Toggle menu
244 tis.
68
18
627 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zračna luka Vyškov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zračna luka Vyškov (češki: Letiště Vyškov) (IATA: -, ICAO: LKVY) je javna domaća zračna luka koja se nalazi 3,5 km sjeveroistočno od centra grada Vyškova na rubu okruga Předměstí, ali pored grada Pustiměř. Nalazi se u okrugu Vyškov u Južnomoravskoj regiji. Njegov operater je Aeroklub Vyškov, neprofitna organizacija koja nudi obuku pilota i turističke letove i koristi zrakoplove iz zrakoplovne industrije za sportske i rekreativne letove. Ima travnatu pistu dimenzija 1280 x 60 m. [1][2][3]

Zručna luka Vyškov
Letiště Vyškov


Aeroklub Vyškov

IATA: nikakav – ICAO: LKVY
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma javni nacionalni
Operater Aeroklub Vyškov, z. s.
Služi gradu Vyškov
Lokacija sjeveroistočni
Izgrađen 17. rujna 1936.
Internetske stranice https://aeroklubvyskov.cz/

Povijest

Godine 1934. na aerodromu u Vyškovu osnovan je Državni javni pomoćni aerodrom Břeclav, izvorno namijenjen kao hitni aerodrom za zračni prijevoz. Ministarstvo javnih radova osnovalo ga je nakon dovršetka potrebnih pomoćnih zgrada. Iste godine na njemu je održan drugi zrakoplovni dan u povijesti aerodroma, koji je uključivao i prelete lovaca Avia BA 33 iz vojne škole u Chebu. Vojni poligon za vježbanje u blizini Vyškova osnovan je 1935. godine. Godine 1935. u tu svrhu je oduzeto zemljište, točnije zemljište koje je pripadalo Nadbiskupiji Olomouc. Kamp za vježbanje u Dědicama osnovan je 1. studenog 1935. godine. Godine 1936. izgrađena je zračna luka i u njoj je bila smještena jurišna pukovnija. Od 1937. ovdje se nalazi i škola za obuku jurišnih vozila. Zračna luka bila je dio vojnog poligona u Dědicama, gdje su se obučavale posade Teške granične utvrde. U rujnu 1938., u vezi s nadolazećim ratom, zračna luka Vyškov je mobilizirana i služila je u operativne svrhe. Zračna luka postala je baza za mobilizirane zračne jedinice i radio postaje. Dana 24. rujna, Zračna radiotelegrafska postaja 18 uvrštena je u Mobilizacijsku jedinicu 602. Istog dana, mobilizirane jedinice formirale su 1. eskadrilu Zračne pukovnije 5, eskadrilu 81 i eskadrilu 82. Zračna meteorološka postaja 23 i Zračna radiotelegrafska postaja 18 uvrštene su u Mobilizacijsku jedinicu 602. Münchenski sporazum, potpisan 30. rujna 1938., bio je međunarodni sporazum kojim je Čehoslovačka prisiljena prepustiti svoje pogranično područje, naseljeno uglavnom Nijemcima (Sudeti), nacističkoj Njemačkoj. U tom kontekstu, zračna luka u Vyškovu postala je važna točka za evakuaciju ljudi i materijala iz pograničnog područja u unutrašnjost. U kolovozu 1939. zračna luka Vyškov postala je dio njemačkog poligona za obuku, koji se na njemačkom jeziku zvao Truppenübungsplatz Wischau.

To se dogodilo u vezi s početkom Drugog svjetskog rata, kada je nacistička Njemačka napala Poljsku. U to vrijeme, Fliegerhorst-Kommandantur Prossnitz, koji je bio podređen Luftgau-Kommandu XVII, bio je stacioniran na aerodromu.

Drugi svjetski rat (1939.-1945.)

Godine 1940. zračna luka Vyškov bila je pod njemačkom upravom i korištena je za obuku njemačkih tenkovskih trupa za Istočni front. Poligon za obuku proširio se i doveo do raseljavanja okolnih sela. Godine 1941., u kontekstu operacije Barbarossa, zračna luka Vyškov mogla je postati i mjesto za pripremu i obuku sovjetskih zrakoplova, koji su na početku rata bili prisiljeni premjestiti se na istok. Njemački Luftwaffe napadao je sovjetske zračne luke, uključujući one u Poljskoj i zapadnim dijelovima SSSR-a, a sovjetsko ratno zrakoplovstvo pokušavalo je premjestiti svoje snage na sigurno i reorganizirati se. Zračna luka Vyškov mogla je biti jedno od mogućih mjesta za pripremu ili obuku sovjetskih zrakoplova tijekom tog razdoblja. Dana 22. srpnja 1944. zabilježen je zračni napad na rafineriju Fanto Werke u Pardubicama, u kojem je oboren britanski bombarder Wellington, a posada je poginula. Dana 25. kolovoza prijavljeno je da se Junkers Ju-87 D-3 srušio u blizini sela Břest, pri čemu je pilot ozlijeđen. Istog dana izveden je zračni napad na uzletište, pri čemu je uništeno nekoliko zrakoplova Focke-Wulf Fw 190 F-8 i dva zrakoplova Messerschmitt Me-323 Gigant, vjerojatno iz 5. transportne TG. Dana 27. kolovoza 1944., zračna luka Vyškov bila je poprište zračne bitke u kojoj je uništeno devet lovaca Focke-Wulf Fw-190 F-8 i dva Messerschmitta Me-323 Gigant. Bitka se dogodila kada se pratnja lovaca vratila iz napada na gornjošleske rafinerije u Blechhammeru. 11. rujna 1944. godine vodila se zračna bitka iznad Kovářské, ali se odvijala u Rudnim gorama, a ne blizu Vyškova. Dana 13. listopada 1944. dogodio se američki zračni napad na Moravsku, ali daljnji detalji o zračnoj luci Vyškov tog datuma nisu poznati. U kolovozu 1944. zračna luka svjedočila je drugim događajima, uključujući zračne napade na borbene zrakoplove i pad zrakoplova Junkers Ju-87 D-3. U prosincu 1944. dogodila se zrakoplovna nesreća u blizini Vyškova. Točnije, 21. prosinca 1944. trenažni zrakoplov Arado Ar 96 srušio se u blizini sela Dětkovice (blizu Vyškova). Pilot, Walter Fleischhanderl, poginuo je prilikom prisilnog slijetanja. Dana 21. travnja 1945. sovjetski zrakoplovi izveli su zračni napad na Vyškov. Bio je to prvi zračni napad na grad toga dana, a bio je usmjeren na njemačke jedinice u tom području. Njemački borbeni zrakoplovi iz Prostějova poletjeli su kako bi se sukobili sa sovjetskim bombarderima, od kojih se jedan srušio sjeverno od Ostrova u Macochy. Dana 27. travnja 1945. sovjetski zrakoplov Il-2 srušio se na području između Lulčíja i Nemojanyja, blizu Vyškova. Zrakoplov je oborila njemačka protuzračna obrana. Posadu su činili gardijski nadporučnik Pavel Petrovič Korsakov i gardijski topnik Ivan Aleksandrovič Čuhnin. Oba pilota su poginula. Zračna luka je oslobođena 30. travnja. U rujnu 1945. aeroklub u Vyškovu usredotočio se na poslijeratnu obnovu i pripremu za sezonu letenja.[4][5]

Poslijeratno razdoblje (1945.-1948.)

U to vrijeme, aeroklub je bio dio Moravskošleskog aerokluba. Godine 1946. registriran je kao samostalna organizacija. U prosincu 1946. izrađen je projekt za izgradnju hangara, garaže i kluba. Godine 1947. krštena su dva zrakoplova i provedeno je sustavno termalno snimanje područja aerodroma. Mlađi piloti također su unaprijedili svoje vještine, a većina jedriličara dobila je dozvole. Aeroklub je nabavio vučni avion i obučio pilote vučne letjelice. Godine 1947. osnovan je fond za letenje.

Hladni rat (1949.-1990.)

Godine 1950. zračna luka Vyškov bila je dio organizacije DOSLET, koja se kasnije transformirala u SVAZARM. Godine 1952. travnata pista modernizirana je i proširena na 2500 m za potrebe mlaznih zrakoplova poput Mig 15, Av 14 i IL 28. Godine 1953. na aerodromu Vyškov održana je prva operacija vitla zrakoplovima VT-52 Jeřáb OK-9208 i VT-109 Pionýr OK-2243. Pilot Josef Tichý demonstrirao je zrakoplov s Pionýrom drugima na zemlji. Nadalje, dogodile su se političke promjene koje su utjecale na sastav članstva Aerokluba Vyškov, te je imenovan novi voditelj aerokluba, Miroslav Synek. Godine 1959. Zračna luka Vyškov primila je svoju prvu dvosjednu jedrilicu, L-13 Blaník, s registracijom OK-9849, koja je dodijeljena olomoučkom letačkom klubu. Ova je godina bila značajna i za jedriličarske aktivnosti na aerodromu, a Vojtěch Hlavizna postao je najuspješniji jedriličar. Godine 1968., zračna luka Vyškov bila je poprište događaja vezanih uz invaziju trupa Varšavskog pakta na Čehoslovačku. Dana 21. kolovoza zračnu luku su okupirali sovjetski zrakoplovi i vojnici te je postala strateška točka za daljnje operacije u sklopu invazije. Sovjetske trupe ovdje su iskrcale vojnike i opremu, a izgradile su i tvornicu za popravak. Godine 1980., zračna luka Vyškov bila je dio vojnog poligona za obuku i služila je za obuku pilota i zrakoplovnog osoblja. U to vrijeme zvala se "Vojna zračna luka Vyškov" i bila je dio Čehoslovačke narodne armije. Zračna luka bila je usmjerena na obuku u raznim vrstama vojnih zrakoplova, a provodila su se i borbena gađanja. Godine 1983. Aeroklub Vyškov dosegao je svoj najveći broj članova, 380 ljudi. Važno je napomenuti da je Aeroklub Vyškov djelovao pod okriljem ZO Vyškov 4 unutar Svazarma. Svazarm je bio organizacija koja se bavila, između ostalog, zrakoplovnim i padobranskim aktivnostima. Godine 1988. helikopter Mil Mi-2 također se srušio u branu Seč, zbog čega su mu se lopatice rotora zakačile za površinu. Zrakoplov je kasnije premješten u muzej u Vyškovu. U to vrijeme, međutim, prijetilo mu je izumiranje zbog izgradnje autoceste D1, koja je prelazila preko zemljišta aerodroma. Godine 1989. na Zračnoj luci Vyškov dogodila se važna promjena u obliku skraćivanja i pomicanja uzletno-sletne staze (VPD), koja je novo puštena u rad kao LÚD Vyškov s pozivnim znakom TRULITOL. Travnata površina sačuvana je kao rezervni VPD s pozivnim znakom TROLITUL. Iako Zračne snage nisu provodile velike zračne taktičke vježbe (LTC) na ovoj novoj dionici, nagađa se o mogućem trenažnom pristupu zrakoplova An-26 i Su-22. Istovremeno, padobranski odjel prestao je postojati ove godine zbog blizine autoceste. Događaji od 17. studenog 1989. na aerodromu u Vyškovu nisu se dogodili. 17. studenog 1989. povezuje se s praškim demonstracijama na Albertovu, koje su se pretvorile u nasilnu policijsku intervenciju i potom dovele do Baršunaste revolucije. Vyškov obilježava 17. studenog više simbolično, na primjer koncertima i snimkama iz tog razdoblja, nego demonstracijama ili okupljanjima na aerodromu.

Pad komunista, sloboda!

U 21. stoljeću (od 2001. do danas)

U 2021. godini na aerodromu Vyškov održan je događaj DemoGreen, izložba profesionalne opreme usmjerene na njegu zelenila i drveća. Tamo se održao i Slet československých letadel, koji je također bio otvoren za javnost.[6]

Linkovi

Referenca:

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: luka Vyškov Zračna luka Vyškov