Zarobljavanje države
Zarobljavanje države (eng. state capture) je korupcijska praksa kojom subjekt zarobljavatelj blokira i dirigira institucijama sustava da bi one radile njemu na korist. Svjetska banka ga definira kao proces gdje privatni subjekti, fizičke ili pravne osobe plaćaju nezakonitim i nevidljivim putem javnim službenicima radi utjecanja na državne ustanove kod oblikovanja zakona, pravila, norma i uredaba. Plaćanja mogu poprimiti različite oblike. Uz uplate, doniranja, preplaćivanja usluga, vid korupcije je zapošljavanje bivših državnih dužnosnika i /ili članova njihovih obitelji i bliskih prijatelja.[1] Državu davatelj korupcije u takvim procesima drži zauzdanu i što je proces zarobljavanja duži, to je država sve dublje i teže zarobljena zbog kompromitiranosti sustava i sukoba interesa upletenih dužnosnika.
Oblikom je sustavne političke korupcije u kojoj privatni interesi značajno utječu na procese donošenja odluka od strane država (utjecanje na donošenje pravnih propisnika, pravila, politika), radi ostvarivanja vlastite koristi. Prvi je puta izraz „zarobljavanje države“ upotrijebila Svjetska banka oko 2000. godine, radi opisivanja stanja u nekim bivšim sovjetskim srednjoazijskim tranzicijskim zemljama. Odnosio se na slučajeve u kojima su male korumpirane skupine koristile svoj utjecaj na državne službenike i proces donošenja odluka od strane vlasti radi jačanja vlastitog gospodarskog položaja. Članovi tih skupina kasnije su postali poznati kao oligarsi.
Zarobljavanje države je protupravan ili (njima nepripadajući) utjecaj elita na uobličavanje državnih propisnika, politika i regulacija. U svojoj biti ono je očitovanje visoke korupcije (eng. grand corruption).[2]
Izvori
- ↑ Letica, Slaven; Političko-ekonomijska i sociopsihologijska analiza 'Slučaja/Fenomena Agrokor' . Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 28
- ↑ Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 210 (Daniel Kaufmann, Human Rights and Governance: The EmpiricalChallenge, in HUMAN RIGHTS AND DEVELOPMENT: TOWARDS MUTUAL REINFORCEMENT 373 (Phillip Alston & May Robinson eds., 2005)