Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja, Rimski bunar i izvor Topla voda
Zastava Grb
Koordinate: 43°37′N 20°54′E
Država	Srbija
Okrug	Raški okrug
Prve naseobine	2. stoljeće
Vlast
- Predsjednik općine	Boban Đurović (SNS)
Površina
- Ukupna	239 km2
Visina	220 m
Najveća visina	300 m
Stanovništvo (2002.)
- Grad	9.912
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	36210
Pozivni broj	+381 36
Službena stranica vrnjackabanja.co.rs
Zemljovid
Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je gradić u Srbiji, s 9.912 stanovnika po popisu iz 2002. Najveće su toplice koje se nalaze u Srbiji.

Zemljopis

Naselje Vrnjačka Banja sjedište je istoimene općine. Nalazi se u središnjoj Srbiji u Raškom okrugu, oko 200 km od Beograda, 25 km od Kraljeva i 7 km od Trstenika. Vrnjačka je Banja smještena između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave.

Klima

Klima Vrnjačke Banje umjereno je kontinentalna s utjecajem planinske klime. Ljeta su topla, sa svježim jutrima i večerima zbog vjetra koji puše s Goča prema Zapadnoj Moravi, a zime su snježne, ali bez oštrih mrazeva. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,5°C, a srednja ljetna 20°C.

Mineralne vode

U Vrnjačkoj Banji nalazi se sedam mineralnih izvora. To su: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri (Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina), dok se s dva izvora pune boce koje su stolna mineralna voda (Voda Vrnjci s izvora Topla voda i Vrnjačko vrelo).

Vrnjačke mineralne vode primjenjuju se kod liječenja:

• šećerne bolesti
• stanja poslije odležane zarazne žutice
• kronične upale crijeva i želuca
• bolesti žučnog mjehura i žučnih puteva
• čira (vrijeda) na želucu i dvanaestniku
• bolesti bubrežne zdjelice, mokraćnog mjehura i mokračnih puteva te drugih bolesti.

Gospodarstvo

Glavna gospodarska grana u Vrnjačkoj Banji je turizam.

Povijest

Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lječilišta. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II. do IV. stoljeća stari Rimljani su izgradili lječilište i oporavilište Aquae orcinae. O tome svjedoče i arheološki nalazi u užoj jezgri starorimskih terma, odnosno, bazena za kupanje, rimskog izvora tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca kojeg se ostavilo u ljekovitom izvoru. Ovdje su na liječenje i oporavak mahom dolazili rimski legionari, kao i romanizirana starosjediteljska aristokracija.

Razvitak suvremene Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.

Važnije godine

• 1833. - Teritorij na kojem se nalazi Vrnjačka Banja pripojen Kneževini Srbiji
• 1834. - Završena gradnja crkve Roždestva Presvete Bogorodice
• 1835. - Sigismund August Wolfgang baron Herder izvršio prvu analizu vrnjačke tople mineralne vode
• 1868. (1. srpanj po starom kalendaru) - U Kruševcu osnovano Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo-vruće vode u Vrnjcima
• srpanj 1869. - Službeno otvorena prva sezona u Vrnjačkoj Banji
• 1875. - Sima Lozanić izvršio prvu potpunu analizu vrnjačke mineralne vode
• 1883. - Vrnjačka Banja od Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo-vruće vode u Vrnjcima prešla pod ingerenciju države
• 1885. - Određene prve granice banjske regije
• 1892. - General Jovan Belimarković izgradio prvi vodovod u Vrnjačkoj Banji
• 1905. - Nabavljen prvi parni stroj za proizvodnju električne energije
• 1910. - Prvi vlak prošao kroz željezničku postaju u Vrnjcima na pruzi Stalać - Požega (kod Užica)
• 9. studenog 1915. - Austrougarska vojska okupirala Vrnjačku Banju
• 19. listopad 1918. (stari kalendar) - Oslobođena Vrnjačka Banja
• 1929. - Izgrađena moderna električna centrala
• 30. prosinca 1933. - U Beogradu osnovano Društvo prijatelja Vrnjačke Banje
• 17. studenog 1941. - Počela s radom Samoupravna realna gimnazija
• 14. listopada 1944. - Oslobođena Vrnjačka Banja od njemačkih okupatora
• 1955. - Vrnjačka Banja pripala Srezu Kraljevo
• 1962. - Ponovo otvorena gimnazija u Vrnjačkoj Banji

Šport

Šport u Vrnjačkoj Banji solidno je razvijen. Športsko rekreacijski centar "Raj" s tri nogometna terena i atletskom stazom najznačajniji je športski objekt u Vrnjačkoj Banji.

Osim njega se u Vrnjačkoj Banji nalazi još i Stadion malih sportova "Kocka" na kome se može igrati košarka, mali nogomet i rukomet, sportska dvorana "Vlade Divac" koja ima uvjete za odigravanje mnogih sportova kao na primjer mali nogomet, košarka, rukomet, stolni tenis, odbojka itd..

U mjestu postoji nekoliko zatvorenih bazena koji se nalaze u sklopu hotela, dok je u toku ljeta otvoren Olimpijski bazen. U središtu parka se nalaze i dva teniska terena . Odbojka se može igrati u fiskulturnoj sali Gimnazije Vrnjačka Banja.

Sportski klubovi:

• ženski rukometni klub "Vrnjačka Banja"
• rukometni klub "Goč"
• boksački klub
• stolnoteniski klub "Goč"
• nogometni klub "Goč"
• nogometni klub "Volley"
• plivačko-vatrepolo klub "Goč"
• košarkaški klub "Goč"
• škola košarke "Basket"
• teniski klub "Goč"
• body building klub "Zvezda"
• šahovski klub "Lipova"
• šahovski klub "Goč"
• karate klub "Goč"
• taekwondo Klub

Izvori

* Podatci s popisa iz 2002.

Vanjske poveznice

• Službena stranica

1. PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka

• Općina Vrnjačka Banja

1. PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka (engl.)

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vrnjačka Banja