Wikipedija:Jezična pitanja/Arhiv 13

Posjetnica

Kako se pravilno piše posjetnica ili podsjetnica (misli se na vizit karticu)?

Posjetnica. Podsjetnica je nešto što bi podsjećalo, a posjetnica se odnosi na posjet. --Abyssus 08:39, 1. ožujak 2007. (CET)

Hvali ili fali

kako je tocno reci hvali ili fali neko nesto......??'

Hvali. Hvaliti, hvala, hvaljenje. Dijalektalno to hv često prelazi u f. --Abyssus 08:39, 1. ožujak 2007. (CET)

Zanimljiva priča.
Ako se odnosi na pohvale, zahvale, u tom smislu, je hvala, hvâliti i t.d.
Drugi je slučaj sa "hv˝aliti", u smislu nedostajati.
Izvorni oblik za tu riječ je "hv˝aliti", ali iz nekog razloga, danas ju se piše sa "f", "faliti". Kubura 13:32, 1. ožujak 2007. (CET)

Nije istina, Kuburo. Faliti (nedostajati, npr. fališ mi)dolazi od njemačkog fehlen, samo je proveden prijevoj i nema nikakve zamjene hv > f kao gore. Faliti (čest dalmatinski izraz za promašiti, propustiti. npr. falio sam) dolazi od talijanskog fallire. Dakle, nije ista stvar. --Abyssus 17:57, 2. ožujak 2007. (CET)

U redu. Dobra opaska i koristan podatak.
Ipak, taj sam oblik navea, jer, u starijim spisima Poljičke knežije (Poljičke Republike), javlja se taj oblik, "hvaliti", u smislu "nedostajati" (ne "faliti").
Virojatno su ga stariji tako čuli. Abyssus, poznato ti je koliko je (ili nije) postojalo "f" u starijem hrvatskom, pa su ga zaminjivali sa oblikom "hv" ili "v".
U svakon slučaju, dužan san ti navest izvor di san ono naša (o Poljičkoj Republici). Kubura 10:16, 6. ožujak 2007. (CET)

Da, to je istina. No, f postoji od glagoljice. ;) Istina je da su se isprva tako pisale posuđenice, ali je postalo "legitimno" hrvatsko slovo, a ujedno i fonem, dakako. Skupovi hv i slični često su bili istočnog porijekla (u smislu Perzija i ini). Imali smo dvojni grafem za f, jedan je bio pod utjecajem dvousnenog grčkog izgovora (ph), a drugi pod utjecajem zubnousnenog latinskog izgovora (f). Ne smiješ zaboraviti i dijalekte gdje je f bio normalan fonem, pogotovo kad bi v prestao biti sonantom, a postao frikativom, stoga bi f postao njegov bezvučni par. Pogleč kajkavce, oni navek krf plemenita roda imaju. ;-))) Zanima me taj izvor, javi mi kad nađeš. Moć analogije, vjerojatno. :) --Abyssus 10:28, 12. ožujak 2007. (CET)

Celon

Mučim se a mogu pitati (nije moje područje :-)) ). Jel su riječi u redu: Celon (po definiciji koju sam iskopao to je derivat acetilen-celuloze sličan celuloidu). Zanima me jer u članku imam pojam Celoniranje.--dtom 18:12, 2. ožujak 2007. (CET)

Aha. --Abyssus 00:18, 6. ožujak 2007. (CET)

Pomilovanje

Može li se reći Zakon o pomilovanju pa sad recimo neke županije, područja, itd.? Meni ovako dođe kako da se pomiluje neka županija, područje i sl. Kako je najbolje? Treba mi pomoć!

Pomilovati se može koga, a ne što. O čemu se zakon radi? --Abyssus 00:29, 6. ožujak 2007. (CET)

Crkva

Kako ću napisati:održat će se misa u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske.Bi li crkva trebala biti velikim ili malim slovom?

Može oboje, izaberite jednu inačicu pa se držite. Logičnije je pisati crkvu malom, ali neki jezikoslovci govore da je Crkva Ta i Ta ime crkve, stoga treba veliko. Svaka strana ima argumente, prepušteno je volji govornika. ;) --Abyssus 00:29, 6. ožujak 2007. (CET)

Malim slovom, "crkva", pišeš kada govoriš o građevini. Kao: crkva sv. Ivana.

Velikim slovom, "Crkva", pišeš kada govoriš o ustanovi, zajednici. Kao: "Po tim pitanjima, stav Crkve je da ..." . Kubura 10:09, 6. ožujak 2007. (CET)

Kuburo: o tim pitanjima.... ;) Pazi da ruski ne utječe previše na te. :-) --Abyssus 10:12, 12. ožujak 2007. (CET)

Po čemu ti dumaješ da ruski priveć utjecajet na mene? :) Kubura 11:37, 22. ožujak 2007. (CET)

Šalu na stranu, morat ćemo napravit i članak o rekcijama (šta vuče koji padež, je li sa ili bez pridloga...). Kubura 11:37, 22. ožujak 2007. (CET)

Hehehehehe. :))) --Abyssus 21:45, 22. ožujak 2007. (CET)

Đakovačka katedrala

kako se piše đakovačka Katedrala ili Đakovačka katedrala

Mislim da bi trebalo biti Đakovačka katedrala. To je sve skupa ime katedrale pa se počinje velikim slovom, a katedrala je opća imenica pa se piše malim. Za prva dva pitanja (iz gornjeg podnaslova) nisam siguran. Inače, na ovakvim se stranicama Wikipedije potpisuj na kraju - napiši četiri tilde (znak ~), pa ti na kraju ispadne nešto slično ovome: Stevo-88 23:39, 5. ožujak 2007. (CET)

Dobro, pobogu, zašto odgovaraš ako nisi siguran, samo pomutnju stvaraš. Mislim, doista. Katedrala nosi ime svetog Petra, ako se ne varam. Đakovačka je samo opis, zemljopisna odrednica, jednako kao i kad se govori o zagrebačkoj katedrali. No, stvar je u tome da su te perifraze s vremenom postale zamjena za vlastito ime, stoga se mogu pisati velikim slovom, premda su im puna imena prema svecima pod čijim su okriljem. --Abyssus 00:29, 6. ožujak 2007. (CET)

U hrvatskom jeziku skoro ništa nije sigurno i svuda je pomutnja, ali se ispričavam - krivo sam pretpostavio da je to ime te katedrale. Za svaki sam slučaj napisao da "Mislim da bi...", da bih vidio slažu li se ostali sa mnom (i da autor pitanja ne bi moj odgovor uzeo zdravo za gotovo). A razlog zbog kojeg odgovaram je da ti pomognem barem u onome što znam - stvarno nije u redu da samo ti svima sve objašnjavaš. :) --Stevo-88 14:45, 6. ožujak 2007. (CET)

U redu je, prihvatih se ovog posla jer mi je to struka. Ovo nije Kafić s raspravama, ovo su pravopisna pitanja i odgovori. A implicira se da bi trebali biti - točni. ;-) --Abyssus 23:16, 6. ožujak 2007. (CET)

Abdomen ili trbuh

Što je ispravnije u hrvatskom jeziku?

Trbuh je hrvatska riječ za abdomen (zapravo, vjerojatno je došla iz nekog drugog jezika, ali to sad nije bitno). Ali se u stručnim znanstvenim tekstovima može pisati i abdomen. Zapravo bi u svakom slučaju bilo pravilnije pisati trbuh (jezični purizam...), ali može i jedno i drugo. Valjda. :) --Stevo-88 23:43, 5. ožujak 2007. (CET)

Ne, nije. Hrvatska riječ trbuh pokriva samo jedno značenje abdomena, ono vanjsko. Unutarnje je sintagma trbušna šupljina. Nije istoznačno. U znanstvenom radu mora se pisati abdomen ako se na nj i misli. A pravilnosti nema, sve ovisi o stilu, primjeni i svrsi. --Abyssus 00:29, 6. ožujak 2007. (CET)

Ja sam našao da su trubuh i abdomen potpuni sinonimi, te da i jedan i drugi mogu značiti i trbuh i trbušna šupljina (Klaić: Rječnik stranih riječi, Anić: Veliki rječnik hrv.jezika). --Stevo-88 14:45, 6. ožujak 2007. (CET)

Potpuni sinonimi ne postoje, pobogu. ;) --Abyssus 23:16, 6. ožujak 2007. (CET)

Obaviještavanje ili obaviješćivanje

Obaviještavanje ili obaviješćivanje?

Nijedno. :-) Kratki jat mora biti. ;) Obavještavanje. --Abyssus 23:16, 6. ožujak 2007. (CET)

Sjeverna Karolina ili Carolina

piše li se Sjeverna Karolina ili Sjeverna Carolina?

Sjeverna Karolina. Veći smo dio američkih saveznih država egzonimizirali. Ili North Carolina ili Sjeverna Karolina, premda preporučujem drugu inačicu, našu. --Abyssus 23:16, 6. ožujak 2007. (CET)

Ista priča kao i s Kalifornijom (pridjev: kalifornijski) i Teksasom (pridjev: teksaški) . Kubura 09:53, 7. ožujak 2007. (CET)

Primiti k znanju

Može li se reći informacija je primljena k znanju?

Puno je bolje po mom mišljenju informacija je primljenja na znanje. --Flopy 12:40, 7. ožujak 2007. (CET)

Bolje je napisati "mnogo je bolje" jer je riječ "puno" suprotna riječi "prazno" i u ovom je kontekstu u metaforičnom značenju, dok je suprotnica riječi "mnogo" riječ "malo".

Slažem se! Hvala na opasci. --Flopy 12:12, 12. ožujak 2007. (CET)

Nijedno, koješta. Administrativni stil toliko počinje utjecati na svakodnevnu komunikaciju da je to nešto prestrašno. Čemu tolike sintagmetine, pleonazmi, tautologije? Sve što se može izreći, može se izreći jasno. Dakle: doznao si štogod, svjestan si čega, znaš štogod. Primio si informaciju, itd. Ovakve gluposti izbjegavajte. --Abyssus 20:22, 7. ožujak 2007. (CET)

U razgovornom jeziku je to možda nezgrapno, ali inače ništa ne nedostaje izrazu primiti na znanje. Svakako je bolje ovo što si navela, ali ja često koristim i ovaj izraz i čuo sam da ga i drugi koriste. Zato ne bih baš to nazvao glupošću, ali da ima boljih izraza, to svakako :-) --Flopy 09:25, 12. ožujak 2007. (CET)

Nedostaje. Činjenica da je zalihosan. Ovo su jezična pitanja, odgovori se odnose na standardni jezik, a za ovakvu konstrukciju u njem nema mjesta. Argument, uz sve dužno poštovanje, nije raširenost i osobna poraba. ;) --Abyssus 10:12, 12. ožujak 2007. (CET)

Ma slažem se! Samo što sam često vidio da u filmovima i serijama na televiziji (gdje bi se trebalo prevoditi na standardni jezik) kad general ili neki drugi viši časnik ili predsjednik države itd. od svoga podređenoga dobije neku informaciju onda prevedu primio na znanje (ne znam koji je to prevedeni engleski izraz), isto sam pročitao u beletristici. Ne osporavam ti stručnost, nego samo kažem što sam vidio, ponavljam tvoji izrazi su svakako bolji :-) --Flopy 12:07, 12. ožujak 2007. (CET)

Brojevi

Kako se ispravno piše dvanaest ili dvanajst jer jedno i drugo stoji u matematici za prvi razred?

Dvanaest. Izgovorno to postaje dvanajst jer se hijatizira (dodaje suglasnik, najčešće epentetsko j između samoglasnika) samoglasnička skupina ae. Inače su svi brojevi od 11 do 19 dobiveni slaganjem dva na deset što je u stsl. bilo dva na desęte što se steglo kod nas u dvanaest. Isti su ostaci vidljiviji kod desetica (dvadeset itd.)

Uvjet ili uslov

Na ispitu sam napisala " Umjetna inteligencija je u širjem smislu mogućnost rješavanja problema pomoću računala , a predUSLOV za to je korištenje inteligencije." Moj "preduslov" je precrtan dva puta debelom crtom i ispod piše "PREDUVJET" jer je USLOV srpska riječ.....mooolim? može li mi netko pomoći? u čemu je razlika?

Hrvatski je "uvjet", kao i sve izvedenice od te riječi. "Uslov" je srpski. Kubura 09:37, 12. ožujak 2007. (CET)

Britak i jasan Kubura. ;-) Točno. Razlika je u tvorbi u + slov (u + riječ) te u + vjet (u + savjet), a i u jezičnoj tradiciji. U našoj su uvjet, preduvjet i slični. --Abyssus 10:12, 12. ožujak 2007. (CET)

I da, ja bih precrtala još i širjem > širem. I premjestila malo te enklitike. ;) Dakle: Umjetna inteligencija u širem je smislu mogućnost rješavanja problema pomoću računala, a preduvjet je za to korištenje inteligencijom. Paziti: koristiti se kime/čime ili koristiti komu (rekcija s dativom ili instrumentalom). Ako se želi izraziti uporaba, bolje je rabiti glagole poput rabiti, upotrijebiti, uporabiti koji imaju rekciju s akuzativom. --Abyssus 10:17, 12. ožujak 2007. (CET)

Zabavište

Koja je razlika između zabavišta i vrtića? Može li se to poistovijetiti? Jaslice, možete li to malo pojasniti? Hvala

Nikakva. :-) Zabavište (izvedeno od zabava; mjesto gdje se zabavlja) arhaizam je za dječji vrtić (vjerojatno prevedenica od njem. Kindergarten). Jaslice su pak dio vrtića koji čuva najmlađu djecu, nekako do 2 ili 3 godine navršene. :-) Jaslice su istog korijena kao i jesti, budući da se u jaslama čuvala hrana pa se tako povezalo. :) --Abyssus 13:48, 17. ožujak 2007. (CET)

Mali ispravak. Zabavište nije prevedenica od njem. Kindergarten. Der Kindergarten doslovno znači upravo dječji vrtić (die Kinder - djeca + der Garten - vrt). --Flopy 08:44, 19. ožujak 2007. (CET)

Može i obdanište! :))) Suradnik:Goggs1212

Ma kakav ispravak? U zagradi za zabavište njegova je etimologija, a u zagradi za dječji vrtić njegova. Čitaj pažljivije, ako već tražiš gdje ću pogriješiti. ;) --Abyssus 22:03, 19. ožujak 2007. (CET)

Ups. --Flopy 10:06, 26. ožujak 2007. (CEST)

Kratica

Kako glasi kratica od klasifikacija djelatnosti? KD ili k. d.?

Češće je KD, premda bi moglo oboje. --Abyssus 22:03, 19. ožujak 2007. (CET)

Podpodručje ili potpodručje?

Koje je ispravno?

Potpodručje, zbog jednačenja po zvučnosti. --Abyssus 22:03, 19. ožujak 2007. (CET)

Litva

Malopren sam vidio članak Litvanska nogometna reprezentacija i snebesio sam se! Jel se ne kaže Litavska? Suradnik:Goggs1212

Kaže se. :-) Litavska, Litavac, s nepostojanim a. --Abyssus 22:03, 19. ožujak 2007. (CET)

Ajme, Abyssus. Ma koji Litavac?

Litvanac, to je oznaka za pripadnika jednog naroda, litavac je naziv za proljev.

Kako to ne shvaćate, koliko puta vam čovik mora objasnit da se hrvatski govori i južnije od Kupe, :Velebita i Dinare.

Zamislite prijenos turnira u hrvanju:

"...hrvatski borac se bori s Litavcem...", "...naš hrvač nije uspio proći u iduće kolo, jer ga je :svladao Litavac...".

Pa znate koje to podsmihivanje čini ovdi? Kubura 15:27, 20. ožujak 2007. (CET)

Kuburo, litavac nije dio standardnog leksika, ali Litavac jest. Bilo to smiješno ili ne. :-) --Abyssus 02:29, 21. ožujak 2007. (CET)

Dipl. oec.

Iz kojeg jezika dolazi oec. Je li bolje pisati dipl. oec. ili dipl. ek. ili dipl. oek? Koje su razlike između ovih kratica?

dipl. oecc = Diploma Oecconomiae. Slično kao dipl iur. za diplomiranog pravnika. Oboje su titule kao npr. "dr.", "mr." ili "prim. dr. sc." U pisanom kontekstu ja bih koristio "diplomirani ekonomist". Rosier 14:14, 20. ožujak 2007. (CET)

Molim "Abyssus" da mi nešto napiše o ovome!

Dobro ti je Rosier rekao. Izvorno ekonomija dolazi od grčkog οικονομία (oikonomía) što je značilo "upravljanje domaćinstvom". Poslije je preuzet navedeni latinizirani oblik. Propisana je titula kao takva, tako da je slobodno možete rabiti. Posljednja inačica ne dolazi u obzir, a prethodna je nejasna, bolje dipl. ekon. ili nešto tako. U svakom slučaju - ili dipl. oec. ili diplomirani ekonomist, kako je Rosier naveo. :) --Abyssus 02:28, 21. ožujak 2007. (CET)

Zasjedanje

Kako da napešem? Npr. sjednica je počela jutros i današnje zasjedanje se završava u 20 sati i nastavak se zakazuje za sutra u 10 sati. Mogu li reći rad sjednice je završen u 20 sati a nastavak zakazan za sutra u 10 sati?

Imam deja vu jerbo ste me to već pitali. :-) Može. :-) --Abyssus 02:29, 21. ožujak 2007. (CET)

Instrumental

Kako glasi instrumental grada Brčko?

Brčkom. --Abyssus 16:56, 21. ožujak 2007. (CET)

"drvo" i "stablo"

Najveličanstvenije drveće svijeta se može naċi u današnjem Večernjaku.

Bi li bilo svejedno reći stabla umjesto drveće - Jesu li u pitanju sinonimi?

Zahvaljujem eli --~~

U tim značenjima sinonimi su. :) Svaka od njih ima još značenja (npr. stablo kao rodoslovno stablo ili drvo kao drvo za potpalu), ali u ovim su doista sinonimni. --Abyssus 09:24, 23. ožujak 2007. (CET)

Predsjednik uprave

Molim da mi objasnite piše li se "PREDSJEDNIK UPRAVE" u tekstu velikim ili malim početnim slovom, obje riječi ili samo prva?

Oboje malo. :-) --Abyssus 10:19, 27. ožujak 2007. (CEST)

Sa ili bez?

Ocijeniti ocjenom ili ocijeniti s ocjenom?

Instrumental --Rosier 10:17, 27. ožujak 2007. (CEST)

Ne, Rosier. Ocijeniti. :-) Ocijeniti već ima značenje dati ocjenu, stoga je izražavanje poput ocijeniti ocjenom jednako kao misliti mišljenjem. :-)) No, da je neki drugi objekt u pitanju, išlo bi bez s - ocijeniti peticom, primjerice, jerbo je to sredstvo, a ne društvo. --Abyssus 10:19, 27. ožujak 2007. (CEST)

Sastav povjerenstva i sl.?

Je li ispravno reći sastav povjerenstva i sl.?

Abyssus, trebaju te. Rosier 10:13, 27. ožujak 2007. (CEST)

Aha, ok je izraz. Rosier, istodobno uređivasmo. :-))) --Abyssus 10:20, 27. ožujak 2007. (CEST)

Sori. Rosier 10:21, 27. ožujak 2007. (CEST)

Bosanski jezik

kada se pise veliko slovo

Nikad. Imena se jezika u hrvatskome pišu malim slovom. --Abyssus 11:49, 29. ožujak 2007. (CEST)

Presmješno ili presmiješno

Presmješno ili presmiješno

Unaprijed hvala,

Kao što je i smijeh, tako je i smiješno, dakle presmiješno :-) — LukaKrstulović 11:38, 29. ožujak 2007. (CEST)

Aha. Jat će se kratiti samo u nekim umanjenicama (smješčić ali smiješak, smjehuljak itd., ne rabe se često). --Abyssus 11:49, 29. ožujak 2007. (CEST)

Imam i ja pitanje u vezi toga. Piše li se spriječavati ili sprječavati? Ja sam vidio obje verzije. --Flopy 11:51, 29. ožujak 2007. (CEST)

U vezi s tim, instrumental. ;) Sprječavati ili sprečavati, jat mora biti kratak. Izgovori to [spr(j)ečaaaavati] - jat ISPRED naglaska nikad nije dug. --Abyssus 19:12, 29. ožujak 2007. (CEST)

Južna Georgi(j)a

Južna Georgija ili Južna Georgia? --Tycho Brahe 14:38, 29. ožujak 2007. (CEST)

Isto pitanje se nameće i sa američkom saveznom državom Georgi(j)om. Kubura 16:31, 29. ožujak 2007. (CEST)

Jep, ali ostavila bih Georgia jer ne izgovaramo kao [Georgija] nego [džordža] ipak. --Abyssus 19:12, 29. ožujak 2007. (CEST)

Znam, engleski se tako izgovara.

Mi Hrvati ju izgovaramo Džordžija, ali to još nije službeno uneseno, ni u gramatike, ni pravopise, ni rječnike, pa ćemo se morati držati izvornika.

Još jedan domaći rad za hrvatska jezikoslovna tijela. Kubura 09:54, 30. ožujak 2007. (CEST)

Novi Meksiko

Trebalo bi preimenovati naziv američke savezne države sa New Mexico na Novi Meksiko, sukladno tome i kategorije. Glas Amerike rabi taj izraz [1], [2], a i „Vjesnik” [3].
Vjerujen da bi ovo trebalo biti dostatno. Ili pak griješim? Kubura 09:56, 30. ožujak 2007. (CEST)

Novi Meksiko, naravno. --Abyssus 11:44, 2. travanj 2007. (CEST)

č i ć

Poštovani, da li se još uvijek govori da postoji "tvrdo" i "meko" ć tj. č.

Nije ni meko ni tvrdo, nego č i ć. Neupućeni laici će reći da postoji meko i tvrdo, a oni upućeni, kao i svaki profesor i jezični student će vam reći da nema tvrdog i mekog č/ć, nego č i ć. Kubura 13:45, 30. ožujak 2007. (CEST)

Točno to. ;) --Abyssus 20:48, 30. ožujak 2007. (CEST)

Za ili na

Kaže li se ...daje se saglasnost na Odluku o ... ili saglasnost za Odluku o...?

Prvo, kaže se suglasnost, ne "saglasnost".
U običnom govoru, suglasnost je s nečim.
Pak, u gornjem slučaju, u "činovničkom jeziku", mislim da bi trebalo biti "na". Kao u "prigovor na odluku, prigovor na presudu". Kubura 13:43, 30. ožujak 2007. (CEST)

Upravo to. U administrativnom stilu takve su konstrukcije dopuštene. Premda su u standardnom jeziku zalihosne (viška!) i "činovničke". Normalno bi se reklo "slažemo se s odlukom...". ;-) --Abyssus 20:48, 30. ožujak 2007. (CEST)

Bogca mu ili bokca mu

sta je ispravno: bogca mu ili bokca mu

Bokca mu. Pogledati jednačenje po zvučnosti. --Abyssus 19:15, 1. travanj 2007. (CEST)

Uskrsni ili uskršnji

Jedno prigodno pitanje. Kako glasi ispravan oblik pridjeva od imenice Uskrs; uskrsni ili uskršnji? Bio sam uvjeren da je uskrsni jedino ispravno, ali onda čujem na televiziji da voditelj jedne emisije govori o "uskršnjoj humanitarnoj akciji", jedna reklama govori o "uskršnjoj nagradnoj igri", u jednom literarnom tekstu pročitah "Osvanulo je lijepo uskršnje jutro."; tako da više nisam siguran. --Flopy 08:45, 2. travanj 2007. (CEST)

Dobro si uvjeren. Uskrsni je pravilan pridjev i tvorbeno čistiji - uskrs + ni. Uskršnji je nastao analogijom prema sličnim nepravilno tvorenim pridjevima (usp. svagdanji i svagdašnji, ovisno tvori li se analogijom prema dosadašnji ili dosadanji). Nastavak -nji najčešće je vezan uz stilski obilježene pridjeve. Tako da imaš jesenji (obilježeno) i jesenski (neobilježeno). Slična se prepirka vodila i oko subotni ili subotnji, ali stilska obilježenost prevladava, uglavnom zbog biblijske upotrebe. Stoga, uskrsna jaja, ali Uskršnji otoci. Zašto? Eto, uvriježilo se za otoke, ne možemo sad mijenjati. Sretan Uskrs! :-) --Abyssus 11:40, 2. travanj 2007. (CEST)

Mjere?

Može li zakon uređivati mjere sigurnosti saobraćaja ...?

Da, zakon ih i uređuje. Postoji čitav niz propisa, a temeljni propis je Zakon o sigurnosti prometa na cestama--Suradnik13 11:03, 2. travanj 2007. (CEST)

Budući da je pitanje postavljeno u jezičnoj kategoriji, onda ću reći da se u hrvatskom jeziku za saobraćaj kaže promet--Suradnik13 11:18, 2. travanj 2007. (CEST)

Eto, sve reče prije mene. :-) --Abyssus 11:40, 2. travanj 2007. (CEST)

Natjecatelji u streljaštvu

Kako se zovu? Pitanje je pokrenuto na Razgovor o kategoriji:Streljaštvo. --Tycho Brahe 10:48, 2. travanj 2007. (CEST)

Nadzor

Može li se obavljati nadzor parkiranja vozila?

Uh, netko je dobio kaznu za parkiranje. Prije svega ću reći da Wikipedija nije mjesto gdje se pružaju pravni savjeti. Možda bi mogli postaviti pitanje na forumu www.legalis.hr, ali kad već pišem, onda ću i odgovorit: Poslove nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila sukladno odredbama članka 84. i 85. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, (...), osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (dakle policija), mogu obavljati i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (popularno zvan "pauk" u gradovima). --Suradnik13 11:25, 2. travanj 2007. (CEST)

Ja mislim da je ipak pitao za konstrukciju nadzor parkiranih vozila. :-) Bar se nadam. :) U redu je. --Abyssus 11:35, 2. travanj 2007. (CEST)

Hvala, to sam mislila "obavlja li se nadzor parkiranja" ili se "nadzire parkiranje"?

Može oboje, drugo je bolje, čistije ili ljepše, dakako. Ali službe djeluju u administrativnom stilu gdje su suvišne riječi i fraze gotovo pa - pravilo. :) --Abyssus 11:52, 2. travanj 2007. (CEST)

--Suradnik13 16:30, 4. travanj 2007. (CEST)

Computer scientist

Šatro verzija među studentarijom jest računarac, računarstvenik nijesam nigdje vidio (iako mi se laički čini najispravnijim), a ne sjećam se da sam u onim silnim informatičkim rječnicima naišao na nešto pametnije od "računalni znanstvenik" (iako ne bi bilo zgorega da još jednom skoknem do NSK to bolje proučiti :) Malo mi je nekonzistentno koristiti računarstvo kao sinonim za computer science, a istovremeno i računalni znanstvenik kao computer scientist. Dakle, kako da naslovim kategoriju? Računalni znanstvenici, a da bude unutar Računarstvo? --Ivan Štambuk 12:03, 2. travanj 2007. (CEST)

Još jedna sitnica usput; ide li točka iza godina koje su dvoznamenkasto skraćene, poput onih na ovom popisu? Ili bi samo jednostruko apostrofče bilo dovoljno? Bi li se točka mogla izbjeći ako se "1980" ne koristi u smislu rednog broj 1980. godine, već na vremenski raspon 1980-ih? --Ivan Štambuk 15:13, 2. travanj 2007. (CEST)

Ne bih se želio petljat u jezik, a ponajviše u naziv fakulteta, ali malo je čudno da se fakultet zove Fakultet elektrotehnike i računarstva, a s druge strane svi rade na računalima, ne na računarima? --Suradnik13 15:58, 2. travanj 2007. (CEST)

To računarstvo jest od računati - engl. naziv FER-a jest Faculty of Electrical Engineering and Computing. U srpskom je računar ono što je u hrv. računalo, dok u hrv. računar označuje osobu koja računa. U hrv. je računarstvo zajednički naziv za engl. computing i computer science, između kojih postoji suptilna razlika (razjašnjena na ovim linkovima). U biti su i računarstvo i računalstvo pogrešni (trebalo bi IMHO biti računstvo i računalna znanost), no to je već i previše sažvakana tema, pogledaj stranicu diskusije računarstvo vs. računalstvo ako te više zanima. --Ivan Štambuk 16:45, 2. travanj 2007. (CEST)

Računalstvo, isključivo. Da je računarstvo od računanja, bilo bi računstvo. Ali vaše je kao izvedeno od osobe koja to čini - računara. Zato imamo znanosti poput matematičarstva, ekonomistva, kemičarstva, ljekarničarstva i sličnog. --Abyssus 20:24, 3. travanj 2007. (CEST)

Što se godina tiče, npr. '89, 80-ih, 1980-ih. --Abyssus 20:24, 3. travanj 2007. (CEST)

Nije upitna pogrešnost tvorbe računarstva - to je uvriježena istoznačnica u hrv. za computer/computing science na engl., i tu rasprava završava (i ispravnije od računalstva po tom pitanju, jer computer u computing ima otprilike koliko i u computational *grin*). Pitanje je bilo, kako bi bio pod pretpostavkom računarstva, bio prijevod od computer scientist? Računarstvenik ili nešto treće? --Ivan Štambuk 20:33, 3. travanj 2007. (CEST)

Pitaš me da ti od krivog izvedem krivo. Rekoh ti da računarstvo nema veze s hrvatskim jezikom, stoga nemam razloga izvoditi ti tvorbene obrasce. *rolleyes* --Abyssus 21:24, 3. travanj 2007. (CEST)

A računalstvo je kirurški precizan i kristalno jasan prijevod od computing? Mene podsjeća na tvorbu tipa ribarstvo ili stočarstvo. Netko će pomisliti da uzgajamo i prerađujemo računala. --Ivan Štambuk 21:49, 3. travanj 2007. (CEST)

Mora da se i npr. gospodarstvo bavi uzgajanjem gospode. Poštedi me nejezičnih analogija. --Abyssus 22:41, 3. travanj 2007. (CEST)

Gospodarstvo ne označuje ljudsku djelatnost, za razliku od ostalih nabrojanih *stva.

No nastranu sad to. Nisi odgovorila na pitanje, pa ga opetujem: gdje ti vidiš računalo u computing? --16:16, 4. travanj 2007. (CEST)

Je je, gospodarstvom se bave Tom i Jery --Suradnik13 16:30, 4. travanj 2007. (CEST)

Vidim da po običaju ispoljavaš veličanstvene manifestacije svojeg intelekta, koje infinitezimalno mnogo doprinose raspravi. Hoćeš mi ti objasniti gdje je računalo u computing? --Ivan Štambuk 20:17, 4. travanj 2007. (CEST)

Ma glavno da si ti meni pametan. Toliko o ad hominem kakama --Suradnik13 20:35, 4. travanj 2007. (CEST)

Ne, toliko o "računalstvu". --Ivan Štambuk 20:45, 4. travanj 2007. (CEST)

Ne, gospodarstvo nije ljudska djelatnost, izvanzemaljska je. I žao mi je (zapravo i nije) što to moram ovako reći, ali, o Kriste Isuse, koji si ti nevjerojatni stvor. Ne da mi se s tobom ovdje raspravljati zbog dva razloga: što god da ja rekla, ti to nećeš prihvatiti; nepismen si. Činjenica. Stoga te lijepo molim *wiki strpljenje* da, uza sve dužno poštovanje, mene ne gnjaviš svojim frustracijama i nepoznavanjem tvorbe riječi, kako engleske, tako i hrvatske. Gotova rasprava. --Abyssus 18:56, 4. travanj 2007. (CEST)

Nije bio naglasak na ljudski, nego na djelatnost. Gospodarstvenik ne gospodari, za razliku od ratara, stočara i ostalih iz <vršitelj>stvo. Gospodarstvo je sinonim za privredu, ekonomiju ili neko treće plodno tlo za financijske muljaže i izrabljivanje radnika na dnu prehrambenog lanca. No kao što rekoh, nastranu sad to, uhvatili ste se toga kao pijan plota. Pitao sam te lijepo, gdje ti vidiš računalo u computing? Jesi svjesna da je računarstvo jednako znanstvena disciplina sa rigoroznim matematičkim temeljima koliko i hard-core inženjerska, te da je računalo tu samo pasivni alat? Ne znam za puno znanostvenih disciplina koji imaju naziv <alat djelovanja/proučavanja>stvo.

Što se tiče ovih ad hominema, nisu vrijedni spominjanja. --Ivan Štambuk 20:26, 4. travanj 2007. (CEST)

Mislim da je bilo dosta jerbo je cijeli zapis jedno veliko - ah! - uzdizanje. Rekoh, gotova rasprava za me. Solilokvij slobodno nastavi. --Abyssus 20:47, 4. travanj 2007. (CEST)

Množina imenice

Poštovani,

molim množinu imenice čagalj.

Čagljevi. --Treecko ♅ 15:41, 3. travanj 2007. (CEST)

zar nisu Čaglji? — LukaKrstulović 16:27, 3. travanj 2007. (CEST)

Može oboje, ali duga je množina običnija. Čagljevi. --Abyssus 20:24, 3. travanj 2007. (CEST)

Glasovati?

Glasovalo je 20 zastupnika "za", 3 "protiv" i 1 "suzdržan" ili Glasovali su ...?

Abyssus, trebaju te. Rosier 13:58, 4. travanj 2007. (CEST)

"Glasovalo je" se primjenjiva kad naglašavaš proces. Kao u "radilo je 20 radnika na gradilištu". Daklem, naglasilo se radnju, u ovom slučaju - glasovanje.
"Glasovali su" se primjenjiva kad se naglašava vršitelje radnje. Kao u "glasovali su zastupnici Tonći, Anto i Ruža." Naglasilo se vršitelje radnje, osobe koje su glasovale - u ovom slučaju - zastupnici koji su glasovali. Kubura 14:27, 4. travanj 2007. (CEST)

Zagrepčanka

1. N. jednine = Zagrepčanka - D./L. Jednine = Zagrepčanki??? 2. Poštovani g. Mesić, ili Poštovani g. Mesiću, ???

Zagrepčanki, u etnicima se ne provodi sibilarizacija.

Poštovani g. Mesiću, obavezno vokativ. --Abyssus 19:02, 4. travanj 2007. (CEST)

Rođendan

sto je ispravno rodjendan ili rodendan

Nijedno. Rođendan. Ako se već ne mogu rabiti naši znakovi, na volji je autora kako će ih pisati. Češći je prvi oblik. --Abyssus 13:24, 8. travanj 2007. (CEST)