Razlika između inačica stranice »Černihiv«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Černihiv'''-->{{Naselje
<!--'''Černihiv'''-->{{Infookvir naselje
| ime = Černigov (Černigiv)
| ime = Černigov (Černigiv)
| ime_genitiv =  
| ime_genitiv =  

Trenutačna izmjena od 04:03, 15. studenoga 2021.

Černigov (Černigiv)
Чернігів
Panorama grada
Panorama grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 51°30′N 31°18′E / 51.5°N 31.3°E / 51.5; 31.3
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast Černigivska oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Vladislav Atrošenko
Površina
 - Ukupna 79 km2
Visina 136 m
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 299.500
 - Gustoća 3,740 stan./km2 (2001.)
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 33000-33499
Pozivni broj +380-362
Gradovi prijatelji
Službena stranica www.chernigiv-rada.gov.ua
Zemljovid
Černigov (Černigiv) na karti Ukrajina
Černigov (Černigiv)
Černigov (Černigiv)

Černigov,[1] Černihiv (ukr.: Чернігів / Černjihiv, ruski: Чернигов, njem. Tschernihiw, polj.: Czernihów, bjelorus.: Чарнігаў) je grad u sjevernoj Ukrajini središte Černigivske oblasti. Černigiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černigiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.

Grad Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.

Povijest

Na prostorima grada Černigiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.

U očuvanim povijesnim zapisima, Černigiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černigiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černigiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.

Grad Černigiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černigivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černigiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černigovska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černigiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.

U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černigivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.

Ukrajinski intelektualci novonastale Černigivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černigiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.

Zemljopis

Černigiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice sa Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,[2] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.

Gradovi prijatelji

Poznate osobe

Galerija

Izvor

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Černigiv