Yangoor (krater)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Predložak:Značajka na astronomskom objektu Yangoor je najveći poznati udarni krater na površini Uranovog mjeseca Ariela. Udarni krater sa središnjim vrhom, promjera je oko 78 km, a nalazi se otprilike 450 km od Arielovog južnog pola. Sjeverozapadni rub kratera izbrisan je stvaranjem grebenastog terena.[1] Krater nema svijetlih naslaga izbačenog materijala.[2]

Yangoor je prvi put snimila svemirska letjelica Voyager 2 u siječnju 1986.[2] Krater je dobio ime po duhu koji u mitologiji australskih Aboridžina donosi dan. Ime Yangoor službeno je odobrila Međunarodna astronomska unija 1988.[3]

Karakteristike

S promjerom od oko 78 km,[3] Yangoor je najveći arielov krater koji je uočila svemirska letjelica Voyager 2 tijekom preleta Urana i njegovog sustava mjeseca 1986. godine. Krater je izuzetno plitak, a većina dna kratera gotovo da nema mjerljivu dubinu. Dno Yangoora pokazuje dihotomiju: južno dno je mnogo dublje, s dubinom od otprilike 1 km, nego sjeverno dno, koje ima dubinu manju od 200 m. Rub kratera i središnji vrh Yangoora, u usporedbi, topografski su mnogo istaknutiji. Rub kratera je uglavnom netaknut i uzdiže se 150 - 500 metara iznad okolnog terena, dok se izduženi središnji vršni kompleks proteže od središta do zapadnog ruba Yangoora i uzdiže se preko 1 kilometra u visinu.[4]

Ekstremna plitkoća Yangoora je neobična i u suprotnosti je sa slično velikim Domovoyem, još jednim arielovim kraterom.[5]:9 Očekivana dubina kratera veličine Yangoora je oko 27 km, što zahtijeva neki mehanizam za smanjenje dubine kratera nakon njegovog formiranja. Astronom A. Ružička je predložio je 1988. godine hipotezu kojoj ravni dijelovi Yangoora predstavljaju kriovulkanski tok koji je zakopao izvorno dno kratera.[6] Prema drugoj hipotezi, spljoštena priroda Yangoora može ukazivati na eru viskoznog opuštanja, gdje Arielova kora polako puže i izravnava topografske značajke. Tim planetarnih znanstvenika predvođen M.T. Blandom modelirao je viskoznu relaksaciju za Yangoor 2023. godine, zaključivši da je za usklađivanje opažanja potreban površinski toplinski tok od najmanje 30 mW/Predložak:M2. Ova vrijednost sugerira da je Ariel prošao kroz razdoblje intenzivnog plimnog zagrijavanja; budući da Domovoy nije opušten, ili je razdoblje bilo kratko ili je Arielova površina bila neravnomjerno pogođena.[4]

Izvori

</ref>

[5]

[1]

[2]

[4]

[6] }}

  1. ↑ 1,0 1,1
    • Nepoznat parametar: s2cid
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: s2cid
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  3. ↑ 3,0 3,1 Pogrješka u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor USGS
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: doi-access
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: article-number
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  5. ↑ 5,0 5,1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  6. ↑ 6,0 6,1 Ruzicka, A. (ožujak 1988). "The Geology of Ariel". 19. Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference. p. 1009. Bibcode 1988LPI....19.1009R