Salerno: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Salerno'''-->{{ | <!--'''Salerno'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Salerno | | ime = Salerno | ||
| ime_genitiv = Salerna | | ime_genitiv = Salerna | ||
Posljednja izmjena od 12. studeni 2021. u 04:47
| Salerno Salerno | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 40°40′N 14°45′E / 40.667°N 14.75°E | |||
| Država |  Italija
| ||
| Regija |  Kampanija
| ||
| Pokrajina | Pokrajina Salerno | ||
| Osnivanje | 194. pr. Kr. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Vincenzo De Luca (Pd) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 58 km2 | ||
| Visina | 4 m | ||
| Stanovništvo (30. rujna 2012.)) | |||
| - Grad | 131.950 | ||
| - Gustoća | 2.300 stanovnika/km2 | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 84100 | ||
| Pozivni broj | +089 | ||
| ISTAT-broj | 058091 | ||
| Svetac zaštitnik | Sveti Matej | ||
| Službena stranica http://www.comune.salerno.it/ | |||
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika.[1] Salerno je poznat po vrlo starom sveučilište u Europi, Medicinskoj školi u Salernu, koja je predstavljala značajan izvor medicinskih znanja u srednjem vijeku.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Salerno leži u Južnoj Italiji u ravnici rijeke Sele, koja na njegovom istočnom kraju ima ušće u Salernski zaljev, udaljen 50 km jugoistočno od regionalnog centra Napulja.[2] Kroz sam centar grada protiče rječica Irno. Klima u Salernu je sredozemna klima. Salerno je jedan od najosunčanijih gradova u državi. Ljetne temparutre su oko 23 °C, a zimske oko 8 °C. Količina padavina na godišnjem prosjeku je 1.000 mm/m².
Povijest[uredi | uredi kôd]
Salerno je osnovan kao rimska kolonija Salernum 197. pr. Kr., vjerojatno na mjestu ranijeg etruščanskog naselja Irnthi. [2] Za ranog srednjeg vijeka postao je dio langobardske - Kneževine Benevento, tako da je od 646. godine bio njihova prijestolnica sve do 839. kad su ga zauzeli Normani.[2] Njihov vođar Robert Guiscard pretvorio ga je u svoju sjajnu prijestolnicu. Grad su opljačkali i razorili švapski Hohenstaufeni - 1194., a obnovio mještanin Giovanni da Procida, heroj ustanka protiv Francuza poznatog kao Sicilijanska večernja - 1282. godine. On je proširio luku i osnovao veliki godišnji sajam.[2] Od 1419. Salernom vladaju domaće dinastije, prvo Colonne, pa nakon njih Orsiniji i Sanseverini sve do sredine 16. stoljeća kad se učvrstila vlast Napuljskog kraljevstva.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata na plažama kod Salerna se odigrala velika bitka između 6. rujna i 18. rujna 1943. između savezničkih snaga i Wehrmachta za pomorskog desanta - poznatog kao Operacija Avalanche. Za vrijeme te bitke stradao je dobar dio povijesnog centra Salerna. Od veljače do srpnja 1944. godine kratkotrajna talijanska vlada Pietra Badoglia je imala sjedište u Salernu.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Grad ima očuvanu staru gradsku jezgru sa brojnim vrijednim građevinama. Međutim, zapadna okolina Salerna, tzv. Amalfijska obala, pod zaštitom UNESCO-a , je mnogo poznatija i turistički posjećenija. U gradu se nalazi katedrala posvećena Svetom Mateju, u romanskom stilu iz 11. stoljeća. U njoj se nalazi grob Apostola Mateja.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Bugarska - 
Pazardžik (od 2008.)
Francuska - 
Rouen (od 2003.)- Francuska -
Montpellier (od 2008.) 
Japan - 
Tōno (od 1984.)
Poljska - 
Wołomin (od 2008.)
SAD - 
Baltimore (od 2008.)
Izvori[uredi | uredi kôd]
