Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 10

Osmijeh ili osmjeh

Što je ispravno osmijeh ili osmjeh?

Oboje može prema novu Babićevu pravopisu. Ali od davnina je ukorijenjen oblik - osmijeh, s dugim jatom, a tako je bilo i prije silovanja pravopisa, stoga - osmijeh. --Abyssus 21:19, 16. studenog 2006. (CET)

Trezor ili riznica

Mijenja li se u hr. trezor u riznicu, ili postoji razlika?

Postoji razlika. Trezor je izvorno grčka riječ > lat. pa se onda dalje širila. Trezor više ima značenje mjesta gdje se čuva izričito - novac, obveznice i neke vrlo vrijedne stvari poput zlata i sličnog, npr. državni trezor. Riznica je pak više apstraktnija, trezor je ujedno riznica, ali riznica nije trezor! Npr. Atrejeva je isključivo riznica (s kulturnoumjetničkim blagom i ostacima prošlosti), a ne trezor, zar ne? :-) Dakle, može oboje, ovisno o značenju. --Abyssus 21:25, 16. studenog 2006. (CET)

Uposlenik ili zaposlenik

Postoji li razlika između uposlenika i zaposlenika, kao i između glagola uposliti i zaposliti? Hvala

Ne, sinonimni su. Danas je češća inačica zaposliti - zaposlenik, dok uposlenik ostaje dijalektalno i arhaično obilježen. --Abyssus 09:49, 17. studenog 2006. (CET)

Banjaluka/Banja Luka

Jeli ispravno Banja Luka, u genitivu jednine, govoriti Banja Luke ili Banje Luke.

Bravo za nedalikanje u pitanju, ali je li se piše odvojeno, premda je naglasna cjelina. Jeli su juhu. ;)

Ovo je zgodno pitanje koje mi je jednom jedan jezikoslovac odgovorio. Dakle, ako je Banja Luka, genitiv je Banje Luke. Ako je Banjaluka, genitiv je Banjaluke. Postoje oba načina pisanja, Hrvati pišu uglavnom odvojeno, a Srbi zajedno, no i od tog "pravila" postoje iznimke.

Sam naziv znači banova livada (luka je nekoć označavala livadu, a potom je došlo do semantičke promjene). Također, ako pišeš Banjaluka, stanovnik je Banjalučanin, a ako pišeš Banja Luka, stanovnik je Banjolučanin. --Abyssus 15:54, 17. studenog 2006. (CET)

Jedan put ili jedanput

jedan put ili jedan put

Hehe, misliš jedan put ili jedanput. ;) Jedanput, to je složenica. Ali samo u značenju priloga - jedanput sam ga vidio. Jedan put može biti drugoga značenja: Vidio sam jedan put obrastao cvijećem...

Usput, pazi - dvaput, ali - dva puta (isto vrijedi i za ostale brojeve).

• Dva puta gledao sam istu predstavu.
• Dvaput sam gledao istu predstavu.

Također, premda se izgovara [jedamput] piše se jedanput, zbog pravila o jednačenju po mjestu tvorbe i njegovim iznimkama.

--Abyssus 15:49, 17. studenog 2006. (CET)

Podfamilija ili potfamilija

Da li je pravilno podfamilija ili potfamilija?

Je li pravilno, misliš? Po pravilima za jednačenje po zvučnosti trebalo bi - potfamilija, ali nije li u hrvatskoj biološkoj nomenklaturi uobičajen naziv porodica, a pritom i potporodica? --Abyssus 19:06, 18. studenog 2006. (CET)

Kad ste vi došli/došla

Je li ispravno, kada se nekoj osobi obraćamo sa VI, reći : …kada te Vi došao/došla ili …kada ste VI došli

...Kada ste vi došli --Jolo Buki Original 12:28, 20. studenog 2006. (CET)

Isključivo množina, ostalo je debilno. --Abyssus 17:59, 20. studenog 2006. (CET)

Griješka , grješka ili greška

S obzirom na pravilo da se u svim oblicima sklonidbe jekavski dugi jat piše kao kratki, zašto često čujemo GRIJEŠKA ? Grijeh - grješka ili greška

Jekavski dugi jat piše se kao kratki? To s ovime nema veze. Nadalje, postoji pravilo o pokrivenome r - suglasnik+r, a zatim jat - zato je moguća dubleta greška ili grješka, premda, iskreno, potonje ne smatram dobrim rješenjem. Ali to je subjektivan dojam. --Abyssus 18:02, 20. studenog 2006. (CET)

Veliko i malo slovo

Da li se u ugovorima, u nastavku teksta riječ ugovor piše velikim ili malim slovom, obzirom da se točno zna o kojem je ugovoru riječ?

Malo, nema potrebe pisati velikim slovom. --Abyssus 18:02, 20. studenog 2006. (CET)

Objekt ili objekat

Što je ispravno reći Ovaj objekt je pod video nadzorom, ili ovaj objekat je pod video nadzorom

Nijedno. ;)

Ovaj je objekt pod videonadzorom. --Abyssus 22:29, 20. studeni 2006. (CET)

Zašto? Enklitika je teži položaju iza prve naglasne cjeline. Nadalje, objekt, a ne objekat, u jezičnoj je praksi nekoć bilo da se takvi suglasnički skupovi premošćuju samoglasnikom, ali se to danas izbjegava budući da je jezik živa tvar, a i skup nije toliko težak za izgovor. Video- je vezani leksički morfem što znači da se piše zajedno s ostalim riječima s kojima čini složenicu - primjerice - videouređaj, videooprema. Isto vrijedi i za još neke poput radio-, tele-, foto-, audio-, bio- i slični. --Abyssus 22:31, 20. studeni 2006. (CET)

U ili na Brodu

Mjesna zajednica se zove Brod. Ja živim na Brodu, ili u Brodu?ili Škola se nalazi na Brodu, ili u Brodu?

U Brodu. Knjiga je na stolu, označava da je nešto postavljeno iznad nečega. Taj prijedlog, doduše, može imati i prenesena značenja - idem na posao, idem na fakultet, ali onda uglavnom označava neko zanimanje ili zanimaciju. Što se mjesta i naselja tiče - prijedlog u - u Zagrebu, u Požegi, u Brodu. Ali, recimo da postoji neki brodić u Brodu, mogao bi reći - idem na brod u Brodu. ;) --Abyssus 16:04, 22. studeni 2006. (CET)

Brki ili Brci?

Kako glasi lokativ u Brki, ili Brci?

Sibilarizacija se uglavnom ne provodi u toponimima, ali ima iznimaka - u Liki/Lici itd. Ovdje - u Brki. No, ako jezični osjećaj i samih stanovnika prevladava sa sibilariziranom inačicom, može i ona. --Abyssus 16:05, 22. studeni 2006. (CET)

Markova/Markovog brata

Je li ispravnan genitiv: npr. ženina stana ili ženinog stana Markova brata ili Markovog brata

Može oboje, premda se preporučuje, a i stilski je ljepše sklanjati kao neodređene pridjeve one posvojne na -ov, -ev, -in, -ljev. --Abyssus 16:30, 23. studeni 2006. (CET)

Kako uobličiti zapisnik?

Često u zapisnicima ili izvodima iz zapisnika sa sjednice vidim da piše npr.: Ad.1 i sl. pa obrazloženje o čemu se raspravljalo. Šta je to Ad.1 i sl. i da li je ispravno. Kako je najljepše napisati kada pišemo da se raspravljalo o određenoj tački reda pod određenim brojem..?

Ad na latinskome znači u ovome kontekstu na, u, nešto poput da se raspravljalo o tome u prvoj točki. Ispravno je, kao i brojne druge latinske kratice, premda, uvijek se može uzeti neki hrvatski izraz. No, ovo je ipak politički metajezik, a oni voooole latinizme. ;) --Abyssus 16:38, 23. studeni 2006. (CET)

Titule u potpisu

Da li je ispravno kada u potpisu neke osobe koja je rukovoditelj, predsjednik (obično mislim na organe uprave)i sl. stoje obično znanstvene titule ili što je po struci?

Koliko je meni poznato kada je potpis u pitanju tada znanstvene titule dolaze iza imena i prezimena. Nisam 100 % siguran, ali čini mi se da je tako. Neka slobodno netko provjeri u gramatici. Slafko 15:16, 23. studeni 2006. (CET)

Ako niste sigurni - zašto pišete ovdje? Samo se stvara dodatna pomutnja. Kao prvo - u hrvatskome jeziku nema pitanja s da li, tisućiti put to velim. Kao drugo, slobodno se navodi titula, ali treba se razlikovati titulu od zvanja. Naime, ako se piše ispred imena, onda je titula, a ako se piše iza imena, onda je zanimanje ili zvanje. Npr. Ivo Ivić, dipl. inž. ili Prof. Ivo Ivić --Abyssus 16:33, 23. studeni 2006. (CET)

Promotivna sredstva

Je li ispravno reći promo sredstva? Kao npr. Posebno su kreirana promo sredstva za ... Je li ispravno radiospot?

Bolje promotivna sredstva, ako već imamo pridjeve, zašto ih ne koristimo? Radiospot? Kako se može spot vrtjeti na radiju, nema logike. :) I videospot već je svojevrstan pleonazam jer spot, premda tuđica, označava videoisječak. Inače, video- i radio- pišu se zajedno s riječima koje dolaze. --Abyssus 17:27, 27. studeni 2006. (CET)

Info-

Kako se pišu riječi koje imaju ispred info, npr. info set, info pult i sl.

Opet ne koristite pridjeve. Informacijski pult, informativni pult, itd. --Abyssus 17:33, 27. studeni 2006. (CET)

U povodu ili povodom?

Koje je ispravnije upotrijebiti i ima li kakve razlike u ovome?

Može oboje, a razlika je samo - u padežima. :-))) --Abyssus 17:34, 27. studeni 2006. (CET)

Koktel-prijem

Je li ispravno: Svečanost je okončana koktel prijemom u ...

Ja bih to pisala kao polusloženicu, koktel-prijam. Ali, tu postoji toliko razilaženja u pravopisima tako da može ostati i tako, prvi se dio ne sklanja. Inače, pravilno je prijam, a ne prijem, no, mogu i preko ovoga prijeći. ;) --Abyssus 17:35, 27. studeni 2006. (CET)

Press-clipping?

Može li se upotrebljavati u našem jeziku pres-kliping? Kako zvuči: Organizovanje vođenja pres-kliping aktivnosti...

Molim vas, nemojte. :-) Press clipping? Znači, to je praćenje i skupljanje informacija, nije li logičnije tako reći, opisom? Ne znam koja je najbolja terminologija za to, ali, ako je baš nužno, onda neka ostane, ali navedite kurzivom, budući da su strane riječi. --Abyssus 17:39, 27. studeni 2006. (CET)

Pri svega, to je organiziranje, nima ti u nas organizovanja. A te engleske riči bih nazvao običnim Ilustrissimusovim sindromom.
Ne padajte pod utjecaj pametovanja od strane nepismenih i priučenih raznoraznih glasnogovornika i novinara.
Oni se tako samo želidu prikazat pametnijima, ka' "oni znaju strane riječi, oni znaju jezike"... pa zatiru svoj. Kubura 10:58, 5. prosinac 2006. (CET)

Ma katkad ispravim anglizme pa mi tvrde da je to terminologija struke, stoga - oprezna sam. :-) Ali mrzim ih, zaista, većinom su nepotrebni, baš kao što veliš - samo da pametnije zvuči. --Abyssus 10:59, 5. prosinac 2006. (CET)

imidž kampanja?

Može li biti imidž kampanja?

Joj. Kako se meni diže kosa na glavi od svih tih stylinga i imidža. A može, što da velim... Kampanja za imidž, možda bolje (kad nema pridjeva), da baš ne bude ovakva složenica. No, hajde... Imidž, imidž... Bljak. --Abyssus 17:42, 27. studeni 2006. (CET)

Pilot-projekt?

Može li biti pilot projekt?

Aha, ali kao polusloženica, isključivo: pilot-projekt. --Abyssus 17:43, 27. studeni 2006. (CET)

Sat/čas, tren/čas

Je li čas hrvatska riječ? Odnosno, je li ispravno reći čas umjesto tren ili časak umjesto trenutak.

Jest. Ali ne kao zamjena za sat. ;) --Abyssus 11:44, 28. studeni 2006. (CET)

Ako se ne varan, "časak" je bia jedan od starijih pokušaja za privod riči "minuta". Tako se u starijem tisku (ali još od vrimena stare Austrije) može naći taj izraz; tko se spominje "Velog mista", ima prizora kada profesor rabi "časak" za "minutu" (čitajući novine). Kubura 10:02, 5. prosinac 2006. (CET)

Zdravstvena zaštita?

Je li ispravno reći zdravstvena zaštita i socijalna skrb?

Aha. Postoje sad nijanse oko skrbi i skrbništva te ostalih inačica, ali ušlo je u uporabu i ostalo svojevrsnim metajezikom. --Abyssus

Nazočiti i pribivati

Kad se upotrebljava nazočiti a kad pribivati?

Uglavnom su sinonimni, ali - ako je netko nazočan, ne mora biti i prisutan. :-)) Naime, prisutan ima još jedno značenje - ne fizički prisutan, nego duhom prisutan. Negdje netko može biti nazočan, ali ne i prisutan. Primjerice, netko sjedi na saborskoj sjednici (nazočan je), ali je mislima negdje sasvim drugdje (nije prisutan). Ali, oba glagola (ili pridjeva) mogu biti sinonimni ako ih se koristi bez konotacija. --Abyssus 15:41, 29. studeni 2006. (CET)

Poljogospodarstvo i vodogospodarstvo

Je li ispravno ovo ili može drugačije?

Joj, koje složenice. A što mogu, pravilno su izvedene, premda im ne vidim praktičnu primjenu. --Abyssus 15:42, 29. studeni 2006. (CET)

Naić ćeš u literaturi na "vodnogospodarske objekte, sustave" vodnogospodarski na Googleu... Ovdi imaš dosta rezultata.
U dosta manjem broju nađenih stranica, naići ćeš i na "vodogospodarske" (bez "n") vodogospodarski na Googleu, i to sve u službenim glasilima.
Poljogospodarski, vidi na poljogospodarski na Googleu i poljogospodarstvo na Googleu, postoje kao izraz u službenim glasilima i kao ključna rič u hr.radovima.Kubura 11:45, 14. prosinac 2006. (CET)

Predstojnik

Može li šef nekog odjela biti predstojnik, a koji nije na državnoj razini?

Da, predstojnik kao značenje ima voditelj odjela ili kakve ustanove. Znači, ne mora biti u državnoj službi. Ja sam predstojnica pravopisnog odjela Wikipedije. :-)))) --Abyssus 15:43, 29. studeni 2006. (CET)

Pravorijek i presuda

Može li pravorijek uvijek biti i presuda, je li to isto, a dispozitiv?

Pravorijek može biti i neko rješenje ili odluka, ali se najčešće ponaša kao sinonim za presudu. Dispozitiv je izreka presude ili kakva rješenja, može biti sinonim za navedenu presudu ili pravorijek. Vrlo bogato pravno nazivlje, usudim se primijetiti. :-) --Abyssus 15:46, 29. studeni 2006. (CET)

Pravno gledano, presuda je uvijek sudska odluka (odluka državnog suda), dok je pravorijek odluka arbitražnog suda o biti spora (odluka izbranog suda). --Suradnik13 19:19, 4. prosinac 2006. (CET)

Protok vremena

Može li biti protok vremena?

Protok je cirkulacija, kruženje, primjerice - protok novca. A kruži li vrijeme? Apstraktno bi se moglo reći, povijest se ponavlja, ali fizikalno baš i ne. :-) Bolje je tijek ili tok vremena. --Abyssus 16:02, 29. studeni 2006. (CET)

Protok = kruženje??
Čini mi se da bi protok triba označavat „tok kroz”, bez nuždneg povratka toka kroz istu točku u prostoru/vrimenu, kao u „prolazak”. Kubura 09:10, 30. studeni 2006. (CET)

Protok je, dragi moj Kuburo, prvo kruženje, a tek kojekakvim analogijama prolazak. --Abyssus 15:32, 30. studeni 2006. (CET)

Svašta.
Iskreno rečeno, meni je drago ako je tako, jer onda bismo mogli privodit na hrvatski inojezične izraze koji imaju u korinu predmetak (ili kako li se to već čuda zove) koji označava ponavljanje, odnosno kružno kretanje (kao re-, wieder-, ...).
Samo, šta onda označava "prolazak kroz" i sl.(durch-... )? Kubura 22:57, 30. studeni 2006. (CET)

Koga se (po)štuje

Kada se koristi izraz Štovana/i a kada Poštovana/i?

Štuje se Boga (i ine božanske osobe), poštuje se ljude. Isključivo i samo poštovani/poštovana. --Abyssus 15:32, 30. studeni 2006. (CET)

Usput, ovo je česta pogreška - samo da nastavim. Ne koristite izraze poput bilježim se sa štovanjem zbog navedenog razloga. Problem daje i prijedlog s(a). Naime, globalno je pravilo da se sa piše ispred s, š, z, ž (ima ih mnogo, zaista, ali ovo je općenito). Stoga, nije sa poštovanjem, nego s poštovanjem. A štovanje ostavimo religijskim i inim obredima, obraćanjima i ostalome. :) --Abyssus 15:54, 30. studeni 2006. (CET)

Obljetnica

Može li se u nekoj brošuri navesti "120. obljetnica ekonomskog razvoja", ili 120-ta obljetnica... ili je ljepše na se napiše nekako drugačije, molim malo pojašnjenja o tom pitanju? Hvala

Neću pojasniti, ali ću - objasniti. ;) To je pojašnjavanje postalo pomodno, očito. Dakle, može se pisati kako god želite, 120. obljetnica, 120-a obljetnica, stodvadeseta obljetnica, sto i dvadeseta obljetnica. Premda, radije nemojte koristiti oblik 120-ta obljetnica, nema smisla koristiti glavni broj i nastavak, ako se to može zamijeniti - rednim brojem, odnosno jednostavno - točkom. Ja sam za inačicu 120. obljetnica, jer praktičnije je od izražavanja broja slovima, a i točnije od inovacija poput one koju ste drugu naveli. --Abyssus 19:12, 4. prosinac 2006. (CET)

Petostruki ili peterostruki

Što je ispravno petostruki ili peterostruki?

Ovo drugo. --Abyssus 10:52, 5. prosinac 2006. (CET)

Razmislih malo, moglo bi i ovo prvo, tvorbeno. :-) --Abyssus 11:43, 9. prosinac 2006. (CET)

Hvatač ili hvataljka

Je li hvatač ili hvataljka zrna (misli se na streljivo)?

Hvatač obično označava osobu.
Hvataljka obično označava predmet, kao hvataljke na stroju.
Usput, piše se strjeljivo. Kubura 08:28, 6. prosinac 2006. (CET)

Hvatač i hvataljka - dobro ti Kubura veli. A ne piše se strjeljivo, moguće su obje inačice, pravilno je napisao/la. Ja preferiram bez pravila o pokrivenome r jer ga smatram pretjeranom hiperjekavizacijom. --Abyssus 10:50, 6. prosinac 2006. (CET)

Nova Godina

Kada se piše Nova godina a kada nova godina?

Nova Godina nikad se ne piše.

Zatim, Nova godina, s velikim početnim N označava blagdan koji je 1. siječnja. Ako nekome čestitaš Novu godinu, čestitao si mu taj blagdan/praznik. Ako nekome zaželiš sretnu novu godinu, zapravo mu želiš sretnu cijelu narednu godinu, a ne samo taj jedan dan 1. siječnja. Stoga u čestitkama obično pišem - Sretna ti nova 2007. godina! jer želim iste želje za cijelu godinu, a ne samo čestitati jedan dan. Sve je stvar izbora i namjere. :) Sretna vam nova 2007., wikići, unaprijed. ;) --Abyssus 10:53, 6. prosinac 2006. (CET)

Predsjedavati

Kaže li se Arbitražnom tribunalu ili Arbitražnim tribunalom je predsjedavao...

Arbitražnim tribunalom predsjedavao je... Jedino tako, zbog enklitike, a i odgovarajućeg padeža. Netko upravlja nečim, a ne nečemu. :) --Abyssus 17:57, 6. prosinac 2006. (CET)

Točka

Kada u naslovima i podnaslovima dolaze riječi koje se odnose na razdoblje npr. 2000 - 2007, pišu li se točke iza godina ili ne, s obzirom da je naslov ili podnaslov

Može oboje, ali preporučuje se s točkama, budući da ovako postaju glavni brojevi. Ne volim jezična kompliciranja o nagomilavanju razgodaka, redni brojevi imaju svoju svrhu, a također i točke koje ih tako i označavaju. Ja bih to 2000. - 2007. kako je i najprirodnije. --Abyssus 17:58, 6. prosinac 2006. (CET)

Svijećnjak ili svjećnjak

je li ispravno svijećnjak ili svjećnjak?
hvala — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.167.19 (razgovor • doprinosi)

Svijeća, svijećnjak, dakle, dugi jat. :) Hvala tebi na lijepo postavljenom pitanju bez dalikanja. ;) --Abyssus 11:42, 9. prosinac 2006. (CET)

Vjerojatno ili vjerovatno; ponovo ili ponovno; pješke ili pješice?

Moze li se reci i jedno i drugo?

Hvala eli

Vjerojatno, isključivo. Naime, to je posuđenica iz ruskog (verojátnyj), a nema veze s vjerovanjem. Naime, dolazi od riječi véra i jat, a zapravo znači nešto što se uzme, znači, kao da nešto uzmeš na vjeru, uzmeš da je to tako (uzeti - jami, *jęti). Naši su susjedi pučkom etimologijom mislili da to dolazi od vjerovati pa su izveli verovatno, a to nije točno.

Može oboje, ali logičnije je i u skladu s hrvatskom tvorbom ponovno. Ako je pridjev ponovan, nema smisla da se u tvorbi priloga gubi ovo n. Ne znam, postoji recimo dnevan (ne koristi se neodređen oblik, ali tako bi glasio od dnevni), a prilog je dnevno ili davan (davni) > davno.

A ići možeš i pješke, i pješice, i autom. :-) --Abyssus 00:14, 13. prosinac 2006. (CET)

Naglašavanje riječi

Kako se naglašavaju dvosložne hrvatske riječi?

Naglasak ne može biti na drugome slogu jer je posljednji, a na prvome mogu stajati sva četiri naglaska. Preopširno ti je pitanje. --Abyssus 11:58, 18. prosinac 2006. (CET)

Podzakonski akt

Je li podzakonski akt ili potzakonski akt?

Podzakonski akt, naravno. --Flopy 11:18, 19. prosinac 2006. (CET)

Podzakonski, nema jednačenja po zvučnosti zbog dodira dvaju zvučnih glasova. --Abyssus 12:12, 19. prosinac 2006. (CET)

Uloga

Ima li neko koordinirajuću ili koordinacijsku ulogu?

Ovo bi drugo bolje išlo, koordinacijska je uloga ona koja usklađuje neku djelatnost. --Abyssus 12:14, 19. prosinac 2006. (CET)

Radno-pravni

Piše li se radno-pravni odnosi kao složenica ili kao polusloženica?

Polusloženica, jednako je i radni i pravni odnos. Radnopravni značilo bi da je pravni podređen radnome. --Abyssus 12:12, 19. prosinac 2006. (CET)