Zemljin blizanac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Umjetnčki dojam planeta sličnih Zemlji.[1]

Zemljin blizanac ili Zemljin analog je planet ili prirodni satelit koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi.

Prije znanstvene potrage i proučavanja ekstrasolarnih planeta, mogućnost postojanja Zemljinih analoga je argumentirana preko filozofije i znanstvene fantastike. Načelo osrednjosti sugerira da bi planeti poput Zemlje trebali biti uobičajeni u svemiru, dok hipoteza o rijetkoj Zemlji sugerira da su oni izuzetno rijetki. Do sada otkrivene tisuće egzoplanetarnih zvijezdanih sustava duboko se razlikuju od našeg Sunčevog sustava, podržavajući hipotezu o rijetkoj Zemlji.

Filozofi su istakli da je veličina svemira takva da negdje mora postojati skoro identični planet. U dalekoj budućnosti ljudi će se možda koristiti tehnologijom za umjetno dobivanje zemljinog analoga teraformiranjem. Teorija multisvemira sugerira da bi zemljin blizanac mogao postojati u drugom svemiru ili čak biti druga verzija same Zemlje u paralelnom svemiru.

4. studenoga 2013., astronomi su objavili, na temelju Keplerovih podataka, da bi moglo biti čak 40 milijardi stjenovitih planeta koji kruže u nastanjivoj zoni u orbiti oko Sunčevih blizanaca i crvenih patuljastih zvijezda unutar Mliječnog puta.[2][3] Najbliži takav planet možda je udaljen 12 svjetlosnih godina.

Izvori

  1. "Artist's Concept of Earth-Like Planets in the Future Universe". http://www.spacetelescope.org/images/opo1535a/ Pristupljeno 25. lipnja 2020. 
  2. Overbye, Dennis (4. studenoga 2013.). "Far-Off Planets Like the Earth Dot the Galaxy". The New York Times. https://www.nytimes.com/2013/11/05/science/cosmic-census-finds-billions-of-planets-that-could-be-like-earth.html Pristupljeno 25. lipnja 2020. 
  3. Petigura, Erik A. (1. studenoga 2013.). "Prevalence of Earth-size planets orbiting Sun-like stars". Proceedings of the National Academy of Sciences 110 (48): 19273–19278