Razlika između inačica stranice »Nataša Kandić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
||
| Redak 55: | Redak 55: | ||
Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light | World news | The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija|Srbije]]. | Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] zarobljenika iz Srebrenice.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2005/jun/05/balkans.warcrimes How video that put Serbia in dock was brought to light | World news | The Guardian<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine [[Kosovo|Kosova]] kada je proglašena neovisnost od [[Srbija|Srbije]]. | ||
Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{ | Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja [[Inicijativa za REKOM|Inicijative za REKOM]] 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{Citiraj web|url=https://detektor.ba/2018/05/24/rekom-planira-poceti-s-radom-2022-godine/|title=REKOM planira početi s radom 2022. godine|publisher=detektor.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Nagrade == | == Nagrade == | ||
| Redak 76: | Redak 76: | ||
Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> | Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz [[Leskovac|Leskovca]], a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u [[Sandžak]]u. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis [[Time (časopis)|Time]], a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka [[Sarajevo|Sarajeva]] 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja ''da se kazne svi oni koji su izvršili grozni [[masakr u Srebrenici|genocid u Srebrenici]]''.<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=09&dd=30&nav_category=167&nav_id=177628 Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> | ||
Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{ | Od predsjednika Hrvatske [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=11&dd=07&nav_category=11&nav_id=219040 |title=Вест на сајту Б92 |publisher=B92.net |date=7. 11. 2006. |accessdate=5. 10. 2011.}}</ref> | ||
Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{ | Godine 2018. nominirana je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref>{{Citiraj web|title=Mirovna aktivistkinja Nataša Kandić nominirana za Nobelovu nagradu za mir|url=http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/svijet/item/12292-mirovna-aktivistkinja-natasa-kandic-nominirana-za-nobelovu-nagradu-za-mir|website=VOXFEMINAE.NET|accessdate=23. 2. 2018|date=1. 2. 2018}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 02:47, 1. prosinca 2021.
| Nataša Kandić Наташа Кандић | |
|---|---|
| Nataša Kandić
| |
| 1. Koordinatorica REKOM mreže pomirenja | |
| trajanje službe 2014. – trenutačno | |
| Prethodnik | nitko (ured osnovan) |
| 1. izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo | |
| trajanje službe 1992. – 2013. | |
| Prethodnik | nitko (ured osnovan) |
| Nasljednik | Sandra Orlović |
| Rođenje | 29. rujna 1946., Kragujevac |
| Zanimanje | sociologinja |
Nataša Kandić (srp.: Наташа Кандић; Kragujevac, 29. rujna 1946.), srbijanska sociologinja i borkinja za ljudska prava, trenutačna koordinatorica REKOM mreže pomirenja.
Životopis
Nataša Kandić je bivša izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda do 2012. koji je osnovala 1992. godine. To je nevladina organizacije koja istražuje ubojstva, mučenja, logore i nestanke ljudi tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije. Zbog prikupljanja i objavljivanja materijala o ratnim zločinima, Nataša Kandić postaje nepopularna među pripadnicima i simpatizerima režima tadašnjih vlastodržaca, a sličan status ima i kod aktualnih vlasti u Beogradu. Većina desničarskih političkih organizacija u Srbiji je optužuje za antisrpsku politiku.[1]
Nataša Kandić je isposlovala da se na televiziji emitiraju snimci egzekucije nenaoružanih bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice.[2] Godine 2008. bila je počasni gost na sjednici Skupštine Kosova kada je proglašena neovisnost od Srbije.
Godine 2005. je bila jedan od inicijatora osnivanja Inicijative za REKOM 2006., Koalicije za REKOM 2008. i REKOM mreže pomirenja 2019. godine. U REKOM mreži pomirenja je danas koordinatorica i javna zagovaračica REKOM-a u Srbiji.[3]
Nagrade
Nataša Kandić je dobitnica i sljedećih nagrada:
- Human Rights Watch Award (1993.)
- US and EU Democracy and Civil Society Award (1998.)
- Martin Ennals Award (1999.)
- Lawyers’ Committee for Human Rights Award (1999.)
- NED Democracy Award 2000 (s Vetonom Surroijem) (2000.)
- Geuzenpenning 2000 Award (s Vetonom Surroijem) (2000.)
- Nagrada Roger E. Joseph koju dodjeljuje Hebrew Union College – Jewish Institute of Religion (2000.)
- Nagrada Alexander Langer (2000.)
- Civil Courage koju dodjeljuje Northcote Parkinson Fund (2000.)
- Homo Homini koju dodijeljuje People in Need Foundation (2004.)
- Nagrada Civil Rights Defender of the Year (2013.)
- Međunarodna nagrada Hrant Dink (2013.)
- Nagrada Zlatna mapa Kosova koju dodjeljuje Republika Kosovo (2018.)[4]
Sveučilište u Valensiji dodijelio je Nataši Kandić 31. svibnja 2001. godine naslov počasnog doktora u znak priznanja za njen dugogodišnji i istrajni rad u oblasti zaštite ljudskih prava i humanitarne aktivnosti. U 2002. godini Nataša Kandić je dobila nagradu Odbora za ljudska prava iz Leskovca, a povodom dana općine Tutin, 28. svibnja 2003. godine Plaketu općine za desetogodišnji rad na zaštiti ljudskih prava u Sandžaku. Nataša Kandić je na listi 36 europskih heroja 2003. godine, koju je sačinio časopis Time, a iste godine dodijeljena joj je CEELI nagrada Američke udruge pravnika. Postala je počasna građanka Sarajeva 29. rujna 2005. godine zbog njenog zalaganja da se kazne svi oni koji su izvršili grozni genocid u Srebrenici.[5]
Od predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića dobila je orden "Danice Hrvatske" zbog njenih zasluga u uspostavljanju kontakata između Srbije i Hrvatske i uspjeha u pravnom rješavanju posljedica rata.[6]
Godine 2018. nominirana je za Nobelovu nagradu za mir.[7]
Izvori
- ↑ Nominacija Nataše Kandić atak na "državnu" verziju ratova 90-ih - Društvo - Dnevni list Danas
- ↑ How video that put Serbia in dock was brought to light | World news | The Guardian
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Politika Online - Hradinaj uručio Nataši Kandić "Zlatnu mapu Kosova"
- ↑ Kandiæeva poèasni graðanin Sarajeva - B92.net
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Predložak:Citiraj web
Vanjske poveznice
| Prethodi: | Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo 1992. – 2013. |
Slijedi: |
| ' | Sandra Orlović |
| Prethodi: | Koordinatorica REKOM mreže pomirenja 2014. – |
Slijedi: |
| ' | ' |
| |||||||
| |||||||