Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.
Zvjezdarnica je nastala odlukom skupštine Amaterskog astronomskog društva Višnjan od 13. studenog 1992. godine, kao javna zvjezdarnica, a naknadnim odlukama, Astronomskog društva Višnjan i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, tijekom 2005. godine postala je astronomski institut.
U svom djelovanju istakla se na astrometrijskim mjerenjima i otkrićima malih tijela. Do sredine 2005. godine, zabilježeno je 1750 otkrića asteroida, od čega ih je s primarnim oznakama oko 1400. Na dan 17. rujna 2005., numeriranih je asteroida bilo 1162. Višnjanska je zvjezdarnica uvrstila se u popis otkrivatelja asteroida, pri čemu se služila pomoću zrcalnog teleskopa promjera 40 cm kojim je otkriveno oko tisuću asteroida.[1]
Zvjezdarnica Višnjan je po broju otkrivenih asteroida jedna od dvanaest najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena:
- Minor Planet Discovery Sites - Mjesta otkrića asteroida: Zvjezdarnica Višnjan na 13. mjestu
- Minor Planet Discoverers - Otkrivači asteroida (robotski teleskopi, osobe i timovi): Korado Korlević na 13. mjestu
Do rujna, 2005. godine, sedam je asteroida imenovano i to:
- 9244 Višnjan (vidi Višnjan)
- 9429 Poreč (vidi Poreč)
- 7364 Otonkučera (vidi Oton Kučera)
- 9657 Učka (vidi Učka)
- 9814 Ivobenko (vidi Ivo Benko)
- 9813 Rozgaj (vidi Slavko Rozgaj)
- 10175 Aenona (Aenona je staro ime za grad Nin)
Tri su kometa otkrivena iz Višnjana, dva su automatski dobila prezimena otkrivača;
P/1998 VS24 (LINEAR) je, novim načinom dodjela prava na otkrića, pripao astronomskom projektu američke vojske LINEAR.
Postavljanjem neekološke rasvjete i rezultirajućim porastom svjetlosnog onečišćenja, na području cijele Istre u proljeća 2000. i 2001. godine, nivo sjaja noćnog neba raste do kritične razine i dotadašnji znanstveni rad iz Višnjana biva otežan, da bi 2001. godine prestao u potpunosti.
Dovršenjem gradnje nove zvjezdarnice Astronomskog društva Višnjan i Općine Višnjan na Tičanu (3 km od Višnjana) i postavljanjem opreme za astronomska i geofizička mjerenja na novoj lokaciji, stječu se uvjeti za nastavak rada na mapiranju Sunčevog sustava, a i znanstvena i edukacijska aktivnost se polako seli u pravcu nove lokacije.
Aktivnosti:
- Automatizacija 1m teleskopa
- Osmišljavanje novog razvojnog ciklusa u području praćenja malih tijela
- Geofizička stanica Tičan
Poveznice
Izvori
- ↑ Drvo znanja br.40, godina IV. /prosinac 2000. Vladis Vujnović: Asteroidi