Wikipedija:Kafić/Arhiv 2015 9

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

Europsko prvenstvo u košarci 2015.

Hoće li netko ažurirati članak? Pa Hrvatska je jedan od domaćina.--August Dominus (razgovor) 00:09, 7. rujna 2015. (CEST)

Da, netko koga zanimaju športske teme će ga kad-tad sigurno ažurirati, čim nađe volje i vremena...

Maestro Ivanković 00:52, 7. rujna 2015. (CEST)

Ima dobar članak na bosanskoj Wikipediji. Nije ga teško prevesti. F karlo (razgovor) 13:08, 7. rujna 2015. (CEST)

Prepisivanje izvora s drugih wikipedija

Primjetio sam takovu praksu prepisivanja izvora, tj. upisivanja izvora bez uvida u knjige ili časopise iz kojih su ti izvori. Treba li potpuno vjerovati u prijepise takovih izvora i je li to potpuno dopušteno ili ipak ima nekakvih pravila? Ima li negdje na hr.wiki za pročitati upute o tome kako se postupa pri prepisivanju izvora s drugih wikipedija?

Npr. članak o Mili Budaku. Ovi izvori izgledaju mi samo prepisani sa sh.wiki i s en.wiki:

Izvor German Counterinsurgency Policy in Independent Croatia, 1941-1944. by Jonatan Guzm, The Historian September 22, 1998 issue [1] potpuno je isti kao i na sh.wiki. Ako je suradnik Dhalion imao uvida u taj izvor bi li on i na hr.wiki bio upisan isto tako kao i na sh.wiki (gdje stoji od 2011. godine [2]), potpuno isto, i s engleskim izrazima: by, September 22, 1998 issue? Također tražeći na međumrežju informacije o tome izvoru nisam našao ništa o autoru Jonatan Guzm. Možda nam suradnik Dhalion može potvrditi je li to ime navedenoga autora tako i upisano u časopisu The Historian?
Suradnik Dhalion dodao je [3] i izvor Triple Myth by Stella Alexander, Columbia University Press, 1987., potpuno istovjetno izvoru na en.wiki, bez stranice u knjizi na kojoj se nalazi potvrda njegovoga upisa. Treba li vjerovati takovome upisu kada ni suradnik koji ga je upisao ne zna stranicu za tvrdnju koju upisuje?? Pogotovo s ovime na kraju  što potvrđuje kako je izvor samo prepisan.

Nadalje, izvor Hrvatska 1945, by Bogdan Radica, Knjižnica Hrvatske revije, 1974 (p. 185). je knjiga koja je tiskana na hrvatskome jeziku a imamo by Bogdan Radica i p. 185 u upisu izvora?? Potpuno isto kao i na en.wiki. Kada se pogleda rečenica u članku, na kraju koje je taj izvor postavljen: Za suđenja na vojnom sudu, pred Drugim korpusom Jugoslavenske vojske, u Zagrebu 6.lipnja 1945.godine [17] [18], Budak se izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem. [19] te onda potraži potvrda u Radičinoj knjizi na toj stranici 185., tamo se ne spominje niti vojni sud, niti Drugi korpus Jugoslavenske vojske, niti nadnevak 6. lipnja 1945. godine, niti kako se Budak izjasnio po svim točkama optužbe, niti kako je isti dan osuđen na smrt vješanjem. Iz knjige:
Zagreb, 19. lipnja (...) Istog jutra sreo sam Mladinea, mojeg druga iz gimnazije. On je bio jedan od sudaca na procesu uhvaćenih članova ustaške vlade. Svojim ravnodušnim, da ne kažem ciničkim glasom, kaže mi da se na procesu najsramotnije i najkukavičkije držao Mile Budak. Neprestano je plakao govoreći da on nije ni za što kriv. - Hrvatskom je vladalo nekoliko rasova! Ne mi! - Mislim da je to moguće. Od (...) (Radica, 1974., str. 185.)

Daklem, čemu služi taj izvor, što on podržava u toj rečenici?

I u ostalim dodatcima suradnika Dhaliona članku o Mili Budaku u izvorima samo je napisao (prepisao?) engleski naziv za stranicu umjesto hrvatskoga (npr. p., page umjesto str., stranica).--Rovoobo Razgovor 13:50, 8. rujna 2015. (CEST)

Baš su ove dane i LetećiVale i Decoder11 pisali o istim temama. Čak su se nekako i u isto vrijeme pojavili. Kubura (razgovor) 10:04, 9. rujna 2015. (CEST)

Kolege Kubura i Rovoobo,

ako sam pogriješio prilikom citiranja, prihvaćam odgovornost,

iste ću ukoliko mi je dopušteno (bojim se optužbe za "zatrpavanje stranice izmjena") izmijeniti ili pobrisati.

Nadalje, nema potrebe da se međusobno raspravljate o identitetima iza profila LetećiVale i Decoder11, ja nisam Vale, a bio sam Decoder11, isti mi je profil blokiran za što sam sam kriv jer sam kolege nepravedno optužio zbog priznajem, određenih predrasuda koje sam imao, no dio inkriminacija koje su mi se tada pripisale zaista me je rastužio jer mi je se imputiralo namjerno pumpanje statistike na stranicama izmjena do čega mi stvarno nimalo nije stalo, stvarno ne marim ni koliko sam izmjena načinio niti hoću li ikada od ikoga dobiti ijedno priznanje, samo uživam pisati ovdje i popravljati stvari za koje držim da mogu biti bolje.

Naravno nisam smio nikoga napadati i tu sam bio posve kriv i za to se najdublje ispričavam.

Ukoliko imate kakve sumnje ili pitanja, osobno me pitajte, ništa ovdje ne namjeravam tajiti, nemam zle namjere i nemam skrivene planove, posve sam otvoren prema svakom kolegi, a starije suradnike iznimno cijenim i divim se onome što je napravljeno na wiki.hr u zadnjih nekoliko godina.

ps. često greške činim iz brzopletosti a ne iz neke malicioznosti, a onda stvar želim opet prepraviti i tako nastaja "zatrpavanje stranice izmjena", no toga se sada čuvam Dhalion (razgovor) 18:12, 9. rujna 2015. (CEST)

Copy-paste je nažalost prokletstvo moderne dostupnosti informacijama pa se nema problema za ubaciti "izvore" za određene tvrdnje a da se ni ne provjeri da li su ti izvori točni. Ne bih želio da sada ispadne da sam sebe hvalim ali ti bi Dhalion trebao škicnuti na ovaj članak koji sam napravio davnih dana te da posebnu pažnju obratiš na reference. To su sve knjige koje sam svojevremeno morao čitati u sklopu studija povijesti ili u slobodno vrijeme. Ono što želim istaknuti je raspon stranica sa kojih sam uzimao reference, tj. od prve do zadnje. Što time želim reći. Knjigu se treba pročitati od korica do korica. Tek tada možeš knjigom potkrijepiti navode u člancima. Svaka šuša može kopirati tekst, ali sam materijal treba razumijeti u srž da bi se moglo o njemu pisati. Nedavno je jedan suradnik kopirao sa sr.wiki članak o bitci za Našice, nije ga pregledao, te tako u infookviru ostavio podatak da su partizani dobili bitku a u tekstu članka da su pobijedili Nijemci. To navodim kao primjer što se događa kada se ishitreno, navrat-nanos kopira. Kvaliteta prije kvantitete. Bit će vremena za pisanje novih članaka i kasnije, ali greška koja ti se omakne može i mjesecima stajati u članku dok ju netko stručan ne primjeti. Tako da stani malo na kočnicu, nabavi stručnu literaturu, i piši članke kako spada.--Jack Sparrow (razgovor) 18:38, 9. rujna 2015. (CEST)

Dalionu bih najprije preporučio čitanje uvodnog tečaja, jer je više nego razvidno da ga nije pročitao (u svakom pogledu), niti se pridržava uputa na njegovoj SZR. Lijepo bih molio i da se ne kafić ne zatrpava temama koje ne pripadaju ovdje. Rasprave o člancima se vode na pripadajućim stranicama za razgovor, a sve ostalo će biti uklonjeno iz kafića. Hvala na pažnji.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 19:41, 9. rujna 2015. (CEST)

Rasprava je krenila u pravcu rasprave o članku umjesto u pravcu rasprave o prepisivanju izvora. Dhalionove izmjene u članku o Mili Budaku stavio sam samo za primjer. Kada je nešto predstavljeno kao izvor treba znači čekati dok netko to ne primijeti i onda se taj suradnik mora upustiti u objašnjavanje i dokazivanje na SZR, što samo oduzima dragocjeno vrijeme suradnicima, jer nije tako lako ukloniti postavljeni izvor. Mislim kako bi se trebalo uvesti nekakvo pravilo u svezi prepisivanja izvora jer se lijepo vidi kako to može dovesti do zabuna i prijepora a ponegdje i do lažnih informacija. S namjerom ili ne ipak je to u konačnici štetno po wikipediju. Osobno sam i protiv prevođenja članaka s drugih wikipedija jer tu isto ne znamo je li suradnik provjerio sve izvore koji su u tome prevedenome članku. Pogotovo u velikim člancima gdje ima puno izvora a neke knjige i časopisi kao izvori navedeni u originalnome članku na drugim jezicima su mu nedostupni za provjeru. Jack Sparrow je već stavio primjer kada tako nešto slično prođe kako to može dugo ostati i iskrivljivati članak. Ako je moguće možda bi trebalo uvesti obavijest o zabrani prepisivanja izvora s drugih wikipedija koji su nedostupni na međumrežju jer ih je teže provjeriti. Znam kako bi i s time i dalje bilo teško provjeravati sve izvore ali ako bi takova zabrana postojala i bila vidljiva kod čitanja uputa (npr. u uvodnome tečaju ili u članku kod navođenja izvora) lakše bi bilo uputiti prigovor ili sankcionirati nekoga koji je to prepisivanje napravio.--Rovoobo Razgovor 13:24, 10. rujna 2015. (CEST)

Kolega Rovoobo lijepo je to kada netko razmišlja samo o zabranama i kažnjavanju drugih, neki od postupaka ovdje me podsjećaju na reakcije fotografa analogne fotografije kojima su vječito digitalni fotografi krivi za cijeli pad kvalitete fotografije ili na reakcije svih nezadovoljnih izumom gutembergovog stroja, a niz takvih pojavnosti je dugačak.

U Bibliji ima čak i prispodoba o takvim stvarima, prispodoba o vinogradu u kojemu su jedni radnici radili od jutra a druge je gazda pronašao naknadno i uposlio ih nešto kasnije zbog obima posla, da bi na kraju i jedne i druge platio jednako.

A što je naša plaća na ovoj stranici? Ponos, broj znački koje su nam stavili na stranicu, osjećaj da smo iznad drugih i da smo pametniji od svih drugih ili je to zadovoljstvo oko rada na enciklopediji kao izvoru znanja, gdje su u prvom planu drugi i dobro drugih? Mene pokreće samo ovo zadnje.

Usput, malko sam popravio navode u članku o Budaku, pa možete malo baciti pogled tamo. Dhalion (razgovor) 13:37, 10. rujna 2015. (CEST)

Dhalione, dajte zbilja pročitajte Wikipedija:Uvodni tečaj. Nije dug, informativan je, brzo ćeš ga pročitati. Pročitajte i Wikipedija:Pravila i smjernice, Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju, Wikipedija:Biografije živih osoba, Wikipedija:Kriteriji, Wikipedija:Nepristrano gledište, Wikipedija:Navođenje izvora, Wikipedija:Wikibonton, Wikipedija:Pravila ponašanja, Wikipedija:Pet stupova Wikipedije.
Najbolje će biti za sve ako tako napravite. Toliko ste vremena potrošili smišljajući što ćete ovdje napisati, kao i na pisanje ovih tekstova, a sve bi bilo brže da ste pročitali rečene stranice. O svemu tome Vas se informiralo u poruci dobrodošlice koja nije samo za ukras, nego sadrži korisne savjete i naputke. Kubura (razgovor) 04:00, 11. rujna 2015. (CEST)

Ispravni način citiranja - molba za pomoć

Evo kako ne bih povrijedio nečiji osjećaj paralelnosti okvira slike u odnosu na pod sobe, molim da budući sam ovdje ipak novi, te ni nakon čitanja svih uputa tečaja wikipedije još nemam ni dostatnu sigurnost ni znanje oko ispravnih načina citiranja, editiranja i sl, molim da onaj koga smeta malko nakrivljena slika na zidu, da istu poravna, odnosno da ispravi vjerojatno pogrešne obrasce citiranja, i vjerojatno još mnoge druge stvari, za koje priznajem krivnu, ali iz neznanja. Nadam se da pogrešna špranca citiranja nije izlika da se brišu stvarne činjenice koje zaista stoje, i koje citati mada u pogrešnoj špranci, ipak valjano potkrepljuju. Bez puno kompliciranja, bit ću sretan da ispravite moje pogrešne obrasce uređivanja i još sretniji ukoliko mi svaki put konkretno pokažete na koji je način potrebno i što činiti prilikom uređivanja tekstova, tako ću moći napredovati i biti još korisniji wikipediji što me iznimno raduje a raduje me i suradnja sa cijenjenim kolegama wikipedistima, koje iznimno poštujem i kojima sam od srca zahvalan na cijelom radu od 2003.g. pa do danas. Dhalion (razgovor) 14:36, 8. rujna 2015. (CEST)

Ne mogu vam puno pomoći jer nemam uvida u sve knjige koje ste upisali kao izvore. Imam Radicu a imao sam Tomasevicha. Savjetovao bi vam više kritičnosti prije upisa i ne upisujte izvore iz knjiga koje niste pročitali, te ako niste sigurni u nešto ili mislite nešto promijeniti u članku a što može biti prijeporno, postavite pitanje na stranici za razgovor (SZR) članka koji mislite uređivati, možda će onda netko od suradnika imati prijedlog, primjedbu itd. Npr. promijenili ste jedan od istaknutih ideologa u glavni ideolog [4]. Vidite li razliku? Po meni to je velika razlika. Za izvor upisali ste knjigu a bez stranice za potvrdu te tvrdnje. Plus dodali ste fašistički. Je li Budak bio fašist? Što kažu hrvatske enciklopedije, npr. [5][6].

Što se tiče izvora od autora Srđa Trifković i Viktor Novak, koje ste isto upisali, ovdje [7] smo već raspravljali o tim autorima pa možete pročitati.--Rovoobo Razgovor 15:35, 8. rujna 2015. (CEST)

Glasovanje o PDI-ju

U tijeku je glasovanje o politici doktrine izuzetaka, u najkraćim crtama - tiče se postavljanja neslobodnih datoteka, pa molim suradnike da se izjasne ovdje. Hvala unaprijed. _MaGa▀▄^{poruči mi} 18:56, 10. rujna 2015. (CEST)

Vlatko Kosača - pulski knez 1628. godine

Na popisu knezova grada Pule nalazi se jedan član znamenite bosanske srednjovjekovne velikaške obitelji Kosača - Vlatico Cossazza, pulski knez (1628.). Želio bih napisati članak na wikipediji. Ima li netko spoznaje gdje mogu pronaći informacije o njemu? Molim ostavite svoje komentare na stranici za Razgovor. Hvala. Walter9 (razgovor) 22:24, 10. rujna 2015. (CEST)

Primiče nam se jubilarac

Drage kolegice i dragi kolege, za nekoliko dana bi nam trebao biti jubilarac! Smišljajte teme, pripremajte članke! Neka nam dobre zamisli naviru! Kubura (razgovor) 08:52, 11. rujna 2015. (CEST)

Telad i poneki vol

Otvorim noćas Wikipediju i vidim da mi je netko okačio zvono oko vrata. A vjerujem da je i ostalim prijavljenim suradnicima.

Ovo agresivno "popravljanje" prevršilo je svaku mjeru. Prije zvona bilo je neko "popravljanje" kojim su prestali raditi svi dodatci, prije toga automatski prevoditelj, prije njega Visual editor, prije njega... ne znam više, toliko je tih "popravljanja". A agresivno je jer ja kao suradnik nemam izbor makar što se sučelja tiče - i dalje mi stoji jezičak [uredi ve] (i ovo prikazivanje <code> je "popravljeno"), malo-malo iskoči mi obavijest o prevoditelju, iako mi je isključen u postavkama; kad dođem kao neprijavljeni suradnik moram gledati Vector stil prilagođen za mobilne uređaje... ali nema zvona, neprijavljeni suradnici dobit će ga kad ih upregnu. Funkcionalnost Wikipedije je svakako smanjena, i tehnički (dodavanjem kôda se usporava) i sadržajno - nema kvalitetnog rada s mobitela i s "how yes no" prevoditeljima.

Intenzivno "popravljanje" primijetio sam od jeseni 2013. godine kad je drastično opala brzina učitavanja nedavnih promjena. Zbog tih "popravljanja" mi je negdje početkom godine "pukao film" i otišao sam na Wikiodmor te otvarao wiki samo kad nadjača wikiholizam...

Koliko sam vidio, ovi eksperimenti pogađaju samo "male" Wikipedije (možda i velike, ali oni imaju više suradnika, tako da odmah poprave "popravljanje").

Pitanje (uzaludno?): kako se mi kao suradnici možemo boriti protiv toga da budemo poligon za eksperimente "programera"? • Bonč (razgovor) • Da sam normalan, poludio bih. • 13:17, 11. rujna 2015. (CEST)

Nemaju samo telad i volovi zvono, nađe se i pokoje janje i ovan.

Dobro je dok zvono ne iskoči preko cijelog ekrana kao reklame na vrlim portalima.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 15:04, 11. rujna 2015. (CEST)

Nemoj reći dvaput - za sada samo iskače prevoditelj, što znači da se radi na tome...

• Bonč (razgovor) • Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno. • 15:48, 11. rujna 2015. (CEST)

Ne znam, meni ne iskače, iako je uključen u postavkama.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 15:55, 11. rujna 2015. (CEST)

Ni meni ne iskače, ali mi je nestao (nije vidljiv) dobar dio pomagala u mojim prilagođenim alatima za uređivanje :-( --Roberta F. 23:49, 11. rujna 2015. (CEST)

Welika senzacija! Posjetite WikiCirkuZ! Nastupa čuveni mađioničar Medi-á-Wiki: "sad ga vidiš - sad ga ne vidiš".

Ispričavam se suradnicima zbog ovakve ilustracije, ali ne znam kako bolje opisati svoje nezadovoljstvo uzrokovano stalnim eksperimentiranjem. Da sad netko dođe, pitao bi se o kakvom se zvonu radi? Sjećate se da su nedavno uz naslove iskakale poveznice? I taj eksperiment je propao, nakon nekoliko dana nerviranja suradnika.

Pitanje (opet uzaludno?): kako se mi kao suradnici možemo boriti protiv toga da budemo poligon za eksperimente "programera"? • Bonč (razgovor) • Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje! • 01:31, 17. rujna 2015. (CEST)

Napiši svoje mišljenje na engleskome ovdje, moguće ti se želja ispuni. A možda i ne.

Da ne ispadne da se samo šalim na tvoj/tuđi račun, napisat ću da sam i ja (po struci programer) ponekad očajan koliko su mediawiki programeri ponekad inovativni u uništavanju onoga što dobro radi. Kao da nikad nisu čuli za onu: radi, ne diraj.

Speedy Gonsales 21:19, 17. rujna 2015. (CEST)

Nažalost, moj engleski nije dovoljno dobar za pisanje a time ni za svađu

Usputno, u ovoj temi i komentar na donju temu: srećom, netko nešto i popravi

, ali je izgleda uvjet da nije plaćen po učinku

• Bonč (razgovor) • Bolje biti malo lud, nego malo pametan. • 22:53, 17. rujna 2015. (CEST)

Jedan "popravljač" je dolijao

• Bonč (razgovor) • Subjekt traži objekt radi glagola. • 13:28, 21. rujna 2015. (CEST)

Nešto se opet čačka ili mi se samo čini?--MAN_USK ^recider 15:29, 30. rujna 2015. (CEST)

ISBN pretraživanje

ISBN odnosno međunarodni standardni knjižni broj ima već dugo tražilicu na hrvatskoj wikipediji. Ta tražilica od danas radi onako kako treba. Netko je davnih dana nešto pokvario (bit ćemo dobri i šutjet ćemo i ne ćemo pokazivati prstom na krivca :))))), ono što je bitno je da je to danas popravljeno. Speedy Gonsales 21:24, 17. rujna 2015. (CEST)

Otvoreno komuniciranje

Molim nekoga tko se malo više razumije u autorska prava, traženje dopusnica i sl. da nam razjasni konkretan slučaj: https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Ravnote%C5%BEa_%28mehanika%29 Je li sintagma "besplatno dostupna i komunikacijski otvorena" ujedno i dopusnica za totalno preuzimanje tekstova bez pitanja? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.245.10 (razgovor • doprinosi) 14:45, 23. rujna 2015.

Odgovor na tom razgovoru. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. • 15:59, 23. rujna 2015. (CEST)

Potrebno je razlikovati dozvolu za prepisivanje starih izdanja LZMK-a koju je naveo suradnik BONČ http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx i zabranu prepisivanja novih izdanja LZMK-a koju je naveo suradnik F karlo: Članci se ne smiju objavljivati ... bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. (http://enciklopedija.hr/upute.aspx) 5.39.147.7 21:35, 24. rujna 2015. (CEST)

Gospodo, samo jedno pitanje, ako mi možete odgovoriti: Tko je pravi vlasnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža? Po meni samo vlasnik može presuditi u ovom sporu. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 09:29, 25. rujna 2015. (CEST)

Zakon o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža: Članak 2. "Osnivač Zavoda je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Ministarstvo znanosti i tehnologije."

Argumenti "Krađa je reklama/pohvala/u korist općeg dobra/nešto četvrto" ne prolaze. F karlo (razgovor) 13:36, 25. rujna 2015. (CEST)

Bravo gospodo. A sad novo pitanje, tko je vlasnik Republike Hrvatske? Ako to odgovorite, imate prvu nagradu. - Mmarre (razgovor) 14:34, 25. rujna 2015. (CEST)

Ja. Piše u prvom članku da vlast pripada narodu, a ja sam dio naroda.

Inače, ovdje govorimo o autorskim pravima, a tu je nebitno tko je čiji vlasnik. LZMK jasno kaže "Sva autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža." što je u skladu sa Zakonom o autorskom pravu. F karlo (razgovor) 16:20, 25. rujna 2015. (CEST)

A zasto netko od admina ne kontaktira LZMK i pita ih je li se mogu njihovi clanci koristiti na hr.wikipediji. Time bi se rijesili svih prepucavanja i znali bismo na cemu smo. Dura lex sed lex.--El hombre (razgovor) 18:14, 25. rujna 2015. (CEST)

Pitano je pismeno (e-mailom) nekoliko puta, odgovor nije dobiven. Pitano je usmeno (pričao sam s glavnim ravnateljem) i dobiven je usmeni odgovor, koga zanima odgovor neka me usmeno pita.

Speedy Gonsales 20:30, 25. rujna 2015. (CEST)

Da, ali što kaže F karlo neka narod (ili točnije rečeno porezni obveznici) odluči, jer narod je pravi vlasnik svega oko nas. U ovom slučaju su to svi suradnici Wikipedije. Ako većina odluči da može, onda ćemo to poštovati, ako ne, ja ću se tiho povući i nestati. Samo ne dozvolimo da netko u ime naroda odlučuje, recimo pravnici ili birokracija. Ni F karlo sam, jer on je samo 1 od 150 000 suradnika. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 18:52, 25. rujna 2015. (CEST)

Ti članci su tamo, i šta će onda tu. Zašto ih prebacivat i pravit duplikate? Da si neko na taj način pravi doprinose jel mu se neda pisat vlastite?! --Zeljko (razgovor) 20:05, 25. rujna 2015. (CEST)

Dobro je što su ti članci tamo, dobro je što ih naši suradnici koriste kao izvor i potvrdu u radu, dobro je što naši članci pokazuju na članke na stranicama Leksikografskog zavoda. Kopiranje u cijelosti nije poželjno, bez obzira na licenciju ako nije jednaka jednoj od dviju wikipedijinih licencija (CC/Dijeli po istim uvjetima i GFDL). Koga zanima detaljnije, neka čita ovdje.

Speedy Gonsales 20:30, 25. rujna 2015. (CEST)

U svim slučajevima LZMK je vlasnik sadržaja svojih enciklopedija (Hrvatske, Istarske, leksikonâ...). Kod svih enciklopedija i leksikona (bar onih koje sam ja provjeravao pri izradi predloška

Preusmjeri Predložak:Pp i koje su tamo na popisu) ista je klauzula, koju sam citirao kod odgovora suradniku. Jedino se klauzula Hrvatske enciklopedije razlikuje od ostalih, i ta klauzula je nejasna u jednom svom dijelu: [ja sam istaknuo tekst] "Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Članci se ne smiju objavljivati u tiskovnom ili elektroničkom obliku kao cjelovite i posebne publikacije bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža."

Iako sam i prije imao na umu, nakon odgovora suradniku u svojstvu administratora uputio sam e-poruku na adresu s ove stranice http://www.enciklopedija.hr/kontakt.aspx (i na znanje nekim administratorima, BCC) i ta mi je pošta vraćena sa servera zbog nepostojeće adrese. Istu poruku proslijedio sam zatim (Date: Wed, 23 Sep 2015 17:09:29 +0200 ) na opću adresu lzmk _pri_ lzmk.hr (također s BCC) koja se nalazi na svim stranicama za kontakt navedenih enciklopedija, osim Biografskog leksikona (hbl_pri_lzmk.hr) i Hrvatske enciklopedije (urednistvoHE_pri_lzmk.hr). Tom sam porukom tražio službeno pojašnjenje navedene klauzule, odnosno njenog nejasnog dijela. Odgovor još nisam dobio.

A dok ne stigne odgovor:

Ako je kod Hrvatske encikopedije nepostojeća e-adresa, postavlja se normalno pitanje "je li i ostali sadržaj ažuriran"? Odnosno, je li to razlog što klauzula nije usklađena s ostalim stranicama Zavoda? Ili je ta stranica jedina ažurirana, a ostale nisu?

Dakle, što se pravog aspekta tiče, mislim da se sadržaj može kopirati, prema svim ostalim klauzulama Zavoda.

Međutim, s moralnog aspekta, mislim da je doslovno potpuno kopiranje vanjskog sadržaja kao jedinog sadržaja članka neprimjereno Wikipediji, i s tog aspekta upućujem nove suradnike. Odnosno, ne vidim svrhu takvoga rada - vanjski sadržaj može (i treba) poslužiti kao jedan od izvora, a nikako kao njegov jedini dio.

Usputna napomena: poznato je da su poneki članci na Hrvatskoj enciklopediji netočni, te pri njihovom korištenju (i kopiranju) treba provjeravati podatke. (svježi primjer je Mirna, usporediti ušće i pritoke s Mirnom na Istarskoj enciklopediji i nekim zemljovidom).

• Bonč (razgovor) • Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje! • 01:52, 26. rujna 2015. (CEST)

Odgovor je stigao

Odgovor LZMK-a je stigao i možete ga vidjeti ovdje. Iako u stvari odgovor nije dopusnica, već samo pojašnjenje, stavljen je među druge dopusnice zbog evidencije i kasnijeg lakšeg pronalaženja. Kako je odgovor potpuno jasan, mislim da je tim odgovorm ova tema zaključena.

Ovdje bih srdačno zahvalio Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" te pomoćnici ravnatelja Ankici Šunjić na brzom i potpunom odgovoru!

-- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. • 15:00, 28. rujna 2015. (CEST)

Pravila

Jedno od pravila osporavanja nepristranosti sadržaja kaže da se sadržaj može osporiti samo ako se pokuša napraviti promjena osporenog dijela članka. To je i logično jer se tako nudi protuargument. Međutim, na Wikipediji stoje napomene da je nepristranost pojedinog članka osporena, ali bez ikakvog dokaza što u članku nije istinito. Pojednostavljeno, držanjem takve napomene omogućava se hračkanje po osobama na koje se članak odnosi. Tako svatko može bez dokaza osporavati što želi i to će tamo stajati. Tako se diskreditiraju osobe. Ne bi li trebalo takve stvari provjeravati i potvrđivati ih ili ih uklanjati? (94.253.149.247 15:25, 27. rujna 2015. (CEST))

Tu i tamo pojave se destruktivni suradnici kritizeri koji tako rade, no doskoči se i njima. Sve neopravdane oznake o nepristranosti kad-tad budu uklonjene. Kubura (razgovor) 05:32, 28. rujna 2015. (CEST)

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!