Zgrada nekadašnje baletne škole u Kaštel Kambelovcu
Zgrada nekadašnje baletne škole, Bertova vila, ljetnikovac Cambi u mjestu Kaštel Kambelovcu, Obala kralja Tomislava 1, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.[1]
Opis dobra
Zgrada nekadašnje baletne škole u Kaštel Kambelovcu smještena je na obali prirodnog rta koji je nasipanjem proširen prema moru početkom 20. stoljeća. Konte Cambi Berto godine 1911. nasipava teren i gradi ljetnikovac. Godine 1950. građevinu dobiva na korištenje balerina Ana Roje za baletnu školu, a što je razlog da se danas cijeli jedan predio Kambelovca kolokvijalno naziva „Baletna“. Vila je izgrađena u secesijskom stilu. [1] Više je puta mijenjala vlasnike i namjenu. Jedno je ljeto Cambi iznajmio vilu iznajmio obitelji Karađorđević za ljetnikovac, iz čega je među narodom proizišla priča o Karađorđevićevom ljetnikovcu. Godine 1936. godine prodana je Nijemcu Bertu Knispelu, po kojemu je tada prozvana Knisperovom vilom. Godine 1945. godine nacionalizirana je i postaje društveno vlasništvo. Zgrada se 1948. preuređuje i dograđuje, pri čemu dobiva izgled koji je unatoč devastaciji zadržala sve do današnje potpune restauracije. Nakon Drugoga svjetskog rata tu je djelovala prva baletna škola u Dalmaciji koju su vodili priznati baletni umjetnici Ana Roje i Oskar Harmoš. Po školi se je prozvao cijeli taj dio Kambelovca. Godine 1961. baletna škola prestala je raditi i njome je upravljanje preuzelo poduzeće Kaštelanska rivijera, kojoj je služio kao ugostiteljski objekt, za što je više puta preuređena. Od 1990-ih je zgrada bila napuštena. Došla je u derutno stanje, a na inicijativu Grada Kaštela 2006. krenulo se s obnovom. Temelji zgrade su sanirani 2009. godine. Po završetku kompletne restauracije zgrade, predviđen je park, koji će biti identičan onome koji je uređen prilikom prvotne izgradnje Baletne škole. Određeno je da u prostorima kompletno obnovljene vile Baletne škole djeluje Glazbena škola fra Bernardina Sokola.[2]
Zaštita
Pod oznakom Z-3584 zavedena je pod vrstom "nepokretno kulturno dobro - pojedinačno", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "javne građevine".[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ R. Dobrić: Zgradi Baletne škole vraćen stari sjaj Crljenak.com. 7. travnja 2009. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."