↑ "Mehmed ef. Azabagić – drugi reis-ulema u Bosni i Hercegovini". https://akos.ba/mehmed-ef-azabagic-drugi-reis-ulema-u-bosni-i-hercegovini/ Pristupljeno 8. 3. 2018
- ↑ "Mehmed ef. Azabagić – drugi reis-ulema u Bosni i Hercegovini". https://akos.ba/mehmed-ef-azabagic-drugi-reis-ulema-u-bosni-i-hercegovini/ Pristupljeno 8. 3. 2018
Vanjske poveznice
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1893. – 1909. |
Slijedi: |
| Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović | Ahmed Munib ef. Korkut (Vršitelj dužnosti) |
| |||||||
