Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zádor (Sigetska mikroregija, Mađarska)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zádor je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 15,22 km četvorna.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na uz županijsku granicu sa Šomođskom županijom, na 45° 58' sjeverne zemljopisne širine i 17° 39' 55" istočne zemljopisne dužine. Dombol je 2 km zapadno, Potonja je 2,5 km južno, Surinj je 1,5 km istočno, Ujfaluba je 3 km istočno, Dekla je 4 km jugoistočno, Meljek je 3 km sjeveroistočno, Daranj je 4,5 km sjeverozapadno, 5,5 km sjeverno-sjeverozapadno je Išvandin, a 4 km sjeverno su Kisdobsza i Dopsa.

Upravna organizacija

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7976.

Povijest

Zádor se 1332. spominje u diplomi pod imenom Zadur. Pripadao je arhiđakonu. néven. Ekkor a szigetvári főesperességhez tartozott.

Češki husiti su se 1460. doselili u selo.

Za vrijeme turskih osvajanja nije opustjeo. Crkve su ostale sačuvane. U to vrijeme su pripadali obiteljima Sáfrán i Csi. Kamen od ovih crkava nije završio u sigetskoj utvrdi.

Krajem 16. stoljeća je pripadao Jánosima, a u 18. stoljeću obitelji Batthyány.

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj 1910. u Zádoru je živjelo 603 stanovnika, od čega su 600 bili Mađari. 188 su bili rimokatolici, a 413 reformiranih kršćana.

Promet

Nalazi se sa južne strane željezničke prometnice Barča – Viljan. U selu je i željeznička postaja.

Stanovništvo

Zádor ima 394 stanovnika (2001.). Većina su Mađari. Roma, koji u selu imaju manjinsku samoupravu ima oko 11%. Hrvata je 1,8%. Neizjašnjeno je 5%. Rimokatolici čine skoro 2/3, a kalvinisti preko petine.

Vanjske poveznice