Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana. Isti slabije naseljeni prostor Ukrajinci su masovno naseljavali krajem 19. stoljeća u sklopu ruske odnosno ukrajinske kolonizacije Dalekog istoka, a nakon Ruske revolucije 1917. ondje je formirana Ukrajinska Republika Dalekog istoka odnosno Zelena Ukrajina koja je zbog boljševičke centralizacijske politike ukinuta 1922. godine.
Stanovništvo
Prema službenom popisu Sovjetskog Saveza iz 1926., Ukrajinci su činili 24,5 % stanovnika cijelog koloniziranog Dalekog istoka. U Zelenoj Ukrajini, Ukrajinci su uvijek činili premoćnu većinu i iste godine su imali preko 303 tisuće stanovnika. Taj je broj ukrajinskih stanovnika u sljedećem razdoblju rastao, i 1958. bio je preko 3,1 milijuna stanovnika, ali se u službenoj dokumentaciji paralelno i smanjivao zbog izražene rusifikacijske politike koju je započeo Josif Staljin. Danas u regiji neslužbeno živi nekoliko milijuna etničkih Ukrajinaca.
Gospodarstvo
Površina Zelene Ukrajine odnosno Zelenog klina iznosi oko 1 milijun četvornih kilometara i obuhvaća teritorije današnje ruske Habarovske i Primorske regije, a veći i značajniji gradovi koji se danas nalaze u sklopu tih ruskih regija su: Habarovsk, Vladivostok, Komsomoljsk, Ussurijsk i drugi. Ista središta su ujedno imala kulturnu i političku važnost za doseljene Ukrajince. Regija danas ima značajnu gospodarsku važnost zahvaljući iskopinama zlata i drugih plemenitih metala, a ujedno je razvijena ribarska i šumarska industrija, te brodogradnja i poljoprivreda.
Literatura
Encyclopedia of Ukraine, Volume 2, Paris 1957.