Zgrada nekadašnje baletne škole u Kaštel Kambelovcu
Za druga značenja, pogledajte Ljetnikovac Cambi.Zgrada nekadašnje baletne škole, Bertova vila, ljetnikovac Cambi u mjestu Kaštel Kambelovcu, Obala kralja Tomislava 1, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.[1]
Opis dobra
Zgrada nekadašnje baletne škole u Kaštel Kambelovcu smještena je na obali prirodnog rta koji je nasipanjem proširen prema moru početkom 20. stoljeća. Konte Cambi Berto godine 1911. nasipava teren i gradi ljetnikovac. Godine 1950. građevinu dobiva na korištenje balerina Ana Roje za baletnu školu, a što je razlog da se danas cijeli jedan predio Kambelovca kolokvijalno naziva „Baletna“. Vila je izgrađena u secesijskom stilu. [1] Više je puta mijenjala vlasnike i namjenu. Jedno je ljeto Cambi iznajmio vilu iznajmio obitelji Karađorđević za ljetnikovac, iz čega je među narodom proizišla priča o Karađorđevićevom ljetnikovcu. Godine 1936. godine prodana je Nijemcu Bertu Knispelu, po kojemu je tada prozvana Knisperovom vilom. Godine 1945. godine nacionalizirana je i postaje društveno vlasništvo. Zgrada se 1948. preuređuje i dograđuje, pri čemu dobiva izgled koji je unatoč devastaciji zadržala sve do današnje potpune restauracije. Nakon Drugoga svjetskog rata tu je djelovala prva baletna škola u Dalmaciji koju su vodili priznati baletni umjetnici Ana Roje i Oskar Harmoš. Po školi se je prozvao cijeli taj dio Kambelovca. Godine 1961. baletna škola prestala je raditi i njome je upravljanje preuzelo poduzeće Kaštelanska rivijera, kojoj je služio kao ugostiteljski objekt, za što je više puta preuređena. Od 1990-ih je zgrada bila napuštena. Došla je u derutno stanje, a na inicijativu Grada Kaštela 2006. krenulo se s obnovom. Temelji zgrade su sanirani 2009. godine. Po završetku kompletne restauracije zgrade, predviđen je park, koji će biti identičan onome koji je uređen prilikom prvotne izgradnje Baletne škole. Određeno je da u prostorima kompletno obnovljene vile Baletne škole djeluje Glazbena škola fra Bernardina Sokola.[2]
Zaštita
Pod oznakom Z-3584 zavedena je pod vrstom "nepokretno kulturno dobro - pojedinačno", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "javne građevine".[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ R. Dobrić: Zgradi Baletne škole vraćen stari sjaj Crljenak.com. 7. travnja 2009. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.