Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Petrovac na Mlavi'''-->{{ | <!--'''Petrovac na Mlavi'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Petrovac na Mlavi | | ime = Petrovac na Mlavi | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = | ||
Posljednja izmjena od 11. studeni 2021. u 02:04
| Petrovac na Mlavi | |
|---|---|
| Koordinate: 44°22′N 21°25′E / 44.367°N 21.417°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | |
| Općina | Petrovac na Mlavi |
| Visina | 348 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 7.851 |
| Poštanski broj | 12300 |
| Pozivni broj | 012 |
| Registarska oznaka | PT |
| Zemljovid | |
  Petrovac na Mlavi | |
Petrovac na Mlavi (ćirilično Петровац на Млави) je grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji. Nalazi se u Središnjoj Srbiji i pripada Braničevskom okrugu.
Povijest
Grad je sagrađen 1859. godine, po naređenju kneza Miloša Obrenovića koji mu je i dao ime, a na zahtijev mještana sela Svine, po krajinskom vojvodi i kasnije državnom savjetniku Milutinu Petroviću Eri, mlađem bratu Hajduka Veljka Petrovića.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u gradu živi 7.851 stanovnika.
| Etnički sastav 2002.[1] | ||
| Narod | Stanovnika | % |
| Srbi | 7.475 | 95,21% |
| Vlasi | 57 | 0,72% |
| Makedonci | 35 | 0,44% |
| Hrvati | 27 | 0,34% |
| Crnogorci | 22 | 0,28% |
| Romi | 21 | 0,26% |
| Rumunji | 19 | 0,24% |
| Jugoslaveni | 18 | 0,22% |
| ostali | 30 | 0,34% |
| nepoznato | 103 | 1,31% |
[2]
Kretanje broja stanovnika
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:310 height:300 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:7851 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:1000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:500 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2002 text:2002.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1948 from:0 till: 4327 bar:1953 from:0 till: 4673 bar:1961 from:0 till: 5261 bar:1971 from:0 till: 6231 bar:1981 from:0 till: 7383 bar:1991 from:0 till: 7728 bar:2002 from:0 till: 7851
PlotData=
bar:1948 at: 4327 fontsize:S text: 4.327 shift:(-10,5) bar:1953 at: 4673 fontsize:S text: 4.673 shift:(-10,5) bar:1961 at: 5261 fontsize:S text: 5.261 shift:(-10,5) bar:1971 at: 6231 fontsize:S text: 6.231 shift:(-10,5) bar:1981 at: 7383 fontsize:S text: 7.383 shift:(-10,5) bar:1991 at: 7728 fontsize:S text: 7.728 shift:(-10,5) bar:2002 at: 7851 fontsize:S text: 7.851 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:
</timeline>
Stari običaji
Vlaško stanovništvo u selima Ranovac, Manastirica i Kladurovo poznato je po pripremanju žmara, specijaliteta sličnog čvarcima, koji se priprema od ovčjeg mesa, kukuruznog brašna i poriluka. U današnje vrijeme održava se natjecanje u pripremanju ovoga jela, koje je poznato kao žumarijada
Izvori
- ↑ 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9