Razlika između inačica stranice »Černihiv«

Černigov (Černigiv); Чернігів
	Panorama grada
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 51°30′N 31°18′E / 51.5°N 31.3°E
Država	Ukrajina
Oblast	Černigivska oblast
	Vlast
- Gradonačelnik	Vladislav Atrošenko
	Površina
- Ukupna	79 km2
Visina	136 m
	Stanovništvo (2001.)
- Grad	299.500
- Gustoća	3,740 stan./km2 (2001.)
Vremenska zona	EET (UTC+2)
- Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	33000-33499
Pozivni broj	+380-362
Gradovi prijatelji
	Službena stranica www.chernigiv-rada.gov.ua
Zemljovid
	; Černigov (Černigiv)

Trenutačna izmjena od 04:03, 15. studenoga 2021.

Černigov,^[1] Černihiv (ukr.: Чернігів / Černjihiv, ruski: Чернигов, njem. Tschernihiw, polj.: Czernihów, bjelorus.: Чарнігаў) je grad u sjevernoj Ukrajini središte Černigivske oblasti. Černigiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černigiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.

Grad Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.

Povijest

Na prostorima grada Černigiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.

U očuvanim povijesnim zapisima, Černigiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černigiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černigiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.

Grad Černigiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černigivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černigiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černigovska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černigiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.

U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černigivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.

Ukrajinski intelektualci novonastale Černigivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černigiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.

Zemljopis

Černigiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice sa Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,^[2] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.