Vražja lična tumorska bolest

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vražja lična tumorska bolest uzrokuje stvaranje tumora u ustima i oko njih, interferirajući u hranjenje i dovodeći naposljetku do smrti glađu.

Vražja lična tumorska bolest (engl. devil facial tumour disease, akr. DFTD) agresivni je nevirusni prenosivi parazitski rak, porijekla vjerojatno od Schwannovih stanica, koji pogađa tasmanske vragove.[1][2][3][4] Prvi "službeni slučaj" bio je opisan 1996. godine u Australiji. U sljedećem desetljeću bolest je opustošila populaciju tasmanskih divljih vragova s procjenama njezina smanjenja u rasponu od 20 % pa sve do 50 % na 65 % područja države.[5][6] Pogođene zgusnute populacije trpe mortalitet do 100 % unutar 12-18 mjeseci.[7] Bolest je uglavnom koncentrirana u istočnoj polovici Tasmanije. Vidljivi znakovi DFTD-a počinju s lezijama i kvrgama oko usta. One se razviju u maligne tumore koji se mogu širiti s lica na čitavo tijelo. Jednom kad se lezije pojave vragovi obično umiru unutar šest mjeseci zbog zatajenja organa, sekundarnih infekcija ili metaboličke gladi.[8] Tumori interferiraju u hranjenje i pogođena životinja može umrijeti od gladi. Vražja lična tumorska bolest pogađa jednako mužjake i ženke.[9] Sada se njihova populacija stegnula za 70 % u odnosu na 1996. godinu. S obzirom na podatke iz 2010. godine 80 % populacije je inficirano. Najvjerojatniji je put prijenosa ugriz, navlastito kada očnjaci stupe u direktni kontakt s oboljelim stanicama.[10] Ostali načini prijenosa uključuju, mada nisu ograničeni na njih, gutanje inficirane strvine ili dijeljenje hrane, jer oboje uključuje alogeni prijenos stanica između nesrodnih jedinaka.[11]

Šest ženka pronađeno je s djelomičnom imunošću. Radi spasenja populacije započelo se s uzgojem u zatočeništvu.[12]

U drugih životinja

Prenosivi rak, uzrokovan klonom malignih stanica prije nego nekim virusom, ekstremno je rijedak. Jedini preostali poznati tipovi jesu pasji prenosivi venerični tumor (CTVT), koji se prenosi između pasa putem spolne aktivnosti i poznat je u znanosti već oko 100 godina, i zarazni retikularnostanični sarkom sirijskog hrčka,[13] koji se može prenijeti s jednog sirijskog hrčka na drugog putem ugriza komarca Aedes aegypti.[14] CTVT mutira ekspresiju imunosnog odgovora dok se bolest sirijskog hrčka širi zbog nedostatka genetičke raznolikosti.[15] Mutacija vražje lične tumorske bolesti može značiti da bi se mogla proširiti na druge srodne vrste poput kunaša.[16]

Više informacija

  • stanice HeLa – besmrtna stanična linija rabljena u biomedicinskim istraživanjima

Izvori

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi web
    • Parametar last nije dopušten u klasi web
    • Parametar first nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  2. Loh, Richmond. 2003. Tasmanian Devil (Sarcophilus harrisii) facial tumour (DFT). Paper prepared for the Devil Facial Tumour Disease Workshop, Sir Raymond Ferrall Centre, University of Tasmania, Newnham, 14. listopada 2003, str. 2.
  3. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi web
  4. • Parametar last nije dopušten u klasi web
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi web
    • Parametar first nije dopušten u klasi web
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  5. DPIWE. 2005. Devil Facial Tumour Disease – Update June 2005
  6. DPIWE. 2005. Tasmanian Devil Facial Tumour Disease, Disease Management Strategy
  7. DPIWE. Disease Affecting Tasmanian Devils
  8. • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  9. Lachish S, McCallum H, Jones M. (2009.)
  10. Hawkins CE, McCallum H, Mooney N, Jones M, Holdsworth M. (2009.). Sarcophilus harrisii. In: IUCN red list of threatened species. Version 2009.1 <www.iucnredlist.org>
  11. Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik M. (2001.). Immunobiology. Garland Publishing, New York, NY.
  12. • Parametar type nije dopušten u klasi web
  13. • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  14. • Nepoznat parametar: last4
    • Nepoznat parametar: first4
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  15. • Nepoznat parametar: first5
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: last4
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first4
    • Nepoznat parametar: last5
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  16. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice