Razlika između inačica stranice »Mate Kapović«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Redak 34: Redak 34:
Objavio je knjige ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.), ''Čiji je jezik?'' (2011) i ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.<ref name="FFZG"/> Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije [[International Workshop on Balto-Slavic Accentology]] (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute [[Baltoslavenski jezici|baltoslaviste]], [[Baltički jezici|baltiste]] i [[slavist]]e.<ref name="FFZG"/>
Objavio je knjige ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.), ''Čiji je jezik?'' (2011) i ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.<ref name="FFZG"/> Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije [[International Workshop on Balto-Slavic Accentology]] (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute [[Baltoslavenski jezici|baltoslaviste]], [[Baltički jezici|baltiste]] i [[slavist]]e.<ref name="FFZG"/>


Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti [[HAZU]].<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/znanstvena_vijeca/odbor_za_dijalektologiju/ Odbor za dijalektologiju, [[HAZU]]]. Pristupljeno 23. lipnja 2020.</ref> Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema [[jezični purizam|jezičnom purizmu]] u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] govore četiri [[standardni jezik|standardna jezika]].<ref>{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=15. lipnja 2016 |title=Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |publisher=''Urban magazin'' |issn=1986-6143 |pages=46–49 |archivedate=22 lipnja 2016 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iSR3QNoi?url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |quote=predstavnica [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički [[policentrični jezik]]. |accessdate=22. lipnja 2016 }}</ref><ref>{{cite web|last=Rešković |first=Veronika |date=23. studenoga 2016. |title=Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe |url=http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4862 |publisher=Forum.tm |quote=Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u.|accessdate=1. prosinca 2016}}</ref><ref>{{cite web|author=HINA |authorlink=HINA |date=23. studenoga 2016. |title=PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat' |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-hrvatski-jezik-je-tako-raden-da-bude-iskljuciv-za-sve-manjine-na-djelu-je-identitetski-rat/5297003/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |accessdate=1. prosinca 2016}}</ref>
Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti [[HAZU]].<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/znanstvena_vijeca/odbor_za_dijalektologiju/ Odbor za dijalektologiju, [[HAZU]]]. Pristupljeno 23. lipnja 2020.</ref> Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema [[jezični purizam|jezičnom purizmu]] u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] govore četiri [[standardni jezik|standardna jezika]].<ref>{{Citiraj web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=15. lipnja 2016 |title=Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |publisher=''Urban magazin'' |issn=1986-6143 |pages=46–49 |archivedate=22 lipnja 2016 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iSR3QNoi?url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |quote=predstavnica [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički [[policentrični jezik]]. |accessdate=22. lipnja 2016 }}</ref><ref>{{Citiraj web|last=Rešković |first=Veronika |date=23. studenoga 2016. |title=Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe |url=http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4862 |publisher=Forum.tm |quote=Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u.|accessdate=1. prosinca 2016}}</ref><ref>{{Citiraj web|author=HINA |authorlink=HINA |date=23. studenoga 2016. |title=PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat' |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-hrvatski-jezik-je-tako-raden-da-bude-iskljuciv-za-sve-manjine-na-djelu-je-identitetski-rat/5297003/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |accessdate=1. prosinca 2016}}</ref>


== Politička djelatnost ==
== Politička djelatnost ==

Inačica od 00:35, 1. prosinca 2021.

Mate Kapović
Rođenje 5. kolovoza 1981.
Zagreb, Hrvatska
Prebivalište Zagreb, Hrvatska
Polje Lingvistika, kroatistika
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu (2004. – )
Alma mater Filozofski fakultet u Zagrebu
Akademski mentor Ranko Matasović

Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski jezikoslovac, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Životopis

God. 1999. maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao studij kroatistike i lingvistike, koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.[1] Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom Ranka Matasovića obranio tezu Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak.[1][2]

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,[3] gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoevropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika.[4] Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.), Čiji je jezik? (2011) i Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.[2] Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute baltoslaviste, baltiste i slaviste.[2]

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU.[5] Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema jezičnom purizmu u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govore četiri standardna jezika.[6][7][8]

Politička djelatnost

U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka (Zagreb je naš!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad) je izabran za gradskog vijećnika u Gradskoj skupštini Zagreba kao prvi rotacijski zastupnik Radničke fronte. Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica Katarina Peović Vuković.

Djela

Autorske knjige

  • Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.)
  • Čiji je jezik? (2011.)
  • Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015.)
  • Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2016.)
  • Jeziku je svejedno (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)

Uredničke knjige

  • Indoevropski jezici (The Indo-European Languages, urednik 2. izdanja, 2017.)[9]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori
  1. ↑ 1,0 1,1 Matica hrvatska: Mate Kapović. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  3. ↑ Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  4. ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  5. ↑ Odbor za dijalektologiju, HAZU. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
  6. ↑ Predložak:Citiraj web
  7. ↑ Predložak:Citiraj web
  8. ↑ Predložak:Citiraj web
  9. ↑ The Indo-European Languages, 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mate_Kapović&oldid=358430"