Wikipedija:Nacionalno pripisivanje

Ovaj esej nije pravilo i smjernica Wikipedije, već služi kao pojašnjenje nepisanih pravila odnosno opis i objašnjenje uvriježene prakse glede nacionalnog pripisivanja za nove suradnike Wikipedije.

Povijest

Ultrakratka povijest problema nacionalnog pitanja u stvarnom svijetu

Problematika nacionalnog pripisivanja ima uzrok u neriješenim nacionalnim pitanjima, koja se na cijeloj kugli zemaljskoj ponavljaju u ovom ili onim oblicima, ovdje samo za ilustraciju slijedi ultrakratki i kronološki pregled na ovim prostorima:

• "...Austro-Ugarska Monarhija, uslijed svog neriješenog nacionalnog pitanja..."
• "Političke i socijalne suprotnosti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dosegle su godine 1928. vrhunac.... predsjednik stranke Stjepan Radić teško je ranjen.... Poslije krvoprolića u Skupštini neriješeno nacionalno pitanje...",
• "Sveučilišni profesor i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba dr. sc. Ivica Lučić istaknuo je kako je neriješeno nacionalno pitanje jedan od glavnih razloga političke nestabilnosti u BiH.",

Iz ove tri kratka izvora vidi se da je od Austro-Ugarske preko Kraljevine Jugoslavije do moderne BiH neriješeno nacionalno pitanje uzrok vječitih problema i trzavica. Dok se na nekom području nacionalno pitanje ne razriješi na zadovoljavajući način za sve bitne uključene strane, mirnog ili preciznije, trajnog mirnog i uspješnog suživota nema. Rješenje tog problema može biti mirno (Čehoslovačka -> Češka i Slovačka), ili manje mirno (previše i predobro poznatih primjera).

Povijest problema nacionalnog pripisivanja na Wikipediji

U početku, dok na Wikipediji nisu postojala pravila i smjernice poput Wikipedija:Provjerljivost i Wikipedija:Navođenje izvora, na wiki je često glede problema nacionalnog pripisivanja vladao Divlji zapad. Suradnici su se upuštali u uređivačke ratove koji bi bili okončani ili kad bi netko odustao, ili ako bi svi bili jako uporni onda kad bi administrator(i) zaključali članak ili članke, i blokirali jednog, više ili sve uključene strane.

Kad je uvedena obveza navođenja izvora problem se uvelike smirio, ali vidim da još uvijek lagano tinja i danas, 2013. godine. Stoga pišem ovaj esej kako suradnici ne bi gubili vrijeme, energiju i živce objašnjavajući drugim suradnicima zašto ovo ili ono rješenje nije idealno.

Moguća rješenja problema nacionalnog pripisivanja

Moguća su samo dva rješenja:

• minimalističko i
• maksimalističko

Minimalističko je ono u kome se nacionalno pripisivanje minimizira na najmanji broj odrednica, npr. jednu, a ako to nije moguće, na niti jednu. Ovakav pristup ne zadovoljava većinu suradnika.

Maksimalističko je ono u kome se nacionalno pripisivanje maksimalizira, tj. navode se sve moguće nacionalne odrednice, čime nitko ne bi smio biti povrijeđen, jer priznavanje tuđih prava ne znači uskraćivanje vlastitih prava. Ovakav pristup zadovoljava većinu suradnika, naravno ne sve, što je ionako nemoguće.

Praksa

Dva "problema" oko kojih su se svojedobno lomila mnoga koplja su dobro poznati Ivo Andrić i Nikola Tesla.

• Nikola Tesla je rođen u Hrvatskoj, naravno ne današnjoj nego krunskoj zemlji, kraljevini bivše Austro-Ugarske. Tesla je otišao u SAD i tamo je napravio praktično sve po čemu ga danas znamo. Tesla je po nacionalnosti bio Srbin koji je u telegramu Vlatku Mačeku od 26. svibnja 1936. napisao: "Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i mojom hrvatskom domovinom". No unatoč tome, bilo je Srba, Hrvata, a na nekim projektima možda i Amerikanaca koji su htjeli pripisati Teslu samo sebi, ili napraviti već neku kombinacija koja ne odgovara povijesnim činjenicama.
• Ivo Andrić je sličan slučaj, samo strane u priči nisu Hrvati, Srbi i Amerikanci, nego Hrvati, Srbi, Bošnjaci a možda i Jugoslaveni. :) Neću sad raspisivati Andrićev slučaj, sve što je bitno već piše u članku o Andriću i na stranici za razgovor članka, navodim ga ovdje samo kao drugi primjer oko koga se svađalo danima, tjednima i mjesecima.

Zaključak

U idealnom svijetu svako bi nacionalno pripisivanje bilo potkrijepljeno odgovarajućim izvorom, te bi lako mogli definirati što ima smisla a što nema. U idealnom svijetu ne bi bilo problema oko nacionalnog pripisivanja osoba iz ranog srednjeg vijeka niti onih rođenih u drugoj polovici drugog tisućljeća poslije Krista, prvima npr. ne bi uopće pripisivali nacionalnosti, dok bi ih drugima lako mogli pripisati iako još nacije u današnjem smislu nisu bile formirane, ali nacionalne države u jako velikom broju slučajeva jesu, bile te države neovisne ili ovisne u sklopu drugih država, te su npr. nacionalni jezici i vjere već bile jasno izdiferencirane (prije raskola 1054. godine postojali su samo kršćani, nisu postajali rimokatolici i pravoslavci, glede jezika, kako donijeti jasne zaključke ako materijalnih ostataka nema?)

Obzirom da ovo nije idealni svijet i da svi članci nisu potkrijepljeni odgovarajućim izvorima u potrebnoj mjeri, niti je to moguće ostvariti u nekom kratkom vremenu, trudimo se istovremeno primjenjivati maksimalističko rješenje i zdravi razum, dakle navesti sve nacionalne pripadnosti koje imaju smisla. U Teslinom slučaju bilo je izvora koji govore ovako "...jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku...". U ovom trenutku nebitna je vjerodostojnost tog izvora, ali na temelju takvog izvora reći da Tesla nije bio Srbin unatoč njegovom osobnom izjašnjavanju bilo bi glupo. Također osnivati hrvatsko porijeklo ili Teslino hrvatstvo na tome isto nema smisla kad je već rođen i živio je u Hrvatskoj, i po osobnom izjašnjavanju ponosio se svojom hrvatskom domovinom.

Uputa

Iako je mjesto za rješavanje konkretnih problema stranica za razgovor svakoga članka, pitanja i komentari na ovu temu mogu se postavljati i na stranici za razgovor ovog eseja. Pritom kratka, ali važna napomena:

Molim Vas, nemojte nepotrebno trošiti našu i Vašu energiju pišući beskorisne komentare glede nacionalnosti športaša ili znanstvenika ili nekog već. Od toga nitko nije postao pametniji ili bolji. Ako želite pomoći, dopunite članke korisnim informacijama, navedite vjerodostojne izvore za Vaše dopune u skladu sa smjernicom Wikipedija:Navođenje izvora. Još jednom, od silnih rasprava tko je koje nacionalnosti koristi nema, ista ta logika dovedena do krajnosti dovela je do krvavog rata od koga još nije prošlo ni 20 godina. Hvala unaprijed!