Zmajevac (Zenica)
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina
Zmajevac je uzvisina iznad Zenice. Najviša kota je na 638 metara nadmorske visine. Nalazi se sjeverozapadno od Zenice. Dalje prema jugozapadu je Grm, te nešto dalje prema jugu i jugoistoku su Velika Broda, Mala Broda i Zenica.[1] Prema narodnoj predaji, ime je dobio prema zmajevima "što vatru bljuvaše",[2], i gdje su bivakovali vukodlaci. [3] S južne strane oko Zmajevca teče rječica Kočeva.
Geologija
Potječe iz miocena i nalazi se do aluvijskog dijela na kojem se većim dijelom nalazi grad Zenica, do uskog pojasa glavne ugljenske zone (gline, pješčenjaci i lapori),u krovinskoj vapnenačkoj zoni s krovinskim slojevima ugljena.[4][5][6]
Galerija
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Pogled na Zenicu sa Zmajevca 15. siječnja 2019.
Izvori
- ↑ (boš.) ZEDA Lokalni ekološki Akcioni plan općine Zenica Dvokut pro i ZEDA Zenica: Lokalni ekološki akcioni plan općine Zenica 2008/2009 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
- ↑ Aura.ba Aura redakcija: LEGENDA O VRANDUKU, LISCU, VEPRU I ZENICI: AKO SE POMIRE BRAĆA BLIZANCI SREDNJA BOSNA ĆE BITI POD VODOM! (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ (boš.) BiH 24sata Legenda o Zenici - “Legende” – Hajdar Hulusija, 16. rujna 2017. (pristupljeno 3. svibnja 2019.)
- ↑ (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ Kod kosih rasjeda spušteno krilo naziva se podinsko, a krovinskim nazivamo izdignuto krilo. Kosi rasjed je kosa ravnina rasjedanja, duž kojih se vrši kretanje slojeva. Academia.edu Envera Huskić-Garić: Tektonska geomorfologija (skripta za internu upotrebu)
- ↑ Slojevitost je najvažnije strukturno obilježje u sedimentnim stijenama. Čine ju slojevi, odnosno taložna tijela ujednačenog litološkog sastava, odvojena od slojeva u krovini i podini planarnim diskontinuitetom ili slojnom plohom. Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu Bruno Tomljenović: Strukturna geologija: Primarne strukture (pristupljeno 6. svibnja 2019.)