Vrane
Corvidae | |
---|---|
Cyanocitta cristata | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Red: | Passeriformes |
Podred: | Passeri |
Natporodica: | Corvoidea |
Porodica: | Corvidae Vigors, 1825. |
Raspon | |
Rasprostranjenost vrana. | |
Rodovi | |
u tekstu |
Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda [1][2] i preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana (Corvus) uključuje više od jedne trećine ukupnog broja vrsta ove porodice.
Opis
Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke.
Najmanja vrana je Aphelocoma nana, sa težinom od 40 grama i dužinom od 21,5 cm. Najveća je gavran, težak 1400 grama i dug 65 cm.
U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica[3][4] pokazale su da imaju svijest o sebi, pomoću testa s ogledalom (svraka) i izrade alata (gavrani); sposobnosti koje su do nedavno bile pripisivane isključivo ljudima i nekim višim sisavcima.
Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica, voća, sjemenja i strvina. Međutim, mnoge su se vrste odlično prilagodile životu u gradovima i ishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace.
Razmnožavanje
Partnerske veze su kod vrana veoma jake i čak doživotne kod nekih vrsta. Mužjak i ženka grade veliko gnijezdo zajedno na drveću ili drugom pogodnom mjestu. Mužjak također hrani ženku tokom inkubacije. Gnijezdo se sastoji od grančica prekrivenih travom i korom drveta. Ženke nesu između 3 i 10 jaja, obično između 4 i 7. Jaja su obično zelenkaste boje sa smeđim pjegama. Kad se izlegnu, mladi ostanu u gnijezdu 6-10 tjedana, ovisno o vrsti.
Rasprostranjenost
Vrane nastanjuju gotovo cijeli svijet. Izuzetak su jedino krajnji jug Južne Amerike i polarnih područja [5]. Većina vrsta živi u tropskim dijelovima Južne i Srednje Amerike, južne Azije i Euroazije, dok u Africi, Australaziji i Sjevernoj Americi živi u svakoj manje od po 10 vrsta. Rod gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio Australiju u relativno nedavnoj geološkoj povijesti.
Sistematika
Rodovi s brojem vrsta
- Platylophus - 1 vrsta
- Platysmurus - 1 vrsta
- Gymnorhinus - 1 vrsta
- Cyanocitta - 2 vrste
- Aphelocoma - 5 vrsta
- Cyanolyca - 9 vrsta
- Cyanocorax - 17 vrsta
- Calocitta - 2 vrste
- Garrulus - 3 vrste
- Perisoreus - 3 vrste
- Urocissa - 5 vrsta
- Cissa - 3 vrste
- Cyanopica - 1 vrsta
- Dendrocitta - 6 vrsta
- Crypsirina - 2 vrste
- Temnurus - 1 vrsta
- Pica - 3 vrste
- Zavattariornis - 1 vrsta
- Podoces - 4 vrste
- Nucifraga - 2 vrste
- Pyrrhocorax - 2 vrste
- Ptilostomus - 1 vrsta
- Corvus - 42 vrste
Izvori
- ↑ Madge & Burn (1993)
- ↑ Robertson (2000), Clayton & Emery (2005)
- ↑ http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pbio.0060202
- ↑ http://news.yahoo.com/story//nm/20080819/sc_nm/magpies_mirror_dc
- ↑ Clayton & Emery (2005)
Vidi još
Drugi projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: vrane | |
Wikivrste imaju podatke o: vranama |