Razlika između inačica stranice »Visočica (planina u BiH)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.pdtreskavica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=70&Itemid=107&lang=bs Planina Visočica] <small>(PD Treskavica Sarajevo, objavljeno 9. veljače 2010., pristupljeno 21. veljače 2015.)</small> | * [http://www.pdtreskavica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=70&Itemid=107&lang=bs Planina Visočica] <small>(PD Treskavica Sarajevo, objavljeno 9. veljače 2010., pristupljeno 21. veljače 2015.)</small> | ||
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] | [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] | ||
Trenutačna izmjena od 02:01, 4. studenoga 2021.
| Visočica | |
|---|---|
 | |
| Visina | Džamija, 1967 m |
| Država / pokrajina | Bosna i Hercegovina |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Najbliži gradovi | Konjic |
| Ostali vrhovi | Veliki Ljeljen (1963 mnm), Mali Ljeljen, Vito (1960 mnm), Subar, Veliko brdo, Drstva, Puzim |
Visočica je planina u Bosni i Hercegovini, južno od Bjelašnice, najvišeg vrha Džamija 1967 m.[1] Na sjevernom dijelu pretežno se nalaze planinski pašnjaci, dok je južni dio obrastao šumom. Visočica čini prirodnu granicu između središnje Bosne i Gornje Hercegovine.[2]
Rijeka Ljuta je s istočne strane odvaja od Treskavice, rijeka Neretva odvaja ju od Prenja s juga i jugozapada, a sa zapada i sjevera kanjon rijeke Rakitnice od Bjelašnice. [2]
Zemljopisnim oblikom je visoravan koja se od sjevera sa 1400 metara nadmorske visine blago spušta ka jugu. Relativno je bezvodna, ali među kamenim liticama je Veliko jezero. Ljeljen je greben na sredini planine pravca sjeverozapad – jugoistok. Na njemu je najviši vrh planine Džamija (1967 mnm). Ostali viši vrhovi su Veliki Ljeljen (1963 mnm), Mali Ljeljen, Vito (1960 mnm), Subar, Veliko brdo, Drstva i Puzim. [3]
Na nadmorskoj visini od 1691 m kod Velikog jezera nalazi se nekropola Poljice s 49 stećaka (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemenjaka) koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[4][5]
Na Visočici se nalaze naselja hrvatskih planištara koja datiraju od predturskih vremena i koja su još onda imala svog kapelana. To su bili planištari iz Donje Hercegovine koji su živjeli i od Gornje Hercegovine. Visočica je bila u vlasništvu humnjačkih Hrvata. Imali su posjede na koje su izlazili ljeti sa svojom stokom, a vremenom su brojne obitelji ostajali i zimi te su nastala katunska naselja i poslije i cijele obiteljske kuće. [6]
Sela su na velikim nadmorskim visinama. Na nadmorskoj visini od 1150 m do 1300 m sa sjeverne strane su planinska sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi (Donja Tušila) i Sinanovići (Gornja Tušila ), sasvim uništena u velikosrpskoj agresiji 1991.-1995. god., a danas obnovljena. Na južnim su obroncima na nadmorskoj visini od 950 m do 1150 m planinska sela kao Luka, Ježeprasina, Odžaci (Bjelimići), Gradeljina, Svijenča, Argud i jugozapadno Dužani, Blaca, Dudle, Grušća i Prebilje.[2]
Pristup svim vrhovima još uvijek nije siguran zbog ratnih djelovanja. Planinarima privlačni vrh Puzin (1776 m) sa strmim liticama nije preporučljiv, jer oko njega još je minirano.[2]
Izvori
- ↑ Visočica Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 21. veljače 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 (srp.) Planinarenje.ba Visočica (pristupljeno 9. travnja 2017.)
- ↑ Planinarski klub Oblun Vranica-najviši vrh Bosne, Visočica 22-24 6 2018g. srednja tura 8. lipnja 2018. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)
- ↑ Nekropola sa stećcima Poljice Službene stranice općine Konjic, pristupljeno 21. veljače 2015.
- ↑ Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Objavljeno 28. svibnja 2008., pristupljeno 21. veljače 2015.
- ↑ Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
Vanjske poveznice
- Planina Visočica (PD Treskavica Sarajevo, objavljeno 9. veljače 2010., pristupljeno 21. veljače 2015.)