Razlika između inačica stranice »Valle d'Aosta«

Valle d'Aosta; Vallée d'Aoste
Zastava	Grb
Glavni grad	Aosta
Predsjednik	Augusto Rollandin ; (Union Valdôtaine)
Pokrajine	nema
Broj općina	74
Površina	3,263 km²
	20. u Italiji (1.1 % Italije)
Stanovništvo ; - Ukupno (2003 procjena.); - Poredak ; - Gustoća	; 120,909 ; 20. (0.2 %); 37/km²
	Karta pokazuje položaj regije Valle d'Aosta; Vallée d'Aoste u Italiji

Trenutačna izmjena od 02:40, 30. studenoga 2021.

Valle d'Aosta (na hrvatskom: Dolina Aosta ili Dolina Aoste, arpitanski: Val d'Outa, francuski: Vallée d'Aoste, talijanski: Valle d'Aosta) je planinska regija u sjeverozapadnoj Italiji. Graniči s Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeveru i regijom Pijemont na jugu. Regija ima poseban autonomni status u Italiji i čini zasebnu pokrajinu Italije. Glavni grad regije je Aoste (talijanski: Aosta).

Povijest

Ova stara rimska kolonija je prvo postala dio Burgundijskog Kraljevstva, pa dio Savoje, da bi se integrirala u Italiju 1860. U vremenu od 1800. do 1814. bila je dio Francuskog Carstva i imala je status arondismana u departmanu Doire.

Ova dolina se dugo vremena nalazila na važnom vojnom i trgovačkom području između Francuske, Švicarske i Italije. Aoste ili mali Rim u Alpama je grad u kojem se nalaze vrlo očuvani važni spomenici njegove bogate povijesti, kao:

nekropola Svetog Martina od Corléansa
Augustusov slavoluk pobjede
pretorijanska vrata
antički teatar koji može primiti 4.000 gledatelja.

Kroz dolinu su prije često prolazili hodočasnici na svom putu prema Rimu.

Zemljopis

Regija je svoje ime dobila po gradu Aosti, ovo je najmanja i najrjeđe naseljene talijanska regija.

Površina : 3.262 km² na 100 km dužine i 65 km širine
14 pobočnih dolina
400 jezera, 210 ledenjaka
Nekoliko planinskih vrhova iznad 4000 m : Mont Blanc koji se nalazi u Francuskoj, Mont Rose, Cervin, Gran-Paradiso, Tête du Ruitor (3559 m).

Dolina Aosta je alpska dolina, najveći vrh regije je Gran-Paradiso (francuski: Grand Paradis, koji je u nacionalnom parku Gran-Paradiso, osnovan 1922. Veliko je središte za zimske sportove.

U regiji postoji više od 1000 zaselaka i 100 dvoraca. Regija Valle d'Aosta je podjeljena na 74 općine.

Popis općina

Stanovništvo

Stanovnici regije sebe nazivaju "Valdôtains". Regija je dvojezična, francuski se koristi kao administrativni jezik, dok većina frankofonskog stanovništva govori arpitanski tj. Franco-Provençal. Taj se jezik prije široko koristio u ovom tzv. savojskom području, kao i u Juri i romanskom dijelu Švicarske. Danas je ovaj jezik poprilično ugrožen i Dolina Aoste ima najveći broj govornika ovog jezika. Lokalni dijalekt se naziva Valdôtain. Također u regiji postoji mali grad Gressoney čiji stanovnici govore jednim dijalektom njemačkog (Walser). 1900. godine, većini stanovništva regije (92%), francuski je bio materinji jezik. Za vrijeme Benita Mussolinija u regiji je provođena prisilna talijanizacija stanovništva, poslije rata se situacija ponešto popravlja. Danas se francoprovençalskim dijalektom služi većinom ruralno stanovništvo.

Gospodarstvo

Glavne gospodarske aktivnosti ove regije su poljoprivreda i turizam. Među glavnim poljoprivrednim proizvodima su: sir, voće i vino. Od specifičnih oblika turizma, najizraženiji je seoski turizam.

Hotelijerstvo

U Dolini se nalazi više od 500 manjih hotela s tri ili četiri zvjezdice, često u vlasništvu obitelji.

Otvoren 1947. godine, " Grand Hôtel Billia" u Saint-Vincentu sadrži jedan od najmodernijih casina u Europi (90 stolova za igre i 500 aparata), također sadrži i kongresni centar i kazalište gdje se održavaju brojni kulturni događaji, uključujući nagradu talijanske televizije za filmove.

Termalni izvori

Termalni izvori u Dolini Aoste su ponovno otkriveni u 18. stoljeću (prije su bili poznati za vrijeme Rimljana). Za vrijeme trajanja Belle époque (1890-1914) privlačili su veliki broj posjetitelja.

Vanjske poveznice

@@ Redak 149: / Redak 149: @@
 == Vanjske poveznice ==
-{{Commonscat|Aosta Valley}}
 * [http://www.regione.vda.it/ Službena stranica Doline Aoste]
 * [http://www.consiglio.regione.vda.it/ Regionalno vijeće]