Wikipedija:Kafić/Arhiv 2014 10

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

"Srpskohrvatski" "jezik"

Budući da vidim da se razgrajalo nješto oko "s-h" wikipedije, ter da serbokroatistička ekipa i dalje mlati mrtvoga magarca, odlučio sam staviti tekst-dijelove- Waylesa Brownea, američkoga linguista koji je "glavni i odgovorni urednik" jezične politike Haaga, i kao takav "zaslužan" što smo prvotnu, sramotnu presudu Anti Gotovini slušali na tuđem, srpskom jeziku. Možda bi tekst bio primjereniji drugdje, nu mislim da ga treba staviti baš na Kafić, da se urbi et orbi, jasno vidi da su i teški serbokroatistički unitarsiti bili prisiljeni odustati od tobožnjega "srpskohrvatskoga". Tekst dajem na engleskom (iz Britannice je), a napomenuo bih samo još dvije stvari:

1. razne ad hoc teorije, poput policentričnih jezika, poput Abstand, Ausabau, Dachsprache, poput Jakobsonovih 6-funkcija, poput studija koje je najbolje obradio Krešimir Mićanović u knjizi "Hrvatski s naglaskom"- sve je to zgodno, no to nema veze s hrvatskim jezikom. Jezikom koji ima identitet od kojih 10. stoljeća i za koji prepirke linguista o početcima standardizacije jesu zgodna mentalna vježba- no kojim nisu nešto postigli. Najrelevanniji je enciklopedijski prikaz hrvatskoga, u tijeku, koji bi trebao dato najmoderniji i i najcjelovitiji opis njekoga slavenskoga jezika te razine: http://www.croatica.hr/

2, Wayles Browne piše od 19. st. nadalje. Za njega valjda hrvatski nije postojao u 13., 15. ili 18. st. Na kom su jeziku pisani Vinodolski zakon, Držićeva djela, Zlatarićeva, Marulićeva, Mažuranićeva, Šenoina, Šulekova, Ujevićeva, Ladanova ? Je li Držićev jezik "srpskohrvatski" ? Ako ne- koji je ? Kako se zove ? Čiji je ? Je li izumro ? Što je s tim ? Očito, Browne je, u Britannici, odustao od serbokroatističkih fantazija, no nije se riješio 19. stoljeća- jer ga, vjerojatno, sam hrvatski jezik i ne zanima. Nego jedino političke petljavine u kojima je sam odigrao ne baš blistavu ulogu.

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/535405/Serbo-Croatian-language

Serbo-Croatian language, term of convenience used to refer to the forms of speech employed by Serbs, Croats, and other South Slavic groups (such as Montenegrins and Bosniaks, as Muslim Bosnians are known). The term Serbo-Croatian was coined in 1824 by German dictionary maker and folklorist Jacob Grimm (see Brothers Grimm). Table of Contents ×

   * Introduction
   * Definitions
   * Groupings, geography, and religion
   * Writing, pronunciation, and spelling
   * “Serbo-Croatian” in the 20th century and after
   * Croatian and Serbian alphabets

Serbo-Croatian language, term of convenience used to refer to the forms of speech employed by Serbs, Croats, and other South Slavic groups (such as Montenegrins and Bosniaks, as Muslim Bosnians are known). The term Serbo-Croatian was coined in 1824 by German dictionary maker and folklorist Jacob Grimm (see Brothers Grimm). Definitions

These forms of speech have often been termed “a language,” but they are also seen as separate languages: Serbian, Croatian, and in recent years also Bosnian and Montenegrin. Neither view is completely right or wrong; the concept “language” has multiple definitions, and the status of Serbo-Croatian will depend on the definition one adopts.

In particular, standard languages should be distinguished from local dialects. Every language has its local spoken forms, but not every group in the world has created a standard language. In order to make one, someone must choose which one or more of the local dialects will serve as a basis and which words and grammatical forms will represent correct usage. Standard languages typically, though not always, have writing systems and are used in education, government, publishing, and media. A standard language may be overseen by an authoritative body, or standards may be set by schoolteachers, dictionaries, and publishers. ....... In the 21st century, then, two well-delineated standard languages exist (Croatian and Serbian) and two more are taking shape (Bosnian and Montenegrin). Educated speakers from any of the countries can converse with full understanding, hindered only by a few everyday words and technical terms (much like British boot and treacle versus American trunk [of a car] and molasses). Accordingly, some argue, they are speaking one Serbo-Croatian language. But when writing, one cannot follow Serbian and Croatian, or Montenegrin and Bosnian, language standards simultaneously, so in practice no joint Serbo-Croatian standard exists. Mir Harven (razgovor) 02:51, 1. listopada 2014. (CEST)

Čestitam! Izvrsno ste to prikazali. Bilo koji moj dodatak bio bi skoro pa suvišan. Hvala Vam na ovom i drugim komentarima. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.12, 1. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Kao što je rahmetli Stipe Šuvar rekao (a nije izrekao): Treba reći popu-pop, a bobu-bob.Mir Harven (razgovor) 03:42, 1. listopada 2014. (CEST)

Jako lijepo rečeno! --Čeha (razgovor) 15:28, 1. listopada 2014. (CEST)

Puno hvala na ovom tekstu. Istina će nas osloboditi.--Fraxinus (razgovor) 22:46, 1. listopada 2014. (CEST)

177 tisuća kuna za članak na Wikipediji

"Siniša Varga, ministar zdravlja, nakon povratka iz SAD-a odgovorio je Slobodnoj zašto je njegova udruga CIMS, kojoj je besplatno dao prostor u HZZO-u, već u lipnju najavila kongres u Opatiji pod pokroviteljstvom Vlade premda je Vlada odluku o pokroviteljstvu donijela tek u kolovozu. Osim što Varga uspješno predviđa budućnost, čini se da s velikom sigurnošću može predvidjeti i što će o HZZO-u i njemu pisati na Wikipediji. Slobodna piše da je Varga kao ravnatelj HZZO-a za PR usluge i održavanje stranica na Wikipediji tvrtki „Rijetka biljka“ isplatio 177.000 kuna. Sve za dobar glas." piše danas u Večernjem listu Edi Jurković. Uz vladine web mastere dobili smo još plaćenih "suradnika" koji su zapravo u sukobu interesa, pa bih predložila žurno prevođenje i prilagođavanje smjernice npr. Wikipedia:Conflict of interest i Uvjeta uporabe kako bi mogli naše nove "plaćene suradnike" upoznati s ovim smjernicama i stavom Wikimedije o takvom obliku "suradnje". --Roberta F. 19:29, 3. listopada 2014. (CEST)

Nema razloga za nervozu, osim toga, prevođenje još jedne smjernice ne može zamijeniti pažljivo patroliranje sadržaja. Pogledala sam članak, nema netočnih podataka niti je tendenciozan, a i sama sam ga ažurirala prije par mjeseci.

Neka ova spaćka ostane kao podsjetnik da osim turbohrvatskih za hr.wiki postoje i druge važne teme. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 20:36, 3. listopada 2014. (CEST)

TemplateData editor soon available on this Wikipedia

Hello, my apologies for writing this announcement in English. A tool for editing TemplateData will be deployed to this wiki on Thursday, 9 October. This tool makes it easier to add TemplateData to the template's documentation (or to change it). You will be able to use it by editing the template's documentation page and clicking the Upravljaj dokumentacijom predloška button at the top. You can test the TemplateData editor now in a sandbox at Mediawiki.org. Please see more detailed instructions at Mediawiki.org (those can be translated there, and also imported on this wiki later if you need to). Don't hesitate to contact me if you need further information. Best, --Elitre (WMF) (razgovor) 12:27, 7. listopada 2014. (CEST)

Dan neovisnosti

Svim suradnicima čestitam Dan neovisnosti! --Roberta F. 10:01, 8. listopada 2014. (CEST)

Pridružujem se čestitkama povodom Dana neovisnosti jedine nam Domovine.--Braco Dubrovnik 11:50, 8. listopada 2014. (CEST)

Iskrena čestitka svim suradnicima!--Maestro Ivanković 14:03, 8. listopada 2014. (CEST)

Hvala. --Antidiskriminator (razgovor) 15:26, 9. listopada 2014. (CEST)

Hrvati i Hrvatice, sretan vam Dan neovisnosti! --Howboy (razgovor) 14:48, 8. listopada 2014. (CEST)

Sretan Dan neovisnosti Mir Harven (razgovor) 15:44, 8. listopada 2014. (CEST)

Pridruzujem se cestitkama--El hombre (razgovor) 17:27, 8. listopada 2014. (CEST)

Sritan Dan neovisnosti! BlackArrow (razgovor) 21:20, 8. listopada 2014. (CEST)

Sretan Dan neovisnosti! Speedy Gonsales 22:08, 8. listopada 2014. (CEST)

Sritan Dan neovisnosti! Kubura (razgovor) 06:16, 9. listopada 2014. (CEST)

Srpskohrvatska Wikipedija

Inače interne diskusije sa Srpskohrvatske Wikipedije ne bi trebale biti bitne za Hrvatsku Wikipediju, no u ovom slučaju se itekako tiče korisnika ove Wikipedije. Naime, na Srpskohrvatskoj Wikipediji raspravljaju o tome da bi valjalo natjerati Google na to da počne izjednačavati rezultate Srpskohrvatske i Hrvatske Wikipedije, odnosno da im pridaje jednaku važnost - za korisnike iz Hrvatske koji pretražuju na hrvatskom. Što je naravno, ludost, i direktno utječe na uspješnost Hrvatske Wikipedije. Davanje istog prioriteta Srpskohrvatskoj Wikipediji za korisnike koji pretražuju na hrvatskom jeziku vodi do veoma neugodnih situacija, poput npr. današnje. Klikom na današnji Google.hr Doodle dobijemo kao prvi rezultat članak o Danu neovisnosti RH. Tako i treba biti. No, kada bi Srpskohrvatska Wikipedija imala isti rang, onda bi na vrh isplivao i "najbolji" ili "najrelevantniji" članak sa Srpskohrvatske Wikipedije. Pazite sada, u slučaju pretraživanja za "Dan neovisnosti", najviše rangirani članak sa Srpskohrvatske Wikipedije je "Nezavisna Država Hrvatska". Pametnome dosta. To treba zaustaviti. Ako netko iz Hrvatske želi dobivati rezultate i sa Srpskohrvatske Wikipedije, neka ručno doda i srpski jezik u jezike pretraživanja. 93.139.76.10 15:27, 8. listopada 2014. (CEST)

Da. No mislim da tu hr wiki nema što raditi. Treba netko iz "politike" (Sabor, vlada, IHJJ,..) uputiti pismo Google-u ako orjunaška ekipa nastavi sa svojim huncutarijama. Mir Harven (razgovor) 15:43, 8. listopada 2014. (CEST)

Tu je link za raspravu na google-u o tome: https://productforums.google.com/forum/#!msg/websearch/4PBPSNJq72Q/dr6RQHFVLhsJ -- Fraxinus (razgovor) 22:15, 9. listopada 2014. (CEST)

Wikipedija na jeziku koji ne postoji. U redu da se piše na slabije standardiziranima dijalektima kao alemanski ili škotski, no ovo je kao da postoji na čeho-slovačkom, urdsko-hindskom, nizozemsko- gornjonjemačkom, toskansko-korzikanskom. Svašta...Mir Harven (razgovor) 16:16, 11. listopada 2014. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Hoće li se otvoriti wikipedija i na latinskom jeziku?--ÉBER✠ Donn☚ 20:32, 11. listopada 2014. (CEST)

yr wish is my command: https://la.wikipedia.org/ --El hombre (razgovor) 20:50, 11. listopada 2014. (CEST)

staroslavenska wikipedija

Odgovor Éberu Donnu. Latinski jezik je postojao, bio on književniji ili više lingua franca, dok "srpskohrvatski" nije postojao, već je figurirao kao naziv za srpski jezik u Narodnoj Republici Srbiji, pod visokim pokroviteljstvom Aleksandra Rankovića. Pokušavalo se nametati razne dvočlane nazive za jezike, pa i razne formulacije kao što je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora, citat: "U Višoj muškoj gimnaziji u Nišu bio je "srpskohrvatskoslovenački jezik s književnošću" u uporabi sve do 1942.". Rezultat: nema toga više ni u glavi zagovornika Waylesa Brownea. Uostalom, imaš i simplewiki, cuwiki, eowiki. A postoje i odvojene hsbwiki te dsbwiki. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 21.05, 11. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Zapravo, latinski postoji i danas. To je službeni jezik Vatikana. Mir Harven (razgovor) 22:54, 11. listopada 2014. (CEST)

Hvala na ispravku. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.03, 12. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘

Evo još kako je posvjedočila Benedikta Zelić-Bučan:

„Listam svoje školske svjedodžbe između 1926. i 1937. godine pa čitam ovakve nazive za hrvatski (nastavni) jezik: godine 1926. bezimeni nastavni jezik, god. 1927.–1929. srpsko-hrvatski jezik, god. 1930. hrvatski ili srpski jezik, a god. 1930. čak troimeni srpskohrvatskoslovenački (bez crtica!) jezik.”

(Benedikta Zelić-Bučan)

Izvor: Benedikta Zelić-Bučan, »Narodni naziv hrvatskog jezika tijekom hrvatske povijesti«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika / uređuju Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš, god. XIX. (pros. 1971. – velj. 1972.), br. 2-3, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, str. 38. – 48., navod sa str. 47. Da malo i sam sebe ispravim. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.03, 12. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV)

Ma ne samo to (takvih vrjela imamo i drugdje, na Folia:http://www.hic.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf ). Nego, uz velike sinteze koje se tek sad pišu: http://www.croatica.hr//, dopustilo se da se upadne u njeki diskurs o standardima, varijetetima i drugim konstruktima. A što je za hrvatski posve nebitno glede samobiti (ne za fizionomiju). Pa hrvatski je najjasnije ocrtao Ivan Pederin u briljantnom radu o pretvorbi hrvatskoga iz crkvenoga u književni jezik: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=136112 O početcima standardizacije imamo djela Krasića i drugih, o hrvatskome, pod ilirskim imenom, kao jeziku na kojem se učilo na najuglednijim sveučilištima:http://www.matica.hr/vijenac/433/Hrvatski%20jezik%20normiran%20je%20u%2017.%20stolje%C4%87u%20/ , o čem su pisali i Silić i drugi: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=157893 , http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=98471 ) Taj jezik je bio višefunkcionalan, izražajan, rječnik zabilježenih pojmova je već u 17. st. imao preko 26.000 natuknica, stilski raslojen za vjeru, književnost, trgovinu, pa i početke praktičnih priručnika. Koga briga kada počinje standardizacija kad je to ionako njeki dulji povijesni proces ? Koga briga kako su Srbi (koji su imali isti mnoštrvo imena) i BH Muslimani (kojekako zvani) zamuckivali na svojim vernakularima, tada još nebilježenim ? Koga uopće briga za Vuka Karadžića, austrijskoga zeta i bečkoga špijuna, telentiranoga samouka radećega po Kopitarovima naputcima i hrv. baštini, da na reformiranoj ćirilici stvori srpski jezik- novi srpski jezik ukorijenjen u hrvatskoj pisanoj i govornoj zbilji, u hrvatskim kajkavskim i štokavskim rječnicima i pisanim djelima.

Tko osim poremećenika može pomisliti da je njeki jezik "nastao", u Beču 1850. (ili Novom Sadu 1954.), a nestao ili počeo krkljajući umirati nakon 1991 ? Ako tko misli u tim kategorijama, da ne kažem prirocima, evo mu primjera suvremenoga hrvatskoga jezika nad kojim se treba zapitati je li to nješto što pripada tomu fantomskomu jeziku koji se zove kako kad komu odgovara, povijesti ni nema, a norma mu je toliko rahla da ju zapravo vide jedino duhovi. Pročitajte, gospodo, primjere djela ovdje navedenih i recite da je to jezik i Bošnjaka, Crnogoraca i Srba. Ako možete, onda vam očevidno nije sve u glavi najjasni. I to je ono što fanatici poput Kordićeve ne mogu shvatiti, jer politika istrhnutih iz surječja citata, s potpunim "zaboravom" hrvatske riječi od 10. stoljeća, za te likove ne znači ništa. Nu, na sve postoji odgovor: http://forum.krstarica.com/showthread.php/251784-%C4%8Ciji-je-na%C5%A1-jezik/page106 http://forum.krstarica.com/showthread.php/251784-%C4%8Ciji-je-na%C5%A1-jezik/page107 ..Kakvi Gaj i Vuk, Novi Sad, koje su to magle za unitariste koji su izgubili rat, no misle da se mogu i žele čarkati tu i tamo.Mir Harven (razgovor) 02:34, 13. listopada 2014. (CEST)

Enciklopedijska integracija

Pišem ovo jer ne znam koliko je uopće realno, pa rekoh- da upitam. Imamo izvrsne enciklopedije na mreži (Hrvatski portal znanja, HBL, Krležijana, Proleksis,...http://www.enciklopedija.hr/ , http://enciklopedija.lzmk.hr/ -nu, to su mrtvi kapitali, neiskorišteni. Bi li bilo moguće integrirati portal znanja i HE s hr wiki, tako da zadrže svoju modularnu zasebnost- a da budu vidljiviji prosječnim porabnicima ?

Nisam mislio toliko na računalno-programske poteškoće, nego na "politiku": da li projekt wikipedija uopće dopušta takve integracije ? I koja bi bila reakcija LZMK ? Znam da se smiju prenositi članci i ostalo, i ne kanim "utopiti" hr wiki u opći enciklopedijski projekt. Nu, to bi samo ojačalo informiranost i zanimljivost.

Nu, što je realno, a što su samo tlapnje ? Mir Harven (razgovor) 16:59, 8. listopada 2014. (CEST)

Integracija je naravno moguća. Ranije se skoro nije imalo što integrirati jer su internetski sadržaji LZMK-a bili oskudni. Danas su internetski sadržaji LZMK-a pristojni (navodi se prvi odlomak možda svih članaka Hrvatske enciklopedije i nekoliko drugih izdanja LZMK-a), samo ne znam koliki je interes odnosno spremnost LZMK-a kao državne institucije za punom integracijom. Kad su neki kolege prvi put izražavali ideje za suradnjom hrvatske wikipedije i LZMK-a (2005.-2006.) wikipedija je imala između 2 i 10 tisuća članaka, pa je suradnja odbijena kao neozbiljna. Danas, kad hrvatska wikipedija ima ~150 tisuća članaka moguća suradnja (meni) više ne izgleda tako neozbiljno. Djelomična (neformalna) suradnja postoji već i sada, mnogi naši članci rabe članke iz Hrvatske enciklopedije ili drugih izdanja LZMK-a kao izvore, te najčešće postoje poveznice na internetske inačice tih članaka, ili na ime članka, broj sveska i stranicu odgovarajućeg izdanja LZMK-a.

Možda bi bilo pametno dodati ručno ili automatski poveznice na odgovarajuće članke gdje god takve poveznice ne postoje a postoje članci na stranicama LZMK-a, slično što radimo za filmove s IMDb-om. To bi povećalo čitanost odgovarajućih članaka na stranicama LZMK-a, od koristi bi bilo čitateljima i suradnicima wikipedije. Hvala na pitanju, ranije to nismo radili jer nismo imali kamo se povezivati, sada kad imamo mislim da je to zapravo odlična ideja. Speedy Gonsales 22:27, 8. listopada 2014. (CEST)

Gledaj ovo: nisam mislio toliko na upisivanje (iako može i to), nego na programsku obradbu- koju naravno ne znam- a kojom bi se kad se na hr wiki nađe neki pojam automatski ponudilo, u vidnom polju, opcija za traženi predmet i uraznim hrv. enciklopedijama. N.pr korčulanski pisac Petar Kanavelić:

Wiki: https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Kanaveli%C4%87

Hrvatski biografski leksikon:http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=176

Hrvatska enciklopedija:http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30165

Proleksis: http://proleksis.lzmk.hr/29899/

a da ne govorimo o temama kao nogomet, film,medicina itd, što postoje na portalu: http://enciklopedija.lzmk.hr/ Mir Harven (razgovor) 03:21, 9. listopada 2014. (CEST)

Evo ja se u zadnjih par mjeseci bavim astronomijom i vrlo sam izneneđen da Hrvatska Enciklopedija ima vrlo dobrih članaka (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4319). I barem zadnjih 50 mojih članaka ima poveznicu na nju. Predlažem da se još više iskoristi Hrvatska Enciklopedija, barem kao početak nekog novog članka kojeg nemamo. Pozdrav svima - Mmarre (razgovor) 11:39, 10. listopada 2014. (CEST)

Otkud obilje mlitavih i parcijalnih članaka o jugonacionalističkim podvižnicima ?

Sad, kad je odletio Dejan Jović, još nema korektnoga članka o njemu. Nema ni o Radi Šerbedžiji, o Zoranu Pusiću, Žarku Puhovskom, ..o svim ovim potpisnicioma, koji itekako zavrjeđuju dokumentirani opis "lika i djela": http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=17505:rektumom-kontroverzni-jugonostalgiari-ili-hrvatski-intelektualci-&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Što je sljedeće ? Apoteoza Save Štrbca ? Ispravio sam loš članak o Vesni Teršelič, nu treba ga još dopuniti vrelima. Nekakvi H-alter i slični izvori- molim vas, nemojte me nasmijavati. Ovo nije Srboslavija, nego Hrvatska. A wikipedija treba biti enciklopedijom, a ne glasilom Pantovčaka i ove vlade koju ne bih ni komentirao. Mir Harven (razgovor) 19:48, 8. listopada 2014. (CEST)

Dejan Jović je započet. Bolje je imati mrve, i dobar kostur za članak. Kasnije se lako upotpuni. Vodomar (razgovor) 02:09, 9. listopada 2014. (CEST)

Možda sam naporan o enciklopedijama, nu...

Ponovo pitam- možemo li njekako integrirati te naše enciklopedije, da bude razvidno ? Znam da možemo prenositi; također- znate da ne želim ubijati entuzijazam hrvatskowikipedističkih Alija Sirotanovića. Nu međutim- imamo golem korpus gotovih sjajnih tekstova koju su nevidljivi preko tražilica, a tu su (da bude nješto korisno i od lelekanja jugounitarista s wikipedije na nepostojećem jeziku). N.pr., uzmite pojam Rovinj. Gdje ćete ga naći tako dobro obrađenoga, ako ne nas Istropediji: http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2388 Ili za medicinare: plućna embolija: http://medicinski.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11265 Točno je da na LZMK nisu najbolje uredili traženje, pa ne bi bilo od zgorega ni njih kontaktirati. Htjedoh reći: imamo višepodručni oveći korpus (kad bi se dodale likovna, tehnička, pomorska,..) bio i daleko veći, veći od Britannice (koja je opća, a mi bismo imali i specijalističke). Nu, treba malo i mućnuti glavom, a ne samo svađati se s beznadnima slučajevima ...Mir Harven (razgovor) 16:52, 11. listopada 2014. (CEST)

Usput- bi li se time kršila prava ?- znam da dio ljudi koji uređuju wiki nije za pisanje u smislu slaganja rečenica i sl. Ja sam napisao dosta pisanija (Velika Srbija, Proust, Republka srpska krajina, Jung, Krleža, Fukuyama, Conrad,..)- nu znam da je dobrom dijelu ljudi lakše uređivati isl. Pa zašto ne iskoristiti- ako je legalno- niz sjajnih članaka koje imamo na našim enciklopedijama ? N.pr., za filmaše: Tarkovski je tu: http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1861 , tu su mu i filmovi-n.pr.: http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37, http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=710 ,.. Zašto da mrtvi kapitali samo leže ? Mir Harven (razgovor) 17:28, 11. listopada 2014. (CEST)

Nekim ljudima je lakše započeti, nekima je lakše završiti. S mnogih drugih enciklopija, može se prepričati. Najbolje je da se lijepo daje zadatak svim ljudima i da se uvede maraton iz nekih podrucja. Glede nekih clanaka, bilo bi dobro staviti kostur i ljudi ce popuniti. Na isti nacin kako smo radili gradove u Hrvatskoj. Mozda nece biti teksta, no mnogi suradnici su spremniji da dodaju ili nesto isprave nego da zapocnu pisati. Vodomar (razgovor) 23:57, 12. listopada 2014. (CEST)

Gledaj, misljenja sam da ako stavimo natuknice (mrve) I sve povezemo nazad na LZMK, to ne bi bio veliki problem. Naravno, moramo se drzati autorskih prava i ne samo preslikati tekst, ako prepricamo to je dovoljno dobro. Nitko nema autorska prava na pojmove u enciklopediji. Vodomar (razgovor) 00:02, 13. listopada 2014. (CEST)

http://film.lzmk.hr/projekt.aspx: Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.17:38, 13. listopada 2014. (CEST)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Mir Harven (razgovor • doprinosi)

Dakle-što mislite o preuzimanju članaka s hrvatskih enciklopedija ? Cijelih tekstova. Time se ne krši zakon, povećava protočnost i broj tekstova, a dvojbe oko slika i ostalo bi se trebalo riješiti na zaseban način. Optimalno, bilo bi najbolje napisati modul tako da google daje istodobno pojam za hr wiki i tekstove iz hr enciklopedija (na engleskom, to je tako za en wiki i Britannicu). Tim se ne bi zaprječavao rad i kreativnost prinosnika hr wikipedije, nu, uvelike bi se povećao broj kakovosnih članaka iz svih područja koja ljudi ni ne stignu obrađivati.Mir Harven (razgovor) 17:51, 13. listopada 2014. (CEST)

Zanima me mišljenje i drugih suradnika, da li se time krše pravila. Zapravo najbolje bi bilo poslati e-mail uredništvu tih enciklopedija pa neka oni odluče sami.--Fraxinus (razgovor) 22:18, 13. listopada 2014. (CEST)

Najbolje je upitati i dobiti dopust, bez obizra sto oni pisu. Jer preuzeti jedan clanak i citirati odlake je izvor je jedno, a preuzeti cijelu enciklopediju i staviti je ovdje je drugo. Tko ce se preuzeti ovog posla ? Mir Harven ili Fraxinus ? Cim dobijete odgovor stavite je na ovim stranicama. Ili bi bilo najbolje stvoriti stranice koje ima popis sadasnjih dopusta, i izraditi naljepnicu za svaki dopust i staviti ih na stranicama. Vodomar (razgovor) 23:51, 13. listopada 2014. (CEST)

Pogrješno ste me shvatili:

1. ne želim gušiti rad i trud wikipedista

2. također, imamo obilje gotovih vrijednih članaka sa slikama, poglavito na HE, HBL, Istarskoj Enciklopediji, Filmskoj, Medicinskome leksikonu, Nogometnom, a u manjoj mjeri ostalima kao Krležijana i sl. Obiteljski leksikon je slabo upotrebljiv zbog kratkoće natuknica. Kad bi samo bia dostupna Opća enciklopedija iz doba SFRJ, posljednja- gdje bi nam bio kraj...

3 ideja mi je bila da ugradimo modul vidlivosti na glavnu stranicu hr wiki, kako bi pristupnici imali automatsku mogućnost porabe i tih, vrijednih encikloepedija. Ne pada mi na pamet da sve samo automatski prebacujemo na hr wiki- samo dosta tekstova za koje nemamo stručnjake, a koji su od veleznalaca visokostručno obrađeni. O tehnikalijama mislim da se treba dogovoritzi s LZMK, jer ovako dobijamo i mi i oni.Oni i vidljivost i protočnost, a mi stručnost i prijeglednost.

4. Konačno, tko može konkurirati člancima o nizu tema. Samo je za žaljenje što nisu stavljene i druge-pomorska, glazbena, likovna, medicinska (iako je ta dijelom zastarjela), a od novijih Hrvatska književna. Mir Harven (razgovor) 02:15, 14. listopada 2014. (CEST)

Gledaj nismo te mi pogresxno shvatili. Vidimo zasxto ne bi rabili nesxto sxto je pristupno na internetu i oplodili i jedne i druge. Vodomar (razgovor) 23:58, 15. listopada 2014. (CEST)

Ja sam oštro prtiv bilo kakvog parazitiranja. Pa nismo ovdje zato da prebacujemo tuđe članke i pravimo na wikiediji kopiju drugih on-line enciklopedija, nego zbog pisanja istih. --Zeljko (razgovor) 00:30, 16. listopada 2014. (CEST)

Parazitiranje je jedno, stvaranje jezgre za proširenje je drugo. Mnogi članici na hr wikiju su nastali "posuđivanjem" iz drugih izvora. Zar en.wiki nije nastala iz nukleusa prebacivanja američke enciklopedije iz 1911. Vodomar (razgovor) 00:53, 16. listopada 2014. (CEST)

Kakvo stvaranje jezgre. O čemu pričaš, Ako prebaciš članak Sa Krleže ovamo kako to onda nazivaš. Kako je en. wiki nastala, nije me briga. Hrvatska wikipedija nastala je pisanjem a ne prebacivanjem tuđih članaka. --Zeljko (razgovor) 01:19, 16. listopada 2014. (CEST)

Ja ne vjerujem da članak koji je prebačen s Krleže da će ostati netaknut i nepromjenjen, već da će prebacivanje s Krleže taj članak dobiti novi život jer Krleža je zatvoreni sistem, a hr.wiki je otovoreni sistem. Tu je razlika. Ja mislim da je to ispravni put za otvaranje i oplođivanje suradnje i stvaralaštva. Vodomar (razgovor) 02:04, 16. listopada 2014. (CEST)

a dobro lipi moji ljudi, kako se ono kaže, 'kud svi Turci, tud i mali Mujo.' --Zeljko (razgovor) 08:26, 16. listopada 2014. (CEST)

"Srpskohrvatski" "jezik" II.

Dobro pogledajte ove slike: http://forum.krstarica.com/showthread.php/251784-%C4%8Ciji-je-na%C5%A1-jezik?p=28313422&viewfull=1#post28313422 Ako nakon svega možete ozbiljno tvrditi da taj jezik Crnogorci, Srbi ili Bošnjaci doživljavaju kao inačice svoga jezika, i da šaka stranih serbokroatističkih jezikoslova koja se ne usuđuje priviriti iza Novoga Sada i 1954.- može išta suvislo reći o tijeku hrvatske jezične uoblike: onda ste posvađani sa svojim razumom. Tko normalan može tvrditi da jedan jezik ne postoji u 13. ili 17. stoljeću, da u 19. stoljeću prolazi kroz mijene ne gubivši svoje glavne značajke, a da s pisanjima na arabici i srpskoj ćirilici tvori njeko navodno "zajedništvo". I da sadašnji hrvatski jezik pada po krov njekoga "srpskohrvatskoga": Tko to misli, trebao bi početi razmišljati o tom što pojam "jezik" uopće znači. Mir Harven (razgovor) 03:27, 13. listopada 2014. (CEST)

Pogledajmo primjer skandinavskih jezika koji su isto tako imali svoj standarni jezik neko vrijeme i kasnije je taj pojam nestao. Stvaranje "standardnog jezika" na ovim podrucijima bio je pokusaj panslavizma i stvaranje imperija u kojem bi na kraju dominirao "jedan narod", u vrijeme kada je vladala ideja da se stvori jedan narod koji bi bio jaci i koji bi odolio svojim velikim brojnijim susjedima. "Jacina" nije u velicini naroda, vec u kreativnosti i primjenjivaju svojih talenata i pozitivnom pogledu na svijet. Ako pogledamo utjecaj Židova na svjetsku kulturu, umjetnost, znanost prema njihovom broju vidjet cemo da velicina u stvari ne daje nekome narodu prednost. Uzmimo jos tome da su Židovi bili izngani iz svoje domovine (2 puta), da su bili narod bez drzave tisucljecima, da su pretrpjeli genocide, da su bili tretirani kao drugorazredni gradjani....Tehnologija je sada izjednacila "velike" i "male", i u stvari tehnologija u stvari daje prednost onima koji su manji i agilniji tj onima koji je primjenjivaju, nasuprot a onima kojima treba puno vremena da uvedu promjene kao "velikima" koji su inertni.Vodomar (razgovor) 00:02, 14. listopada 2014. (CEST)

Izabrani članak za Božić

Sljedeći tjedan bit će predlagani članci za izabrani članak u tjednu kada je Božić. Imamo običaj, da izabrani članak bude vezan za blagdan Božića. Koliko mi je poznato, trenutno nemamo nijedan članak božićne tematike, koji je dovoljno dobar da bi bio izabran (ne računajući već izabrane). Ako netko ipak zna takav članak, neka mi javi. Planiram nadopuniti članak božićna čestitka, prijevodom s engleskog, kako bi bio dovoljno dobar da bude izabran. Malo me muči nedostatak slobodnog vremena pa bi mi bilo drago, ako bi mi netko pomogao oko prijevoda, barem jednog dijela pa će biti prije gotovo, jer bi to trebalo napraviti do kraja ovog tjedna. Može se prevesti i s nekog drugog jezika, ako netko bolje zna taj jezik od engleskog.--Fraxinus (razgovor) 00:17, 14. listopada 2014. (CEST)

Fraxinus: Imamo predivnih uskrsnjih clanaka pa mozda staviti neki od njih?:-) Gledao sam malo po hr.wiki i cini mi se da bozicni clanci koji su dobri su vec izabrani. Ako vec mislis doradjivati mozda da to napravis s filmskim clankom Divan život?--El hombre (razgovor) 10:55, 14. listopada 2014. (CEST)

U tjednu kada je Božić imati ćemo ovu sliku [1] na glavnoj stranici. Tako i ako ne budemo imali izabrani članak povezan s Božićem ipak ćemo obilježiti ovaj blagdan.--Šokac ℗ 21:38, 14. listopada 2014. (CEST)

Ja bi radije božićnu čestitku. Dobar je i film "Dobar život", ako će mi netko pomoći.--Fraxinus (razgovor) 23:56, 14. listopada 2014. (CEST)

Zaboravljene želje

Zaboravljene želje koje se ipak uslišavaju. Wikipedija:Željeni članci. Ako koji kolega nađe motivaciju za napisati koji članak s tog popisa... Kubura (razgovor) 06:04, 17. listopada 2014. (CEST)

Ide jako polako, ali se ipak kreće.--Fraxinus (razgovor) 00:21, 18. listopada 2014. (CEST)

Prijedlog

Predlažem da zamijenimo redoslijed izabranih članaka za 46. i 47. tjedan (Kraljevina Dalmacija i Ansambl LADO). Naime, LADO ove godine slavi 65. obljetnicu uspješnoga djelovanja: "rođendan" mu je službeno u 46. tjednu (11. studenoga), pa bi stoga dobro bilo da u tom tjednu na Glavnoj stranici bude i naš izabrani članak.--Maestro Ivanković 20:54, 18. listopada 2014. (CEST)

Ne vidim razloga da se ne učini tako.--_MaGa

^{poruči mi} 20:58, 18. listopada 2014. (CEST)

Slažem se. --MAN_USK ^recider 21:11, 18. listopada 2014. (CEST)

Mijenjajte brze da Zeljka Markic ne raspise referendum. Citajte kroz redove: Za--El hombre (razgovor) 21:31, 18. listopada 2014. (CEST)

Samo naprid.--Zeljko (razgovor) 23:08, 18. listopada 2014. (CEST)

Može. BlackArrow (razgovor)

Lipa zamisal. Slažen se. Kubura (razgovor) 02:05, 19. listopada 2014. (CEST)

ZA - Ovaj prijedlog mi je dao ideju za razmišljanje: kako pojednostaviti proceduru u ovakvim slučajevima...? Vjerujem da će se i ubuduće dešavati da neki tjedan bude "zauzet", a ne vidim razloga da se "opća" tema (međusobno) ne zamijeni člankom koji je vezan za datum, koji je zbog zakašnjelog predlaganja izabran kasnije. • Bonč (razgovor) • Ja sam za dijalog. I točka! • 14:43, 19. listopada 2014. (CEST)

ZA - Nisam uočio nikakvu zapreku za zamjenu spomenutih članaka pa u skladu s tim i glasujem te ujedno predlažem dopunu pravila kako ubuduće ne bismo dolazili do nejasnoća u ovakvim slučajevima.--Ivica Vlahović (razgovor) 02:45, 21. listopada 2014. (CEST)

Added a bit of EN translation of EBola

Have added a bit of professionally translated text from EN Wikipedia on Ebola here [2]. Realize that it still needs to be integrated with the one pre existing paragraph. Not sure if this is useful and if someone could help me? Project is here [[3] Best James Heilman, MD (talk · contribs · email)(please leave replies on my talk page) 11:58, 20. listopada 2014. (CEST)

Dude the translation was not professional at all. Vodomar (razgovor) 00:32, 21. listopada 2014. (CEST)

Spomenik Wikipediji

Poljaci podižu spomenik Wikipediji Poljski grad Slubice podiže spomenik Wikipediji --Zeljko (razgovor) 23:55, 21. listopada 2014. (CEST)

Dobra ideja!--Fraxinus (razgovor) 00:33, 22. listopada 2014. (CEST)

Slažem se! Kubura (razgovor) 06:58, 23. listopada 2014. (CEST)

150.000 je sve bliže!

Kolege, primičemo se velikom miljokazu! 150.000 je sve bliže! Kubura (razgovor) 07:10, 23. listopada 2014. (CEST)

Još malo! Mogli bi to nekako proslaviti!--Fraxinus (razgovor) 23:14, 23. listopada 2014. (CEST)

greske u latinskim izrekama

Po vokaciji sam latinista. Stoga mi je naravno svojstveno da onako profesorski primijetim grešku. Napominjem da sam napisao udžbenik “Latinski jezik za prvi i drugi razred” ( izdanje “Svjetlost”, Sarajevo) koji se koristi u nekim bosanskohercegovačkim gimnazijama i drugim školama od 2000. godine. Tako “prelistavajući” vaše stranice nabasao sam na latinske izreke i naravno odmah su mi u oči upale GREŠKE (www.muxter.izhr.com/izreke.html : • DE MORTIUS NIHIL NISI BENE. • O mrtvima sve najbolje. • EXEGI MOMENTUM AERE PERENNIUS. (Horacije) • SIN TIBI TERRA LEVIS. • Neka ti je laka zemlja. • VIVERE EST MILTARE. • Živjeti znači boriti se.

Crvenim su ispisane GREŠKE. A evo kako treba da stoji : • DE MORTUIS NIHIL NISI BENE. • O mrtvima sve najbolje. • EXEGI MONUMENTUM AERE PERENNIUS. (Horacije) • SIT TIBI TERRA LEVIS. • Neka ti je laka zemlja. • VIVERE EST MILITARE. • Živjeti znači boriti se. Osim toga, prevodi nekih sentencija su LOŠI. I treba izbjegavati navoditi sentencije koje nisu baš « cum grano salis » Kao recimo : • CALVITIUM NON EST VITIUM, SED PRUDENTIAE IUDICIUM. • Čelavost nije mana, nego dokaz mudrosti. Srdačan pozdrav Osman Arnautović

Trogir

U članku o Trogiru piše: Grad Trogir smješten je na obali Kaštelanskog zaljeva, na otoku[Kako se zove otok?] između Čiova i kopna.

Da li netko zna kako se zove otok (otočić) na kojem je smješten stari dio Trogira - tako da umetnemo u članak? I da li taj otočić uopće ima ime?--Fraxinus (razgovor) 23:44, 25. listopada 2014. (CEST)

Mora postojati ime. Zanimljivo da do sad to niko nije primijetija. BlackArrow (razgovor) 01:41, 26. listopada 2014. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Antička grčka kolonija, osnovali ga starogrčki kolonisti s Visa. Značenje imena: predjel gdje pasu koze. Osnovan na obali, ne na otočiću. Predjel s velikim šumama u kojima je bilo jelena i divokoza. Po svemu sudeći otok se danas zove (po Geoadriji) samo Otok, a prije se vjerojatno zvao Tragurionom.

„U 3. stoljeću prije naše ere utemeljili su oni ovdje koloniju, nazvavši je Tragurion, po svoj prilici po obližnjem brdu Kozjak, što zapravo i znači grčko ime Tragurion: predio gdje pasu koze.”

(Matica, 1966.)

Drugdje, jarac + brdo = Tragurion. Kovanice s likom koze kovali su na Pharosu i Issi.

„Ali onda bi se na isti način moglo ustvrditi, da u doba Ptolomejevo Brača nije ni bilo, da se na njegovu mjestu nalazio otok Tragurion i stotinu drugih stvari, koje ima ili nema Ptolomejeva karta.”

(1915.)

Prema časopisu Geoadria, god. 11., br. 1., 2006., str. 149. u kazalu se navodi:

Otočić (Divulje)
Otok (Trogir, stari grad), IX/1: 19

Postoje i:

Drvenik, Drvenik Veliki, Veli Drvenik, otok kod Trogira
Arkanđel, otok kod Trogira

Prema njoj, otok na kojemu se nalazio Trogir imao je oblik peterokuta. (veduta iz 1584., Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama).

Tako su Grci dorskog plemena iz Sirakuze (na Siciliji) osnovali na otoku Visu svoju najstariju koloniju Issu, a ovi poslije osnovaše Tragurion.

Taj otok na kome je Trogir naziva se u knjizi Mirko Marković: Hrvatski otoci na Jadranu (2004., 150.) ovako: "Trogir nalazi na malom otoku,". Ako je riječ o malom otoku, možda je prošao kao i Otočić kod Divulja.

Trogirski otočić, pisano trogirski otočić, može biti neka oznaka za taj otočić, te se ista i pronalazi u literaturi, ali pisana malim početnim slovom. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2.03, 26. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Crna Strijelom samo se umrit mora

. Sudeći po statutu Trogira (prva rečenica), članku na Hrvatskoj enciklopediji, članku na Proleksis enciklopediji otok nema imena. Naravno, ne isključujem mogućnost da ga stanovnici Trogira nazivaju nekim lokalnim imenom.--_MaGa

^{poruči mi} 09:54, 26. listopada 2014. (CET)

P.S. Ako se ne varam, Zadrani kažu za stari dio grada da je na poluotoku (ili Poluotoku?), tako da ne vidim razloga zašto bi otok u Trogiru morao imati ime. Možda se jednostavno zove - Otok.--_MaGa

^{poruči mi} 10:24, 26. listopada 2014. (CET)

Nikakvog naziva nema ni na detaljnoj topografskoj karti 1:25000, dok kraj zadarskog poluotoka stoji upravo - Poluotok. --MAN_USK ^recider 12:12, 26. listopada 2014. (CET)

Na to i mislin što reče Man Usk. Ako ništa, bar da je neki lokalni naziv (s izvorom). A i Poluotok bi moga postati Otok.

BlackArrow (razgovor) 18:32, 26. listopada 2014. (CET)

Torcidin rođendan

na današnji dan prije 64 godine, točno 1950) rođena je navijačka skupina Torcida. Svim suradnicima koi su njezini članovi želim sretan rođendan i najbolje želje. --Zeljko (razgovor) 09:13, 28. listopada 2014. (CET)

Languages in censuses

Hello, Dear wikipedians. I invite you to edit and improve this article and to add information about your and other country.--Kaiyr (razgovor) 12:43, 31. listopada 2014. (CET)

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!