Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Završni i nezavršni znakovi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

U računarstvu, završni i nezavršni znakovi (još i završni i nezavršni simboli, završne i nezavršne oznake, terminali i neterminali[1]) su oni znakovi (simboli) koji su korišteni za konstruiranje pravila produkcija u formalnoj gramatici. Dok završni znakovi oblikuju dijelove nizova znakova koje gramatika generira, nezavršni znakovi preslikavaju imena produkcija gramatike i na taj način generiraju nizove znakova supstitucijom bilo drugih nezavršnih znakova, bilo završnih znakova (ili nekom njihovom kombinacijom).

Na primjer, za predstavljanje cijelog broja (engl. integer) se može zadati sljedeći opis u BNF notaciji:

<cijeli_broj> ::= ['-'] <znamenka> {<znamenka>}
<znamenka> ::= '0' | '1' | '2' | '3' | '4' | '5' | '6' | '7' | '8' | '9'

Ovdje su znakovi (-,0,1,2,3,4,5,6,7,8,9) završni, dok su <znamenka> i <cijeli_broj> nezavršni znakovi.

Oznake

U formalnoj se gramatici dogovorno koriste sljedeće oznake:

  1. Velika slova A, B, C, D, E i S su nezavršni znakovi gramatike. Uobičajeno je da se znak S koristi za početni nezavršni znak.
  2. Mala slova a, b, c, d, e, brojke i podebljani nizovi znakova su završni znakovi gramatike.
  3. Velika slova X, Y i Z su završni ili nezavršni znakovi.
  4. Mala slova u, v, w, x, y i z označavaju nizove završnih znakova.
  5. Mala grčka slova , i označavaju nizove završnih i nezavršnih znakova.

Izvori

  1. Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 903
  • Aho, Sethi, & Ullman, Compilers: Principles, Techniques, and Tools, Addison-Wesley, 1986.
  • Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3