Zoološke vrtove ljudi uređuju da bi makar u donekle prirodnim uvjetima mogli promatrati život životinja.
Suvremeno uređivanje zooloških vrtova
U njih smještaju životinje iz različitih krajeva svijeta. Suvremeni zoološki vrtovi uređeni su tako da svaka životinja - u malom - oko sebe ima prostor sličan onome u kojem je navikla živjeti u slobodnoj prirodi: vidra ima bazen za plivanje i nekoliko trulih panjeva u koje se može zavući; kod majmuna je drveće na koje se mogu penjati; medvjed ima umjetnu spilju, ptice dosta prostora za letenje, zebre dovoljno mjesta za trčanje itd.
Tu nema više kaveza sa željeznim šipkama i rešetkama kao u zoološkim vrtovima starijeg tipa. Da životinje ne pobjegnu, podignuti su oko njihovih nastamba zidići i iskopani jarci s vodom,a lavovi su npr. smješteni u velikim ulegnućima iz kojih ne mogu iskočiti. Jedino su ptice ostale u prostranim kavezima od žičane mreže,da ne odlete; ali je u tim kavezima drveće, grmlje i slično. Takve, moderno uređene zoološke vrtove nazivamo i zoološki parkovi. U njima se mogu držati i veće skupine životinja: čopori majmuna, krda antilopa, jata ptica močvarica i slično. Tako će njihov život biti sličniji životu u slobodnoj prirodi. U zoološkom vrtu mnoge životinje, ako su same, brzo uginu; ako je više životinja iste vrste zajedno, lakše se priviknu novim uvjetima života. Čak se i razmnožavaju kao da su u slobodnoj prirodi. Njihova mladunčad lakše će podnositi život u zarobljeništvu, nego one životinje koje su ulovljene i stavljene u zoološki vrt. Životinje u zoološkom vrtu zaštićene su od prirodnih neprijatelja. Hrana im je osigurana u dovoljnim količinama, isto tako i veterinarska briga ako obole. Zato većina životinja u zoološkom vrtu živi dulje nego u slobodnoj prirodi.
Zoološke vrtove posjećuju ponajviše učenici. Tu pobliže upoznaju životinje o kojima uče u školi. Posebnu važnost zoološki vrtovi imaju za stručnjake, zoologe i biologe.
Povijest
Izvan europske civilizacije postojao je samo drevni tenochtitlanski zoološki vrt.
Prvi zoološki vrt u Europi osnovan je u Beču 1752. godine. U 20. stoljeću počeli su djelovati zoološki parkovi. Najveći zoološki vrt na svijetu po površini je onaj u Monartu u Južnoj Australiji. Prostire se na 1 450 ha. Najveći u Europi je Tierpark Berlin koji zauzima površinu od 160 ha. Na svijetu je po broju životinja najveći Zoološki vrt Berlin koji se prostire na 34 ha i broji 19 500 jedinki raspoređenih u 1 500 različitih vrsta. Godišnje ga posjeti oko 3 000 000 ljudi. Po broju jedinki drugi najveći zoološki vrt na svijetu je onaj u Torontu u Kanadi. Prostire se na 287 ha, a broji 16 000 jedinki koje pripadaju 491 različitoj vrsti te bilježi 2.6 000 000 posjetitelja godišnje. Po časopisu Forbes (članak iz 2007.) najljepši zoološki vrtovi na svijetu su redom: Animal Kingdom u Orlandu (SAD), bazelski (Švicarska), beuvalski (Francuska), berlinski (Njemačka), bronksški (SAD), česterski (UK), praški (Češka) i pretorijski (JAR). [1]
Hrvatska
U Hrvatskoj postoji 6 zooloških vrtova, 3 javna i 3 privatna. Po površini je najveći osječki (11 ha), a po broju životinja zagrebački (2 225 jedinki raspoređenih u 275 vrsta).
- Zoološki vrt grada Zagreba
- Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita
- Zoološki vrt i akvarij grada Osijeka
- Zoološki vrt obitelji Bizik
- Zoološki vrt obitelji Milec
- Križevačko čuvalište tigrova
Postoji i javni safari park Brijuni, nastanjen egzotičnim biljožderima.
Kritike
Zoološki vrtovi su povremeno na udaru kritika udruga za zaštiti životinja. Naime, pojedini zoološki vrtovi se razlikuju, kako po brizi za životinje, tako i po svojoj opremljenosti te stupnju komfora koji pružaju životinjama. Najčešće kritike su upućene pojedinim zoološkim vrtovima, češće u nerazvijenim zemljama, zbog zapuštenosti životinja, ali i na uvjete u kojima one žive, prije svega na neadekvatnost kaveza. To može uzrokovati nenormalna ponašanja, kao klimanje glavom, stalno trčanje uz ogradu, griženje čeličnih šipki i samoozljeđivanje. Problem je i to što su neke životinje, koje u prirodi žive kao samotnjaci, smještene u kavez sa više jedinki, i obrnuto.
Glavne zadaće
Danas se težište postojanja zooloških vrtova premjestilo sa izlaganja egzotičnih životinja premjestilo na druga područja. Prije gotovo 60 godina je profesor dr. Heini Hediger (direktor zooloških vrtova u Bernu, Baselu, i Zürichu) kao glavne zadaće zooloških vrtova postavio
- zaštitu prirode
- školovanje
- istraživanje i
- odmor i rekreaciju.
U tome se do danas nije ništa promijenilo. U daleko najvećem broju znanstveno vođenih zooloških vrtova stoji na prvom mjestu zaštita prirode i vrsta. Tako danas veliki broj zooloških vrtova vodi i financira pojedine projekte zaštite in situ, odnosno u životnom prostoru divljih životinja.
Izvori
- ↑ www.lifeistravel.org, "Forbes has named the best zoos of the world", objavljeno 9. studenog 2007., pristupljeno 5. lipnja 2013.
