Toggle menu
243,9 tis.
68
18
626,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Wikipedija:Ostavite osobne stavove pred vratima

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovaj esej nije pravilo i smjernica Wikipedije, već služi kao savjet suradnicima o štetnosti iznošenja osobnih stavova na Wikipediji.

Na Wikipediji, savjet iz naslova ovog eseja znači tri osnovne stvari:

  1. ne unosite svoje osobne stavove u članke,
  2. ne koristite vrijednosne sudove kao argumente u raspravi o uređivanju članaka, i
  3. općenito izbjegavajte iznošenje osobnih vrijednosnih sudova (političkih, ideoloških i drugih)

Ne unosite svoje osobne stavove u članke

Unošenje vlastitih stavova i prosudbi izravno u članak vjerojatno je najštetniji oblik pristranosti. Malo tko, međutim, to radi svjesno i otvoreno: većina će, umjesto "to je moje mišljenje", reći "to je istina", "to je tako".

Ako želite prepoznati pristranost u člancima, obratite pažnju na sljedeće pojave:

  • Nezainteresiranost za temu članka. Mnogi autori pristranih sadržaja nemaju stvarno zanimanje za njihovu temu, već pišu ili dopunjavaju s namjerom da "kažu istinu", "razotkriju", "obrane", "isprave zablude", i slično. Posljedica je redovito tekst pun "procjena", "analiza", "zaključaka", "kritika" i slično, a s vrlo malo osnovnih podataka koje bi čitatelj očekivao u enciklopedijskom članku.
  • Nedostatak izvora. Većina pristranih članaka ima slabe ili nikakve izvore. Razlog je tome dvojak: autor se s jedne strane oslanja na vlastitu spoznaju i sud, pa mu izvori zapravo i ne trebaju, a ako se isti u te spoznaje ili sudove ne uklapaju, postaju čak i smetnja. Kad je članak samo djelomično pokriven izvorima, obično ih u pristranim odlomcima nema.
  • Pogrešno korištenje izvora. Može biti čak i veći problem nego nedostatak izvora ako se koristi kao štit protiv možebitne kritike ("Molim lijepo, svugdje sam naveo izvore"). Obično se manifestira na sljedeće načine:
    • Autor koristi izvore koji podupiru njegov osobni stav, iako isti ne zadovoljavaju ni minimalne kriterije pouzdanosti (blogovi, forumi, osobne web stranice, tekstovi anonimnih ili slabo poznatih autora, opskurne publikacije, i sl.)
    • Autor uglavnom koristi pouzdane izvore, ali bira samo one koji mu odgovaraju, dok ostale ignorira.
  • Nedostatak distance i konteksta. U enciklopedijskom članku, imati distancu i kontekst znači umjesto npr:
  • Pero Perić je loš političar
napisati:
  • Marko Marković je rekao da je Pero Perić loš političar
Pristrane autore zanima isključivo "istina" - naravno, kako je oni vide - i zato nemaju osjećaj za distancu i kontekst, jer ih smatraju nepotrebnima.

Ne koristite vrijednosne sudove kao argumente u raspravi o uređivanju članaka

U raspravama o uređivanju članaka što se vode na stranicama za razgovor katkad se mogu pročitati tvrdnje kao što su:

  • ...ali NN je veleizdajnik
  • ...ali XY je štetna pojava
  • ...ali YZ ne zaslužuje članak

U prvom primjeru moglo se raditi o raspravi o sadržaju članka; u drugom, o njegovom naslovu; u trećem, o mogućem brisanju. Ovdje je suštinski problem u tome što vrijednosni sudovi o temi članka nisu nikakav argument u raspravi. Budući da članak treba biti temeljen na izvorima, za enciklopediju je potpuno nebitno kako ćemo osobno kvalificirati temu: "veleizdajnik" ili ne, "štetno" ili ne, "zaslužuje" ili ne. Posebno je neprimjereno govoriti o "zaslugama", jer se kriteriji za uključenje u enciklopediju temelje na značaju teme i na njenoj pokrivenosti izvorima, a ne na "zaslugama", odnosno subjektivno procijenjenim vrlinama i manama.

Ovakvi "argumenti" nisu samo bezvrijedni - budući da nisu zasnovani ni na kakvim enciklopedijskim principima i smjernicama - već su i štetni, jer u praksi često potiču druge suradnike u sporu da iznesu svoje "protuargumente" u sličnom stilu, čime se cijela rasprava skreće na potpuno krivi kolosijek.

Općenito izbjegavajte iznošenje osobnih vrijednosnih sudova (političkih, ideoloških i drugih)

Na stranicama za razgovor katkad se mogu naći razni konkretni ili općeniti vrijednosni sudovi:

  • Ne bih nikad podržao stranku XX
  • Glasovao sam (glasovat ću) za/protiv na referendumu
  • Zakon YZ je loš
  • Ulazak u EU je koristan/štetan za Hrvatsku

Čak i kad se ovakvi sudovi iznose usput - u neobaveznom razgovoru, nevezano za neki konkretan spor - njihovo iznošenje je štetno po enciklopediju, i treba ga izbjegavati.

Javnim deklariranjem vlastitih političkih, ideoloških i drugih vrijednosnih preferencija u manjoj ili većoj mjeri narušavamo povjerenje koje drugi suradnici imaju u nepristranost naših prosudbi, kao i našeg rada općenito. Kad se jednom (ili, što je češće slučaj, više puta) suradnik otvoreno izjasni u prilog nekoj ideji ili protiv nje, njegov budući rad može biti promatran kroz prizmu takvog izjašnjavanja, što stvara sumnju i međusobno nepovjerenje, te tako pridonosi ozračju antagonizma.

Osim toga - kao i u ranije iznesenom primjeru - iznošenje vlastitih osobnih stavova potiče druge suradnike da iznesu svoje, čime se dodatno ugrožava kultura konstruktivne rasprave i suradnje. U okolnostima u kojima se razgovara navijački, gdje se "zauzimaju pozicije" i, posljedično, traže "saveznici" ili "suparnici", zajednički rad na enciklopediji bit će nužno pretvoren u borbu, odnosno svojevrsni rat između suprotstavljenih vrijednosnih sudova, a samim tim i između suradnika koji ih zastupaju. Izbjegavanjem iznošenja osobnih sudova pomažete da se ovakav ishod spriječi, i da enciklopedija ostane enciklopedija.