Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zoran Maksimović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Prof. dr. Zoran Maksimović (Beograd, 18. ožujka 1923. - Beograd, 16. travnja 2016.), srpski geolog i akademik SANU.[1]

Životopis

Realnu gimnaziju s velikom maturom završio je u Čačku 1941. godine. Diplomirao je mineraloško-petrografsku grupu PMF u Beogradu 1950., a rujna iste godine izabran je za asistenta Geološkog instituta SAN. Kao stipendist Britanskog savjeta bio je na specijalizaciji u Cambridgeu (1954.-1956.). Doktorirao je 1957. na PMF u Beogradu s tezom "Geohemija raspadanja ultrabazičnih stena u Srbiji". Iste godine izabran je za docenta za geokemiju na istom fakultetu, a zatim za izvanrednog (1963.) i redovnog profesora na Rudarsko-geološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu (1971.). Bio je šef Katedre za geohemiju, osnovao je Laboratoriju za geohemiju i bio je osnivač Geohemijske škole na beogradskom Univerzitetu. Sudjelovao je po pozivu i kao predavač na mnogim domaćim i međunarodnim skupovima, kao i na sveučilištima u Grčkoj, Kanadi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, SAD i Velikoj Britaniji. Bio je član Srpskog geološkog društva (1950.), Mineraloškog društva Velike Britanije (1954.) i počasni član Mineraloškog društva Rumunjske (1997.).

Znanstveni rad

Najvažnije znanstvene aktivnosti akademika Maksimovića mogu se podijeliti na tri grupe:

  • geokemija i mineralogija ultramafičnih stijena, njihovih produkata hidrotermalne alteracije i površinskog raspadanja, uključujući lateritska ležišta nikla
  • geokemija i mineralogija krških boksita i krških ležišta nikla
  • geokemija životne sredine, uključujući izvjesne geomedicinske aspekte; s tim u vezi organizirao je u SANU dva međunarodna (1991. i 1996.) i jedan domaći simpozij (1993.) o deficitarnosti selena; također, organizirao je prvi simpozij o magneziju (1998.).

Djela i priznanja

  • Objavio je oko 300 znanstvenih radova i 2 monografije. Otkrio je 8 novih minerala nikla i rijetkih zemalja u Jugoslaviji i Grčkoj.
  • Zbog doprinosa znanosti izabran je za dopisnog člana SANU 1974. godine, a za redovnog 1985. godine. Predsjednik je Odbora za geohemiju SANU, sekretar Odeljenja za matematiku, fiziku i geo-nauke (od 26. veljače 1999.) i član Predsjedništva SANU.

Izvor

  1. ЗОРАН МАКСИМОВИЋ, sanu.ac.rs, pruzeto 16. siječnja 2021.