Šedir

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Šedir
Cassiopeia constellation map.svg
Položaj Šedira na donjem desnom kutu asterizma u obliku slova "W"
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Kasiopeja
Rektascenzija 00h 40m 30.4411s[1]
Deklinacija +56° 32′ 14.392″[1]
Prividna magnituda (V) 2.240[2]
Karakteristike
Spektralni tip K0-IIIa[3]
U−B indeks boje 1.14[4]
B−V indeks boje 1.16[4]
Tip promjenjive Suspected[5]
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) −4.31 km/s
Prava brzina (μ) RA: 50.88[1] mas/g
Dec.: −32.13[1] mas/g
Paralaksa (π) 14.29 ± 0.15 mas
Udaljenost {{{dist_ly}}} ly ({{{dist_pc}}} pc)
Apsolutna magnituda (MV) −2.01[6]
Detalji
Masa 3.98[7] M
Polumjer 45.39[7] R
Luminozitet 794[7] L
Temperatura 4,552[7] K
Metalicitet {{{metal}}}
Rotacija {{{rotation}}}
Starost {{{age}}} g
Druge oznake
Schedar, α Cas, 18 Cas, HR 168, BD+55°139, HD 3712, SAO 21609, FK5 21, HIP 3179, GC 792, ADS 561, CCDM J00405+5632, WDS J00405+5632
Izvori
SIMBADpodaci

Šedir (α Cassiopeiae, alpha Cassiopeiae skraćeno alfa Cas, a CAS, Schedar) [8] je zvijezda druge veličine u zviježđu Kasiopeje. Iako ju je Johann Bayer naveo kao " alfa zvijezdu", sjajnost Šedira usko se podudara s zvijezdom " beta " (β) u zviježđu ( Beta Cassiopeiae ) i može se činiti neznatno svjetlijom ili tamnijom. Međutim, nedavni izračuni NASA-inog teleskopa WISE potvrđuju da je α Cas najsvjetlija zvijezda u Kasiopeji, s prividnom magnitudom od 2,240. Njegova je apsolutna veličina 18 puta veća od β Cas, a nalazi se preko četiri puta dalje od Sunca .

Vidljivost

S deklinacijom od 56° 32' sjeverno, Šedir je uglavnom vidljiv na sjevernoj hemisferi. Zvijezdu mogu uočiti većina promatrača do Pertha, Australija, Santiaga, Čile i druga naselja sjeverno od ±  33° južne geografske širine, iako blizu horizonta. Šedir se nalazi u liniji s Mliječnim putom, tako da postoje i drugi značajni nebeski objekti koji se mogu promatrati u neposrednoj blizini ove zvijezde - Pacman maglica, NGC 436 i NGC 457 - samo su nekoliko objekata.

Šedir dostiže svoj zenit iznad gradova kao što su Edinburgh, Kopenhagen i Moskva. Cirkumpolarna je zvijezda po cijeloj Europi, Rusiji, a najjužnije u Los Angelesu, Kaliforniji na sjevernoameričkom kontinentu, kao i na drugim mjestima širom svijeta s geografskom širinom većom od ± 33 ° sjeverno. Budući da je α Cassiopeiae navedena kao zvijezda druge magnitude (jednaka Beta Cas), lako je promatrati golim okom sve dok noćno opažanje ne ometa svjetlosno zagađenje uobičajeno u većini gradova.

Najbolje vrijeme za promatranje je tijekom kasnih jesenskih mjeseci sjeverne polutke, kada Kasiopeja u ponoć prelazi meridijan, ali s obzirom na cirkumpolarnu prirodu u mnogim sjevernim lokalitetima, vidljiva je mnogim svjetskim stanovnicima tijekom cijele godine.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 van Leeuwen, F (studenoga 2007). "Hipparcos, the New Reduction". Astronomy and Astrophysics 474 (2): 653–664. arXiv:0708.1752. Bibcode 2007A&A...474..653V. doi:10.1051/0004-6361:20078357 
  2. Kharchenko, N. V.; Roeser, S. (rujna 2009). "All-sky Compiled Catalogue of 2.5 million stars". VizieR (Centre de Données astronomiques de Strasbourg). Bibcode 2009yCat.1280....0K. http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-5?-out.add=.&-source=I/280B/ascc&recno=158513 Pristupljeno 6. siječnja 2011. 
  3. Keenan, Philip C.; McNeil, Raymond C. (1989). "The Perkins catalog of revised MK types for the cooler stars". Astrophysical Journal Supplement Series 71: 245. Bibcode 1989ApJS...71..245K. doi:10.1086/191373 
  4. 4,0 4,1 Mermilliod, J.-C. (1986). "Compilation of Eggen's UBV data, transformed to UBV (unpublished)". Catalogue of Eggen's UBV Data. Bibcode 1986EgUBV........0M 
  5. Samus, N. N.Pogrješka u predlošku: Nepoznata riječ "etal" (2009). "VizieR Online Data Catalog: General Catalogue of Variable Stars (Samus+ 2007-2013)". VizieR On-line Data Catalog: B/GCVS. Originally Published in: 2009yCat....102025S 1. Bibcode 2009yCat....102025S 
  6. Katz, D.; Soubiran, C.; Cayrel, R.; Barbuy, B.; Friel, E.; Bienaymé, O.; Perrin, M. -N. (2011). "Probing the Galactic thick disc vertical properties and interfaces". Astronomy and Astrophysics 525: A90. Bibcode 2011A&A...525A..90K. doi:10.1051/0004-6361/201014840 
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Reffert, Sabine; Bergmann, Christoph; Quirrenbach, Andreas; Trifonov, Trifon; Künstler, Andreas (2015). "Precise radial velocities of giant stars. VII. Occurrence rate of giant extrasolar planets as a function of mass and metallicity". Astronomy and Astrophysics 574: A116. arXiv:1412.4634. Bibcode 2015A&A...574A.116R. doi:10.1051/0004-6361/201322360 
  8. "Naming Stars". IAU.org. https://www.iau.org/public/themes/naming_stars/ Pristupljeno 18. lipnja 2018.